DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Iz Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja 663 ® Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja i SA KONGRESA ČESKO-SLOVAČKOG ŠUMARSKOG UDRUŽENJA. Prema zaključku kongresa našega šumarskog udruženja, otputio sam se u Prag na kongres »Ustredni jednote československeho lesničtva«. Vrlo me je veselilo, da ću iza dugog niza godina, opet imati priliku, da obađem Prag, kulturni centar bratskoga nam českoslovačkog naroda, a uz to, da se bar u krupnim potezima upoznam sa glavnim smjernicama, sadašnjega rada na polju šumskoga gospodarstva, u kojem Česi sa nijednog gledišta ni najmanje ne zaostaju za Nijemcima. Pismeni dogovor o našem zajedničkom putovanju u Prag, žalibože nije mogao biti ostvaren i tako dospjeh do Praga sam. No nenadano sretnem se na stanici Wilsonove nadraži u Pragu sa kolegom Ružićem, a eto već odmah zatim nas najsrdačnije primaju i pozdravljaju dvojica članova českoslovačkog šumarskog udruženja, preuzimajući ujedno na sebe sve brige za otpremu prtljage, nasta.nbu i t. d. U Pragu nadjoemo i izaslanike Ministarstva Šuma i Rudnika gg. Gačića, Koprivnika i Marinovića, koji su već dan prije došli na kongres. Pošto toga dana, sve do večera, nije bio zakazan nikakav sastanak tamošnjih šumara, to sam se istog dana pridružio spomenutim izaslanicima Ministarstva Šuma i Rudnika Generalne Direkcije Šuma. te sam skupa s njima bio primljen u audijenciju kod gospodina, Dr. Hodže česko-slovačkog Ministra za poljoprivredu, pod koje Ministarstvo spada i cjelokupna šumska uprava Česko-slovačke Republike. Gospodin Ministar govori vrio dobro našim jezikom, a primio je izaslanike našeg Ministarstva vanredno susretljivo i zadržao se u razgovoru više vremena, zanimajući se specijalno za naše gospodarstvene prilike, a pošto su izaslanici ministarstva iznijeli razloge svojega boravka u Pragu, odredio je, da im se. od strane česko-slovačkih državnih šumarskih organa dadu sve informacije o stanju česko-slovačkog šumarstva, koje budu zatražili. Isto tako učinjen je posjet kod Generalnog direktora državnih šuma Dr. Ing. K. Šimana, kao i kod ostalih vidjenijih šefova i referenata, vrhovne šumske uprave. Ovi posjeti nisu bili samo čin obične udvornosti, nego su imali svrhu, da se bar u glavnim i općim konturama dobiju informacije o organizaciji i stanju šumske uprave i gospodarenja u Česko-slovačkoj državi. Potpisani interesirao se je o stanju šumarskog zakonodavstva, a napos& o novijim zakonima i odredbama u predmetu šumsko policajne i opće šumsko-upravne službe. Kod toga je konstatovano, da se u Českoslovačkoj nalaze još nepromijenjeno na snazi svi šumski zakoni i odredbe, koje su važile za vrijeme prijašnje Austro-Ugarske vladavine. Na području Češke, Moravske i Šleske važi stari šumski zakon od god. 1852. i zakon od god. 1893., a za područje Slovačke i Karpatorusije mađjarskl šumski zakon čl. XXXI. od god. 1879. i zakonski član XIX. od godine 1898. Medjutim ipak je načinjen još jedan novi provizorni šumski zakon, koji je od dalekosežnih posljedica. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 50 <-- 50 --> PDF |
664 Iz Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja Pošto se u zadnje vrijeme rata, radi varuedno povoljne konjukture počelo privatne šume na teritoriju Česko-slovačke države prekomjerno da iskorišćuju, to je radi zaštite šuma od neracionalnog iskorišćivanja stvoren novi zakon o obrani šuma god. 1918. 51. 82., a koji se specijalno odnosi na privatne šume. Ovaj zakon može se da nazove jednim od najstrožijih šumskih zakona u srednjoj Evropi, te zadire duboko u dosadašnja prava privatnih šumskih posjednuta. U glavnom zakon odredjuje, da svaki posjednik šume, koji nema stalne propisne gospodarstvene osnove, imade nadležnim šumarskim nadzornim vlastima, da najavljuje svaku namjeravanu sječu, mjesec dana unapred. Taj zakon zabranjuje sječe u šumama visokog šumskoga uzgoja u sastojinama starim ispod 60 godina, a u šumama srednjim, te sitnim ili izdanačkim, u sastojinama starim ispod 20 godina. Nadalje odredjuje maksimum godišnje sječne ploštine razmjerno prema veličini šumske površine i t. d. Razumije se da je za temeljitije proučavanje cijele šumarske organizacije, dotično stanja šumske uprave, te u opće posljedica zakonskih odredaba čl. 82.