DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1924 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma


U ovom slučaju prevladavaju nastojanja cjeline, pa komponenta
»razmjer dobnih razreda«, dobiva prevagu nad sastojinskim
gospodarenjem.


Takova jednostavna metoda dobnih razreda bila bi upotrebiva
naročito kod sastava privremenih provizornih gospodarskih
osnova tamo, gdje je opće gospodarsko stanje šume i okoliša nerazvijeno
i gdje treba brzo i bez velikih troškova u glavnim crtama
stvoriti sud o prihodnoj sposobnosti šume.


Stoga su dobre ustanove Austrijske, a prema njoj i Bosanske
instrukcije za uređivanje šuma, koje također predviđaju sastav
privremenih (provizornih) osnova u sličnim slučajevima. Takova
odredba bit će naročito od važnosti i za naše prilike.


Kako su krajevi sa početnim stadijem šumskog gospodarstva
mahom bez većih prometila, a sastojine nose pretežno karakter
prašume, to kod ovakovih privremenih osnova ne treba detaljnije
istraživati prirast, jer je ovaj paralizovan truleži i većim gubicima
kod izrade i otpreme drveta. Prema potrebi prelaze takovi elaborati
u eksploatacione osnove, kojima je svrha prikupiti potrebne
podatke za kalkulaciju cijena i rentabilnost iskorištenja.


I u krajevima sa intenzivnijim šumskim gospodarenjem upotrebiv
je spomenuti: način obračuna etata, ako želimo brzo, nu ipak
dovoljno pouzdano, da upoznamo prihodnu sposobnost šume.
Razmjer dobnih razreda, koji bazira na sigurnom temelju površine,
ipak je najbolje jamstvo za primerenu potrajnost prihoda, a ujedno
daje preglednu sliku o normalitetu šume. U svakom slučaju treba
i grafički prikazati sadanje stanje i budući razvoj razmjera dobnih
razreda.


Dodamo li takovoj kalkulaciji aproksimativne prihode proreda,
koji se mogu očekivati u slijedećem razdoblju, to smo time
približno ocijenili prihodnu sposobnost šume.


Osim toga, mora se i to uvažiti, da se sa šumama, koje se tek
prvi put uređuju, ne da odjednom i naprečac gospodariti najfinijom
metodom uređenja. Ni saski taksacioni sistem nije se spontano razvio,
nego se stvarao decenijima, dok nije došao do današnje svoje
visine. Nije puki slučaj, što u većini instrukcija za uređivanje šuma
nalazimo odredbe, da treba uvažavati i dosadanji etat kod
kalkulacije budućeg prihoda, pa se time u savezu ispituje i njegov
upliv na razvoj dobnih razreda i sadanje stanje šume. Vidimo dakle
da prošlost šume i tradicija igraju i te koliku ulogu kod određivanja
budućeg etata.


Šume koje se po prvi put uređuju i time privađaju urednom
gospodarenju, nemaju autentičnih podataka prošlosti, pa nam
stoga nedostaje važno pomagalo kod obračuna etata. Čitavo određenje
etata je u takovim prilikama donekle nepouzdano, pa se radi
toga i moramo ograničiti na kraća razdoblja, prepuštajući kasnijim
revizijama, da dotjeraju i ispravljaju primarno uređenje.


Time ne plediramo u onom smislu, kao da se terenske, geodetske
i taksacione radnje mogu obavljati sasma površno, nego
odlučno zato. da se provađaju samo u markantnim potezima, izbje