DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 14 <-- 14 --> PDF |
12 h islorije našeg šumarstva vraća na mišljenje svojim podčinjenim organima. No pošto je Tomić u svome elaboratu baš te organe predočio »kao svojoj zadaći nedorasle «, prirodno je da su se ovi izjavili protiv njegovog predloga. I tako pokušaj Tomićev, koji je cčito išao za tim, da se ne samo unapredi šumarstvo, već da se pomogne i narodu u Krajini, ostade bez uspjeha. Ante Tomić javlja se prvim svojim literarnim prinosom 1843. u Gospodarskom Listu.1"´ U tom članku tumači Tomić kako valja obračunavati prihode kod uredjenog šumskoga gospodarstva. Ostali stručni njegov rad bijaše plodan naročito iz oblasti uredjenja šuma. Opširno govoriti o njemu trebati će na drugom mjestu, to će reći cnda, kad se bude prikazivala istorija šumarstva u bivšoj Vojnoj Krajini. Nas ovdje više interesuju oni dogodjaji koji su u vezi sa istorijom prvog šumarskog udruženja. Tomić je bio valjan stručnjak i dobar rodoljub, no on se nije isticao kao pokretač i organizator. U tome je Tomić zaostajao iza svoga mladjega pobratima Šporera. No već godine 1844. javlja se na šumarskom polju jedan vrlo jaki individualitet, koji se ubrzo izdiže i nad Šporerom i nad Tomićem te snagom svoga duha i velikim znanjem, ljubavlju za struku i otadžbinu odlučno zahvata u problem tadanjega šumarstva. To je Dragutin Ko s."; On se javlja po prvi put 1844. u Gospodarskom listu (G. L. 1844. S. 182—189.) člankom »Korist dervah i pctreboća, da se šume u Horvatskoj čuvaju i plode«. Članak je pisan u Capragu (kraj Siska), gdje je Kos imao svoje sjedište kao šumarnik Erdedijevih šuma. On je u tom času već član Gospodarskog društva, jer kao takav članak i potpisuje. U tome članku razvija Kos iste misli kao i svome djelu17, koje je posvetio Gospodarskome društvu u želji da unapredi šumarstvo tadanjeg vremena. 1 naredne godine 1845. javlja se ... malim literarnim prinosom »Šumska pašnja« (G. L. 1845! S.49—53.). 15 »Predlog, kako da se občuvaju šume u potrebitom stališu L koji se pri tom pravilan deržati valja«. (G. L. 1843. S. 182—185, 227—230, 237—240). 111 Nije pored svega nastojanja bilo moguće ustanoviti narodnosno podrijetlo Kosovo. Pe mišljenju Kesterčanekovom, što ga nalazimo u spomenutoj imtici. Kos bi imao da bude po rođenju Čeh. Ovoj tvrdnji govori u prilog činjenica, da Kos dobro poznaje šumarske propise za Češku te da podržaje veze sa češkim šumarima. (Već na prvome zboru 1840. u ....... izabran je — vjerovatno na predlog Kosov — za »začasncg predjednika« Emil André, šumarski savjetnik u Češkoj). No Kos je imao dobrih veza i sa Slovenijom. Već 5. juna 1840. bio je izabran za fiana dopisnika »Gospodarskoga društva za Kranjsku. Diploma o tom izboru poslana mu je 22. juna 1840. (Ove posljednje podatke na osnovu u\ida u matične knjige pribavio nam je g. kolega nadsavjetnik ing. A. šiv´c u Ljubljani). Početkom apsolutizma sklanja se Kos u Štajersku te za svoga nasljednika na predsjedničkom mjestu »Šumarskog odsjeka« preporuče Ivana Nepomuka Obhlidala — Čeha (O. L. 1854. S. 98.). 17 Vidi noticu broj 20 |