DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1924 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma 581 Kao najveću zapreku uspješnom i sigurnom načinu za redukciju površina, smatramo pomanjkanje lokalnih skrižaljka prihoda i prirasta. Princip bonitiranja stojbine jest taj, da se za temelj i mjerilo njene vrsnoće (Leistung), uzima njen ukupni prihod drvne mase . Sposobnost stojbine. da dade stanoviti prihod, očituje se u njenom sveukupnom prirastu, a ne samo u jednom njegovom dijelu, koji prelazi u glavnu sastojinu, koja se iskorišćuje koncem ophodnje.2 Princip dijeljenja stojbine na razne bonitete bazira na činjenici, da je produkcija drvne mase najbolje mjerilo za vrsnoću konkretne stojbine. Redukcija se dakle obavlja pomoću poprečnog prirasta, koji obuhvaća čitavu produkciju stojbine do konca ophodnje, a ne možda samo glavnog prihoda. Što se tiče upotrebljivosti takovog načina reduciranja površina, navađamo Quttenbergovo3 mišljenje, da tome postupku manjka sigurna podloga i da se dobiveni rezultati ne smiju smatrati matematskim veličinama. Račun sa reduciranim površinama biva još zamršenijim, ako imamo posla sa raznim vrstama drveća, čiji se boniteti ne podudaraju. Rad sa reduciranim površinama može se primjeniti jedino tamo. gdje se najvažniji elemenat, a taj je prirast, može sigurno ustanoviti. Taj način bio bi upotrebiv jedino tamo. gdje postoje dobre lokalne skrižaljke o prirastu f za takova gospodarstva, kod kojih je potrebna strožija potrajnost: to međutim nije slučaj kod državnih šuma. Kod uređivanja državnih šuma ne bi iz navedenih razloga nikako preporučali općenitu upotrebu takove varijante metode dobnih razreda, koja operiše s površinama reduciranim na srednji bonitet. 2. Primjena elemenata sastojmskog gospodarenja. Premda se sastojinsko gospodarenje, prema Judeichu, može shvatiti i u širem značaju, što je i opravdano, to ipak elementi ove metode baziraju u glavnom na obračunu prihodne vrijednosti zemljišta, a time u savezu i na postotku zrelosti. U svakom slučaju treba ustanoviti prihodnu vrijednost zemljišta. Da se ova što sigurnije ustanovi potrebni su razni podaci. Najvažniji faktor, koji upliviše na »Bu« jest glavni sječivi prihod. U raznim ophodnjama mijenja se međusobni razmjer i cijene pojedinih sortimenata, a uz to su od vanređnog upliva i prihodi proreda, kako u materijalnom, tako i u financijalnom pogledu. Njihov se upliv još pojačava djelovanjem prolongacionih faktora. Mora se priznati, da je teško ustanoviti »Bu« financijalne ophodnje tamo, gdje nema pouzdane evidencije o đosadani´~ Pečama, razmjeru sortimenata, prihodima proreda i sporednih koristi i konačno kulturnim i osialim upravnim troškovima. Ove fine statičke metode zahtijevaju dakle razvijeno gospodarenje, tačnu statistiku 2 Martin: Die Fortbildung, i t. d. str. 41 . 3 Quttenberg: Die Forstbetriebseinrichtung, str. 273. |