DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1924 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma 583 dade još koji novi dokaz o tome, da je visina etata dobro ustanovljena. Uglavnom možemo da razlikujemo dvije vrsti regulatora mase i to: 1. Regulator mase se ustanovi pomoću koje formule normalno- zališnih metoda. Tako na pr. Austrijska instrukcija prepo ruča primjenu formule ili sravnjivanje etata sa popriječnim prirastom u doba sječe. Instrukcija za Baden preporuča poznatu formulu Austr. kameralne takse. 2. Kao regulator mase uzima se sveukupni poprečni sječivi prihod na jedinici površine ili srednji poprečni prirast čitave gospodarske jedinice, koji otpada isto na jedinicu površine. Njegov produkt sa površinom sječe i srednjom starosti daje traženi etat. Takav način obračuna, odnosno kontrole etata preporuča Micklitz kod svoje metode, koja operiše sa reduciranim površinama. Ad 1. Guttenberg5 smatra takav način kontrole etata zastarjelim običajem u nauci o uređivanju šuma; takova je kontrola potpuno suvišna, ako prema njenom zahtjevu ne mijenjamo već prije toga, pomno sastavljenu osnovu sječe. Naprotiv mijenjamo li je, tad je takav upliv kontrole štetan \ neopravdan, jer dobro obrazloženi predloži moraju da uzmaknu pred nemotiviranim razlozima koje formule. Obično su faktori kojima operišu pojedine formule dosta nepouzdane veličine, nepoznate unutarnje vrijednosti i koje uz to ne vode nikakovog računa o gospodarskim potrebama svojih elemenata. Takav način kontrole terete sve mane, koje se pripisuju normalno-zališnim metodama. Nekada se u svrhe kontrole etata općenito primjenjivala formula Austr. kameralne takse, kao i Hundeshagenova, Heyerova i Bergmannova formula. Ad 2. Sasma je drugog značaja sravnjivanje etata sa poprečnim prirastom u doba sječe. Taj sadržava u sebi sve prihode, koje je neka sastojina dala za čitavo vrijeme svog opstanka. Taj prirast dakle pretstavlja sveukupn u prihodnu sposobnost, koju može da razvije neka stojbina. Gdjegod je gospodarstvo toliko intenzivno da se mogu primjenjivati finije metode uređivanja, trebalo bi nastojati, da se istraživanju prirasta posveti najveća pažnja, jer na prirastu baziraju za sada još nerazvijeni temelji budućih metoda uređivanja. Uza sve svoje dobre strane, ima metoda dobnih razreda i tu manu, što operiše isključivo sa površinom pa ne posvećuje dovoljnu pažnju prirastu. Upravo izbog te iste mane terete mnogi Marti n o v i prigovori šestarskim metodama i ovaj sistem uređivanja. Kod ovoga je sva pažnja posvećena površini, pa se jednostrano ispituje upliv, koji su vršile dosadanje sječe na razvoj razmjera dobnih razreda. Ako u dugom razdoblju razmjer dobnih razreda ostane nepromijenjen, tad možemo pretpostaviti, da etat odgovara prirastu. U protivnom slučaju dadu se izvađati zaključci bilo u ovom ili onom pravcu. Guttenberg: Die Forstbetriebseinrichtung nach ihren gegenwârtigen Aufgaben und Zielen, 1896, str. 73 i 74. Šumarski List br. 11. |