DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Sušenje hrastovih sastojim šumske uprave u Dragancu osušile sastojine, koje su bile proredene, dok su ostale pošteđene sastojine, koje još dosada nijesu proređivane. Taj pojav opažen je samo u nižim položajima. Ostale sastojine, koje su bile napadnute po gubaru u istoj mjeri, imadu izgled bolesnika, koji još malo vegetira, a po mom mnijenju ne će ni njih mimoići sudbina već osušenih sastojina. Najkasnije god. 1925. nastat će i kod tih sastojina potpuno osušenje, te će se time katastrofa po dvostručiti. Približna drvna masa suhara osušenih hrastovih sastojina kao i onih djelomično osušenih, iznosi oko 50.000 m3. To bi bilo u kratkim crtama današnje stanje osušenih i bolesnih hrastovih sastojina u Žutici, koje će se u god. 1925. pokazati u još žalosnijem stanju. Medu glavne uzročnike sušenja hrastovih sastojina ima se po mom mnijenju ubrojiti osim gubara i medljike također i vodu. Na taj zaključak dovela me činjenica, da se sušenje hrastovih stabala pojavilo i u vrijeme, kada se gubar još nije bio pojavio i to samo na mjestima oko bara i takovim, gdje voda stagnira. Taj je pojav i razumljiv, jer na takovim je mjestima prirast hrasta neznatan, te on vegitira, dok konačno ne ugine. Stagnirajuća voda djeluje ubitačno na korenje hrasta, koje oboli i gnije, te je radi toga takovo stablo slabo otporno protiv raznih nepogoda. Sastojinama u takovom stanju daje konačno »smrtni udarac« gubar i medljika, koja i tako imade svoje leglo u vlažnim predjelima. Nadalje, kako sam spomenuo, osušile su se hrastove sastojine već proredene, a ostale su pošteđene od sušenja još dosada neproređivane sastojine i to one u nižim položajima. 1 taj pojav, koji je na oko rušio sve principe proreda čistih hrastovih sastojina, imade svoj razlog u vodi i to u proljetnoj vodi. Proljetnim poplavama nakvasi se potpuno zemlja u nižim položajima, a mjestimice zaostaje i na površini. Ta se voda u toplijim mjesecima isparuje naglo, i to u proredenim sastojinama — dakle prozračnim — mnogo snažnije nego li u neproređenim. gustim sastojinama. To naglo i snažno isparivanjc velike količine vode u proredenim sastojinama, koje se zbiva najjače za vrijeme, dok izbija drugo lišće nakon haranja gubara, ne da, da se taj list normalno razvija, već ga u razvoju guši i list ostaje zakržljao. Naravno, da tako zakržljao list ne može, da stvara dovoljno rezervne hrane, pa se tako može dogoditi, da stablo. koje je bilo do jeseni u listu makar i slabom, slijedeće proljeće uopće ne lista. Zajedno s tim djelovanjem vode ne isključujem djelovanje medljike, te se može reći. da voda i medljika uporedo razarajuće djeluju. Qosp. ing. P. Manojlović u svom. referatu1 naprotiv drži. da voda igra sporednu ulogu kod sušenja hrastovih sastojina. jer »da ».. L.c 1924. str. 502. |