DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Iz istorije našeg šumarstva S. 2—21. i kao zasebna knjižica.1- Ta knjižica nije samo važna sa gledišta njene praktične vrijednosti već i jakom narodnom žicom, koja u njoj ozvanja. Usudio se »stupiti na literarno polje u materinskom, jeziku « — veli Šporer —, »potaknut istinskim domoljubljem«. U želji da ni šumari ne zaostanu za ostalim narednim kulturnim radnicima pita: »Zar da mi šumari sami nazad ostanemo i jednako se jošt pićom švabskog Milila hranimo?« Godine 1851. piše Šporer prevod knjige: «Leichtiassliche Anleitung zur Holzpflanzung« na traženje Gosp. Društva. Posljednji su mu literarni rad tabele za kubisanje.1 : Da bude čaša gorčine puna, desilo mu se pred samu smrt ovo. Kad je godine 1861. započelo šumarsko učilište radom, zamolio je i šporer jedno profesorsko mjesto. On je živio u misli, đa njega kao prvoga pokretača šumarske nastave ne će i ne smije mimoići to posljednje priznanje. No i tu se prevario, jer je zaboravio, da je njemu na čelu još uvijek bio vidljiv ožiljak negdanjega žiga nepouzdanosti. Zaslugom crnih nenarodnih duša ostade mu molba neuvažena, a mjesto bude podijeljeno mlađem njegovom drugu, koji se s njim do ne davna služio. Šporer je umro 16. X. 1865. u Mehadiji, gdje je i sahranjen. Već u prvim godinama života Gospodarskog Društva vidimo u njegovim redovima uz Šporera još jednog dičnog našeg starinu, Antu Tomića, nadzornika lugova u narodnoj ogulinskoj regimenti. Sve do smrti Šporerove ostaju Tomić i Šporer u vrlo intimnom i iskrenom prijateljskom, odnosu. No Tomić je za neko tridesetak godina preživio Šporera te dosegao neobično visoku starost. Već ovdje moramo naglasiti, da je Tomić zapravo ona veza, koja vezuje najstarije naše Šumarsko Udruženje (1846.) sa današnjim našim Udruženjem. Njega vidimo ne samo medju prvim stručnim radenicima već je on i član prve uprave (1846.). pa i tajnik (1851.) najstarijeg Šumarskog Udruženja, o kojemu ćemo još govoriti. A Tomić je ujedno i prvi predsjednik bivšeg Hrvatsko- Slavonskog Šumarskog Društva, koje je osnovano 1876. Tomić se rodio 1803. u Vinkovcima. Godine 1827. svršio je šumarske nauke u Mariabrunn-u, te ga već 1. septembra 1827. vidimo kao šumarskoga vježbenika kod gradiške pukovnije. Nakon što je punih šesnaest godina služio po Krajini te se upoznao sa njenim šumarskim, ekonomskim i socijalnim prilikama, izradio je godine 1843. oveći elaborat »o manjkavosti šumarske uprave u Krajini kao i o u z r o c i h njenih ter u č i n i h, kojima bise ti o d n o š a j i popraviti m o g 1 i«.14 Ta radnja bude podnesena na riješenje t. zv. ratnom vijeću, kao vrhovnoj krajiškoj vlasti. Ovo je 12 Šporer: »Mali šumarski katekizam ili razgled svega onoga, što Svaki komu je k potpunom ispunjenju dužnosti svoga zvanja stalo neobhodno znati mora. Karlovac 1849. S. 45. u Šporer: »Tafeln zur Bestimmung des Kubischen-Inhaltes cylmdrischar und kegelfôrniiger Baumstamme«. Celovec 1858. 11 Kesterčanek: »Ante Tomić«. Š. L. 1883. S. 3—7. |