DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1924 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma 5. Opća osnova sječe. Za razliku od prijašnjih šestarskih metoda- koje su prvobitno sastavljale opću osnovu sječe za čitavu ophodnju, nijedna od spomenutih novijih instrukcija, u pravilu ne propisuje uređivanje gospodarenja za tako dugačko razdoblje. Vidimo dakle- da je potpuno pobijedilo moderno načelo, da regulisanje etata treba ograničiti na najbliže doba. za koje se potrebni podaci mogu ustanoviti dovoljnom oštrinom i sigurnosti. Odredbe za kasniju budućnost, prepuštaju se revizijama, koje sve više postaju sastavinim. dijelom prvotnog uređenja, a ne ostaju samo kao pojedine etape u životu i razvoju gospodarske jedinice. Qlavni je preduvjet, da se revizije osnova na vrijeme i valjano provađaju i da se čitavi sistem nalazi u trajnom stadiju napretka i usavršavanja, jer će samo na taj način uređivanje šuma donijeti željene rezultate. U krajnjem slučaju ispituje se etat najdulje za dvije periode, dok neke instrukcije obračunavaju etat samo za 10 godina. Ovaj posljednji sistem mogao bi se preporučiti jedino u potpuno uređenom gospodarenju sa pretežnim čistim sječama i gdje se revizije redovito provađaju. U šumama sa prirodnim pošumljenjem i nejednoličnim sastojinskim prilikama, ipak je potrebno ispitati etatne prilike na dulje vremena. Za prilike naših državnih šuma. koje se pomlađuju isključivo prirodnim putem, dovoljno će biti, ako etat izračunamo za slijedećih 20 godina. Ostale je periode dovoljno nadijeliti samo sumarno preostalom površinom. Iznimno u slučajevima, gdje je potrebna neka strožija jednoličnost prihoda, može se i za drugo razdoblje osnivati iskorištenje; takovo projektovanje samo po sebi ne znači ništa definitivnoga, nego jedino pruža neki pregled o budućoj prihodnoj sposobnosti šume. Proračunavanje prihoda za još udaljenija razdoblja, ne da se pouzdano provesti na osnovu sadanjeg stanja šume, jer je budući sječivi prihod i previše ovisan o načinu priređivanja i eventualnim oštećivanjima sastojina. Unašanje takovih problematičnih podataka u račun, samo slabi sigurnost faktora za prva razdoblja, koji se dadu dovoljnom tačnosti i oštrinom precizirati. Naročito nema smisla iskazivati drvne mase budućih glavnih užitaka, koji se očekuju u trećoj kao i daljnjima periodama. Da ih ustanovimo- ne smijemo sadanjoj drvnoj masi dodavati 50-godišnjiprirast, nego buduću drvnu masu ustanovljujemo aproksimativno pomoću prinosnih tabela. U tom slučaju nastupaju dvije poteškoće: prva:, šta nemamo naših vlastitih tabela- pa se moramo poslužiti općima; druga je poteškoća ta. što je budući glavni sječivi prihod i previše ovisan o načinu proreda. Sadanje opće prinosne tabele sastavljene su za slabe, niske prorede; u novije doba. sve se više primjenjuju snažne visoke nrorede i progale, čime se znatno umanjuju budući glavni sječivi pri |