— 1918. bio odviše malo vremena, a vjerojatno da su proučavanje moguće temeljitije obavili izaslanici Ministarstva. Isti dan poslije podne t. j . 25. septembra kao i slijedeće dane t. j . 27. septembra i 28. i septembra po podne, upotrebio je potpisani za razgledavanje praškog veletrga, a napose trga za šumarstvo, lovstvo i ribarstvo. Dne 26. septembra t. g. u 9 sati prije podne započelo je zasjedanje Českoslovačkog šumarskog udruženja, a otvorenje toga zbora izvršeno je, u Reprezentančnom domu grada Praga, vrlo sjajnoj palači sagrađenoj u stilu nekadašnje secesije. Predsjednik Česko-slovačkog šumarskog udruženja g. Ing. Furst pozdravio je pri otvorenju kongresa izaslanike Jugoslovenskog šumarskog udruženja vanredno srdačno, naglašujući bratske veze izmedju naših udruženja. Pošto jL> medjutim na kongres nadošao i česko-slovački ministar za poljoprivredu Dr. Hodža, u pratnji generalnog Direktora državnih šuma i domena Dr., Šimana, pozdravio je i on vrlo lijepim govorom sve učesnike kongresa, ističući teški i patriotski rad češko-slovačkih šumara, kao i vanredne uspjehe, koji su do sada postignuti na polju šumskoga gospodarstva. Prihodi nekojih državnih domena, da su silno porasli, ali da ostajj važan problem da se i rentabilitet državnih šuma u Podkarpatskoj Rusiji po mogućnosti čim više podigne. Nadalje je naglasio, da smatra česko-slovačko šumarstvo jednim od. najjačihh stupova narodne i gospodarstvene neodvisnosti. Napose je pozdravio izaslanike Jugoslovenskog šumarskog udruženja, jer da prisutnost izaslanika iz Jugoslavije ne smatra za obični akt učtivosti, nego da u tom vidi dublje ideju, to jest da svi u Cehoslovačkoj i Jugoslaviji osjećamo da pripadamo jedan drugome. Ove vrlo srdačne riječi bile su od svih članova kongresa pozdravljene burnom aklamacijom. Iza odlaska gospodina Ministra, otpočeo je rad sekcija česko-slovačkog šumarskog udruženja i to je jedna sekcija raspravljala o reformi školstva, a druga o novom zakonu o lovu. Tim raspravama, u kojima su za pravo pretresivana interna pitanja českoslovačkog šumarskog udruženja, potpisani nije prisustvovao. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Iz J ugaslo venskog Šumarskog Udruženja b65 Poslije podne upotrebljeno je za skupno razgledavanje nekih znamenitosti grada Praga. Na veče bili su izaslanici gosti Češko-slovačkog šumarskog udruženja u Narodnom Divadlu, gdje se davala Smetanina opera »Tajamstvk, a iza toga opet gosti Česko-slovačkog šumarskog udruženja u Reprezentančnome domu. Pošto su se dne 27. septembra t. g. nastavljala raspravljanja poslovnih sekcija česko-slovačkog šumarskog udruženja, upotrebio je potpisani to vrijeme za daljnje opće informacije o provađanju agrarne reforme i to specijalno u koliko se ista odnosi na velike privatne šumske posjede. Gospoda referenti českoslovačke Generalne Direkcije Šuma rastumačili su u glavnim potezima najpripravnije cijeli predmet, te dali potrebne informacije o načinu ekspropriacije, o ustanovljenju otkupne sume, predložili na uvid odnosne zakone te istim zakonima spadajuće tabele, po kojima se otkupna suma ustanovljuje i t. d. Istoga dana prije podne prisustvovao je potpisani predavanju o uređivanju šuma, koje je za članove česko-slovačkih udruženja održao profesor visoke zemljodjelske škole u Brnu Dr. ing. R. Haša. Žalibože radi nepoznavanja češkoga jezika potpisani nije mogao da to predavanje točno prati, među tim je po općem sudu prisutnih članova česko-slovačkih udruženja, predmet vanredno lijepo obrađen i vrlo aktuelan, te bi moguće bilo dobro da se to predavanje barem u izvadku prevede i obznani u našem Šumarskom listu. Poslije podne (27. IX. t. g.) upotrebljeno je po učesnicima kongresa za skupno razgledavanje Praškoga Veletrga. U samom izložbenom prostoru bili su članovi česko-slovačkog šumarskog udruženja i gosti pozdravljeni po predsjedniku praškog veletrga gosp. Bohaču. Razne izložene objekte u paviljonu za šumarstvo, lovstvo i ribarstvo tumačio je izaslanicima našega društva generalni direktor