DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1924 str. 34     <-- 34 -->        PDF

582 Uređivanje državnih šuma


i tradiciju, pa se samo na tim temeljima može doći do valjanih i pouzdanih
rezultata.


Vidimo dakle, da se ove metode nikako ne mogu upotrebljavati
kod gospodarstva sa početnim stadijem i koja su gotovo
bez tradicije. Primjena postotka zrelosti, u nas je još redom
pojavom, nego H sami obračun financijalne ophodnje. Međutim i
kod samog intenzivnog gospodarenja dolaze svi ti fini statički
računi u pozadinu u onim slučajevima, gdje prevlađuju stare sastojine,
a to je većina naših gospodarskih jedinica. Za njihovu se sječu
mjerodavni i drugi rajlozi, a ne samo statički. To će stanje u takovim
gospodarskim jedinicama trajati sve dotle, doklegod bude preobilja
starih šuma. U takovom slučaju kod sastava sječnog predloga
ne dolaze toliko u obzir sastojine dvojbene zrelosti sječe, pa bi
prema tome otpala i potreba računanja postotka zrelosti.


Naprotiv kod gospodarskih jedinica sa normalnim ili približno
normalnim razmjerom dobnih razreda ili kod onih gdje prevlađuju
mlađi i srednjedobni razredi, dakle kod prvog i trećeg tipa gospodarskih
jedinica, čitavo pitanje dobiva drugo značenje. Sastojine
dvojbene zrelosti moraju se podvrći tačnom istraživanju prirasta i
ostalih faktora, jer o njima u mnogome ovisi visina glavnog prihoda.
Uz to se velik dio etata podmiruje putem snažnih proreda i progala,
pa tu već postaje aktuelnim pitanje njihove statike. U starijim,
progaljenim sastojinama dvojbene zrelost treba ispitivati njihov postotak
zrelosti čime dolaze do primjene finije metode rada. Kod
takovih se gospodarstava težište rada samo po sebi prenaša sa
cjeline na sastojinu, pa ćemo i nehotice biti prisiljeni, da vodimo
finije sastojinsko gospodarenje.


Međutim i ovom prilikom moramo da naglasimo, da primjena
postotka zrelosti i financijalne ophodnje, niču jedini i sključilvi kriteriji
sastojinskog gospodarenja. Ni u Saskoj se ne računa za svaku
sastojinu postotak zrelosti, već se zrelost prosuđuje više sumarno.
A u slučaju primjene elemenata statičkih računa nikada se ne smije
dozvoliti, da bi na temelju jedino tih podataka jednostrano promatrali
sječnu zrelost sastojina, već uvijek treba voditi računa i o
cjelini, što je saski taksacioni sistem i dosada običavao.4


Tu dakle nalazimo vezu, koja ovaj sistem obračuna etata
spaja sa metodom dobnih razreda i koja omogućuje njegovu primjenu
i u našim prilikama.


3. O regulatoru mase.
Neke se instrukcije zadovoljavaju obračunom onog etata, koji
odgovara drvnoj masi površina, koje su kalkulacijom ustanovljene
kao dopustivi etat izražen površinom.


Druge opet propisuju, da se tim načinom obračunati etat, usporedi
još s nekim daljnjim regulatorom mase. Svrha je te kontrole,
da i s ove strane ispita dopustivost predloženog etata i da se time


4 Martin: Die Fortbildung i t. d.. str. 103.