DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 10 <-- 10 --> PDF |
8 Jz istorije našeg šumarstva dicom Hreljanovića. Iz Otočca bude premješten u Vinkovce. No i odavle on podupire narodne težnje te ga zato oglasiše pogibeljnim čovjekom. (Bio je kasnije premješten u Osijek, Fužine, Pliberk, Petrinju i Mehadiju.) Već 1840. počinje Šporer pisati članke o šumarstvu u zagrebačkom listu Croatia. U to vrijeme pada osnivanje Gospodarskoga Društva (3. februara 1841.) i ono postaje ognjište narednih privrednih težnja. Vrijedno je zabilježiti imena onih starih šumara, koji su već u prvi čas okupili oko toga ognjišta. (G. L. 1842. Dodatak S. 1.—14.). Baltić Mojsija. oficir upravne struke kod II. banske regimente (nije šumar po obrazovanju no pokretač je i osnivač gosp. šumarskog učilišta u Križevcima), Basta Arsenije, nadzornik lugova u ličkoj regimenti, Brkić Mihajlo, lugar na konju:: u slunjskoj regimenti. Dizdar Todor, lugar na konju I. banske regimente, Invadija Juraj, lugar gjurgjevačke regimente, Lovašen Josip, nadzornik lugova gjurgjevačke regimente, Makovička Ignatic. lugar na Bosiljevu, Obhledal (Obhlidal) Ivan, upravitelj u Bosiljevu, Panzner Josip, biskupije zagrebačke šumar i zemljomjernik, Szita Josip, kameralski lugar na konju, u Vrbovcu, Tomić Antun, lugar na konju ogulinske regimente, Schapper Julio, lugar Kaptola zagrebačkog. Imena Franje Šporera i Dragutina Kosa, koji su u to vreme igrali kao šumari važnu ulogu, ne nalazimo u ovome prvome popisu. Vjerojatno je, da su oni pristupili Gospodarskom društvu kao članovi iza kako je pomenuti popis objelodanjen. Gospodarsko Društvo počinje 1842. izdavati svoj društveni organ (List Mesečni). Prve godine ne javlja se kao saradnik još ni jedan šumar — član društva — iako list donosi dvije notice o šumarstvu.4 Tek godine 1843. izlazi Šporer sa svojim člankom i obrazloženim predlogonr´ »da se osnuje narodni šumarstveni zavod «, te donosi i osnovu organizacije toga zavoda. Vrijedno je da se zabilježi kako si Šporer zamišlja duh ovoga narodnog šumarskog zavoda. Prema toj njegovoj osnovi u zavodu »imat će vazda prvenstvo :; li tadanjoj terminologiji vladala je razumljiva nesređenost. Ona potječe odatle što je narodne termine trebalo tek stvarati. Umjesto riječi šuma često se upotrebljavala riječ lug; Lugar je značilo šumar u današnjem smislu te liječi. Šumar je — u bivšoj Krajini još i danas — bila oznaka za čuvara šume (lugara). »Lugar na konju je prevod njemačke riječi »Waldbereiter«. No i to je krivo shvaćeno.. Bereiter (zapravo Beraiter) je onaj. koji se bavi računskim poslovima (ko šume (raiten — računati). (U Češkoj je riječ Waldbereiter značila taksator). Svakako treba razlikovati: »Waldbereiter-i >Berittener«. »Oplat ili gobelja za kolesa od neroda ili akacievog drveta« (G. h. 1842. S. 78.) »Iskušan način, pogor šume na bérzo ugasiti´. (G. L. 1842. 5. 112). s Pismo Franje šporera Gospodarskom društvu iz Vinkovaca od 12. U. 1843. (G. L. 1843. S. 88.-99.) |