državnih šuma i domena Dr. K. Šiman. Na velelrgu je Generalna Direkcija državnih šuma bila vrlo lijepo zastupana, izloženi uzorci ukusno i pregledno poredani i to specijalno razna merkantilna roba. Najviše je dakako zastupano piljeno drvo od svih mogućih vrsti i u svim u trgovini drva običajnim dimenzijama i kvalitetama, a u formi odrezaka dasaka, letava, sanduka, bačava i t. d., dakle kao polufabrikata i kao posve gotova roba; a uz produkte velike industrije bili su zastupani i sitni produkti kućne industrije. Zatim su izloženi razni pregledni nacrti pojedinih šumskih Direkcija, sa urisanim šumskim putevima i svim ostalim prometnima, koji se na području iste nalaze, zatim razne fotografije, sastojina, prometila i industrijalnih objekata, grafički prikazi, opsega ili količine produkcije t t. d. Na izložbi su bde zastupane direkcije đržavnh šuma u Tfebounu, Brandysu, Tideku, Buštini, Rahovu, Urhorodu, Lipt. Hradeku, Solny Hradu, Bans. Bistrici, Žarnovici. U svrhu opće informacije interesenata, koji bi željeli da kupuju produkte iz državnih šuma, izdalo je Generalno rediteljstvo (ravnateljstvo) državnih šuma i domena posebnu brošuru na češkom, francuskom i njemačkom jeziku. U toj brošuri označena je ukupna godišnja produkcija drva u državnim šumama, zatim adresse pojedinih šumarskih direkcija i šumskih uprava i državnih industrijalnih poduzeća. Kod svake pojedine šumske uprave naznačen je redoviti godišnji drvni etat, po vrsti drva i vrsti surovine, koliko od toga dolazi za veliku prodaju, glavni uslovi izrade, načina prodaje, vrijeme sječe, gdje se roba predaje kupcu, glavne željezničke stanice, koje dolaze u obzir za izvoz, njihova udaljenost od šume, Šumarski List br. 12. 4 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 52 <-- 52 --> PDF |
: 666 Iz Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja količina i vrst eventualno nuzgrednih produkata, stanje raspoložive radne snage i t. d. Za državna industrijalna preduzeća; kapacitet, vrst i kvantum robe, koja se izrađuje, način prodaje, transportna sredstva, stanice, otpremu i t. d. . r U izložbenom odjelu za državni šumski posjed, bilo je zastupano sjemenar slvo. »Semenarski oddeleni statnih lesu«, sa mnogobrojnim uzorcima raznovrsnog sjemena šumskog drveća kao i šumskih sadnica, le sjemenja i mladica za uzgoj voća, koje to semenarsko odelenje samo proizvodi, i dalje prodaje za privatnu po trebu. Međutim bile su tamo zastupane i neke privatne trgovine sa šumskim i voćnim sjemenjem sa vrlo lijepo aranžiranim uzorcima. Uređenje bujica u području Česko-slovačke države bilo je donekle također predočeno, ali samo sa raznim fotografijama. Vrlo interesantan objekt praškog veletrga i to šumskog trga, bio je odio »Slobodnog udruženja šumskih uprava za Češku, Moravsku i Šlesku«, koja se institucija bavi posredovanjem i informacijama u svrhu unovčivanja šumskih produkata privatnog velikog šumskoga posjeda, te koje daje sve potrebne informacije, koje uopće mogu biti od interesa za nabavljače. U toj slobodnoj organizaciji šumskih uprava privatnog šumskog posjeda na lazi se na području Češke 342 šumska posjednika, sa ukupnim šumskim posjedom od 923.889 hektara. Na području Moravske 182 šumska posjednika sa šumskim posjedom od 470.350 hektara, te na području Šleske 60 šumskih posjednika sa ćumskim posjedom od 91.389 hektara. Sveukupno 574 posjednika šuma, sa ukupnom šumskom površinom od 1,485.629 hektara. Lovstvo bilo je zastupano u glavnom uzorcima nekojih firma, koje se bave pi odajom oružja, municije i drugim lovačkim priborom, zatim firmama, koje se bave činjenjem kože divljači. Osim toga bile su zastupane neke firme, koje se bave proizvodnjom sukna za levska odijela, kao i posve gotovih odijela, zatim razni sitniji zanati, koji prave lovačke značke i ukrasne objekte. Nadalje izloženi su uzorci firma, koje se bave fabrikacijom raznih instru menata za premjerbu i obilježivanje drva, te raznih modela strojeva za preradbu drva i t. d., napokon razni sitniji uzorci drvene kućne industrije iz Slovačke itd. Izvan paviljona bile su dosta brojno zastupane firme, koje se bave izgrad njom raznih mašina za pilane, kao i za daljnju preradbu