DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Iz istorije našeg šumarstva1 No najjači rad razvija Kos dalje od godine 1846. Od loga vremena njegov rad kreće se u dva zasebna no paralelna pravca, koji idu za istim konačnim ciljem. Na jednoj strani nastoji Kos, da svojim publikacijama krene tadanje šumarstvo sa mrtve tačke uopće. Na drugoj strani rukovodi on živu akciju, da se u krilu Gospodarskog društva osnuje samostalni odsjek za šumarstvo. Koliko mu se važna čini baš ova akcija oko osnivanja šumarske organizacije, razabire se iz činjenice da je svoju knjižicu posvetio članovima Gospodarskoga Društva. Očito je, da on to čini namjerno iz razloga da bi o važnosti šuma te potrebe njegova uredjenja prije svega uvjerio članove toga za onda jedinoga privrednoga Udruženja te tako utro put Oisnivanju šumarskoga udruženja. U tom propagandističkom nastojanju postaje Kos i član podružnica Gospodarskoga Društva u Sisku i Moslavini (G. L. 1847. S. 52), koje su se nalazile na istoj teritoriji kao i šume, kojima je on upravljao. 1 jedna i druga akcija Kosova, kad je pcsmatramo danas u perspektivi od malo ne punih osamdeset godina, izgleda još i danas velika te vrijedna udivljenja. Upravo je neshvatljivo, kako je pojava ovako jakoga individualiteta, pokretača, organizatora i rodoljuba o tala u istoriji našeg šumarstva sve do danas gotovo nezapažena. U čitavoj našoj šumarskoj literaturi spominje se rad Kosa samo na dva mjesta. Jedan prikaz18 gubi se više u rodcljubnim ekspektorijacijama, nego što kritički ulazi u stvarnost i vrijednost same njegove knjige. Na drugom mjestu1´1 spominje se ime Kosovo samo u jednoj notici ispod teksta. 0 drugom pravcu njegova rada, o osnivanju prvoga Šumarskoga Udruženja, koje nas ovdje napose interesuje, nema u »Šumarskom Listu« — izuzevši neke kratke napomene prof. Kesterčaneka — a ni Spomenici Hrvatskog Šumarskog Društva nigdje ni spomena. Da bi mogli uočiti važnost Kosova rada po naše šumarstvo uopće, a po naše Udruženje napose, valja izložiti osnovne intencije njegova rada u oba smjera. Prije svega udara u oči, da Kos piše zasebnu knjigu 2" o promicanju šumarstva kao privatni činovnik, a ne možda kao neko zvanično lice. To nesumnjivo diže vrijednost onih motiva, koji su ga poticali na ovaj rad. Jasno je, da on ne piše možda zato da bi ugodio državnoj vlasti, već samo zato, što ga goni ljubav za šumu i dobro naroda. Ta ljubav prcvejava svaku stranicu njegove malene ali vrijedne knjižice. Muče ga »žalosne prilike«, koje vladaju, »želi dobro zemlji i on se usmjelio da piše knjigu«. Želja mu je ne samo, da skrene pažnju posjednika šuma, kako bi oni što više brige posvetili šumarstvu, već 1K Croković: »Hrvatsko šumarsko društvo- Š. L. 1883. S. 157—.160. 13 Kestercvinek : op. cit. 8. -´" Kos: Des Forstwesen in Kroatien, Zagreb 1847. |