DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Iz istorije našeg šumarstva


S. 2—21. i kao zasebna knjižica.1- Ta knjižica nije samo važna sa gledišta
njene praktične vrijednosti već i jakom narodnom žicom, koja u
njoj ozvanja. Usudio se »stupiti na literarno polje u materinskom, jeziku
« — veli Šporer —, »potaknut istinskim domoljubljem«. U želji
da ni šumari ne zaostanu za ostalim narednim kulturnim radnicima
pita: »Zar da mi šumari sami nazad ostanemo i jednako se jošt pićom
švabskog Milila hranimo?« Godine 1851. piše Šporer prevod knjige:
«Leichtiassliche Anleitung zur Holzpflanzung« na traženje Gosp.
Društva.
Posljednji su mu literarni rad tabele za kubisanje.1 :
Da bude čaša gorčine puna, desilo mu se pred samu smrt ovo.
Kad je godine 1861. započelo šumarsko učilište radom, zamolio je i
šporer jedno profesorsko mjesto. On je živio u misli, đa njega kao
prvoga pokretača šumarske nastave ne će i ne smije mimoići to posljednje
priznanje. No i tu se prevario, jer je zaboravio, da je njemu
na čelu još uvijek bio vidljiv ožiljak negdanjega žiga nepouzdanosti.
Zaslugom crnih nenarodnih duša ostade mu molba neuvažena, a mjesto
bude podijeljeno mlađem njegovom drugu, koji se s njim do ne


davna služio.
Šporer je umro 16. X. 1865. u Mehadiji, gdje je i sahranjen.
Već u prvim godinama života Gospodarskog Društva vidimo u


njegovim redovima uz Šporera još jednog dičnog našeg starinu, Antu
Tomića, nadzornika lugova u narodnoj ogulinskoj regimenti. Sve do
smrti Šporerove ostaju Tomić i Šporer u vrlo intimnom i iskrenom
prijateljskom, odnosu. No Tomić je za neko tridesetak godina preživio
Šporera te dosegao neobično visoku starost. Već ovdje moramo naglasiti,
da je Tomić zapravo ona veza, koja vezuje najstarije naše Šumarsko
Udruženje (1846.) sa današnjim našim Udruženjem. Njega vidimo
ne samo medju prvim stručnim radenicima već je on i član prve uprave
(1846.). pa i tajnik (1851.) najstarijeg Šumarskog Udruženja, o kojemu
ćemo još govoriti. A Tomić je ujedno i prvi predsjednik bivšeg Hrvatsko-
Slavonskog Šumarskog Društva, koje je osnovano 1876.


Tomić se rodio 1803. u Vinkovcima. Godine 1827. svršio je šumarske
nauke u Mariabrunn-u, te ga već 1. septembra 1827. vidimo
kao šumarskoga vježbenika kod gradiške pukovnije. Nakon što je punih
šesnaest godina služio po Krajini te se upoznao sa njenim šumarskim,
ekonomskim i socijalnim prilikama, izradio je godine 1843. oveći
elaborat »o manjkavosti šumarske uprave u Krajini
kao i o u z r o c i h njenih ter u č i n i h, kojima bise ti


o d n o š a j i popraviti m o g 1 i«.14 Ta radnja bude podnesena
na riješenje t. zv. ratnom vijeću, kao vrhovnoj krajiškoj vlasti. Ovo je
12 Šporer: »Mali šumarski katekizam ili razgled svega onoga, što Svaki
komu je k potpunom ispunjenju dužnosti svoga zvanja stalo neobhodno znati
mora. Karlovac 1849. S. 45.


u


Šporer: »Tafeln zur Bestimmung des Kubischen-Inhaltes cylmdrischar
und kegelfôrniiger Baumstamme«. Celovec 1858.
11 Kesterčanek: »Ante Tomić«. Š. L. 1883. S. 3—7.