drva i t. d. Predaleko bi vodilo, kada bi se htjelo opisivati dojam cijelog ostalog dijela veletrga, koji po svojem vanredno impozantnom aranžmanu, daje živu sliku o ogromnom razvoju, objamu i silnoj raznoličnosti česko-slovačke industrije, koja sve to više napreduje, makar da je već prije svjetskoga rata sačinjavala skoro dvije trećine ukupne industrijske produkcije cijele bivše austro-ugarske države. Une 28. septembra t. g. bila je glavna izborna i svečana skupna sjednica. Uštredni Jednote Československeho lesnictva«. Tom zboru šumarskog udruženja prisustvovalo je više narodni poslanika, zastupnik grada Praga i t. d. a osim izaslanstva našega šumarskog udruženja, Lilo je zastupano i šumarsko udruženje iz Uanske. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Iz Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja ,667 Prisutni narodni poslanici pozdravili su zbor, a u svojim govorima isticali u glavnom vanredno veliku ekonomsku važnost česko-slovačkog šumarstva sa ekonomskog i kulturnog gledišta, potičući članove na dalnji ustrajni rad. Izaslanici našega udruženja bili su i na svečanoj sjednici vanredno srdačno pozdravljeni kao gosti, a ujedno im je od strane predsjednika g. Fiirsta izrečena najtoplija hvala za doprineseni dar t. j . za sliku Njegovog Veličanstva Kralja. Ovaj pozdrav bio je od svih prisutnih članova kongresa popraćen burnim i dugini odobravanjem. Od strane izaslanika našega udruženja, pozdravio je zbor potpredsjednik inspektor Ćirković, koji je spomenuo razloge, zašto1 je naše udruženje odabralo kao uzdarje česko-slovačkom šumarskom udruženju, sliku Njegovog Veličanstva Kralja, a ujedno u toku govora naveo i razloge, zašto naše jugoslovensko šumarsko udruženje zastupa mišljenje, da momentano još nije vrijeme, da se pristupi osnivanju općeg, slovenskog šumarskog saveza. Iza toga je još šumarski savjetnik Friči pročitao vrlo lijepi referat o dojmovima, koje je on imao kao izaslanik Oeskoslovenskog šumarskog udruženja na glavnoj skupštini našega udruženja u Sarajevu. U referatu je također ukratko predočeno stanje šuma u Bosni i Hercegovini, u koliko ih je on vidio, ali ta vrlo lijepa raspravica i kritika, nije bila posve povoljna za šumarske prilike u Bosni. Sva je nada kao obično, u budućnost!. Iza obnarodovanja rezultata izbora novoga časništva Českoslovačkog šumarskog udruženja, zaključena je svečana sjednica. Po podne upotrebijeno je za daljnje razgledavanje veletrga, koji je toga dana zaključen. Dne 29. septembra t. g. bila je ekskurzija českoslovačkog udruženja u Konopište. bivši posjed nadvojvode Franz Ferdinanda kod Benešova. Toj ekskurziji prisustvovali su i izaslanici našega udruženja. U šumi, koja se prostire nedaleko dvorca, kao nastavak parka, dehiohst´ri... nam je novi stroj za vađenje panjeva, naime za krčenje i pretvaranje šume u drugu vrst kulture nazvan imenom »Hubertus«. Međutim makar da je taj instrument osnovan na jednostavnim principima i to na osnovu vijka ili šarafa, té se može dosta lako premještati, makar da se njime može u razmjerno dosta kratkom vremenu da izvade paujevi, — mislim da može biti dobar jedino za vađenje panjeva takova drveća, koje imade posve plitko korenje kao što je n. pr. smreka, dočim našim prilikama ne bi mogao odgovarati. Šume sadašnjeg državnog posjeda kod Konopišta drže se u vanredno uzornom redu, te je to više park nego šuma, a od drveća zastupan je u glavnom smreka i bor. Prilikom te ekskurzije imali su naši učesnici priliku, da se upoznaju, kako se u Češkoj na vanredno visokom stepenu nalazi gospodarstvo, napose poljoprivreda, te cijeli kraj čini dojam lijepo uređenog vrta sa mnogobrojnim nasadama voćaka duž privatnh i javnih puteva. Iza toga je pregledan ribnjak, iz kojega je upravo bila ispuštena sva voda, da se pohvataju ribe, kao i stari historijski dvorac u kojemu se nalaze ogromne zbirke raznih lovačkih trofeja bivšeg nadvojvode Franza Ferdinanda, a napose vanredno velika i rijetka zbirka vrlo dragocjenog staroga oružja, od koje glavni dio sačinjava glasovita zbirka oružja, stare talijanske kneževske familije Este. Osim toga razgledane su i razne sobe i prostorije dvorca, u kojemu se nalaze i |