DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1924 str. 28 <-- 28 --> PDF |
57o Uređivanje državnih šuma Iako je s teoretskog gledišta gotovo posve svejedno, kakav je konkretni razmjer klasa starosti, to je ipak samo vođenje gospodarenja, a i na način obračuna etata ipak od znatnog upliva ta činjenica. Tako kod gospodarskih jedinica prvog tipa nema većih poteškoća kod obračuna etata, jer normalna površina sječa jedne periode, uz stalnu ophodnju, već postoji. Jedino bi neku veću pažnju zahtijevale sastojine dvojbene zrelosti i one, koje ne odgovaraju staništu. Kod ovih je gospodarskih jedinica potrajnost osigurana, pa se gospodarenje razvija jednolično i bez većih potresa. Gospodarske jedinice drugog tipa imaju više e k s p 1 o t a- c i o n i karakter, jer težište uređenja bazira na prosuđenju o visini uporabnog razdoblja kao i na tome, mogu li stare sastojine izdržati to uređajno doba. Sastojine dvojbene sječne zrelosti ne dolaze u obzir, jer ima dovoljno sastojina odlučno zrelih iza sječu. Ovaj tip gospodarskih jedinica susreće se ponajčešće kod uređivanja državnih šuma, pa će se i sistem obračuna etata morati njemu prilagoditi. Kod trećeg tipa gospodarskih jedinica, gdje posvema, ili većim dijelom nedostaju stare sastojine, uređivanje se može ograničiti na sastav osnova o proredama. Prorede i progale dolaze do većeg značaja, pa se njihovoj statici, kao i ispitivanju sječne zrelosti ono nešto starijih sastojina, mora posvećivati najveća pažnja. Čitavo šumsko gospodarenje postaje time i nehotice finije i intenzivnije. 6. Odnos državnog šumskog gospodarenja prema potrajnosti. Pitanje potrajnosti je jedno vrlo važno pitanje kod uređivanja svake šume, pa bi uvijek trebalo nastojati, da se to pitanje pravilno riješi. Mišljenja smo, da i u državnim šumama treba težiti za primjereno m potrajnosti, dok strožija potrajnost može da dođe do veće važnosti jedino kod šuma opterećenih servitutom. U pravilu treba zahtjeve potrajnosti kod slobodnih šuma svesti na pravu mjeru i dovesti u sklad i sa ostalim faktorima, koji su od upliva na visinu etata, a to su šumsko-uzgojne, sastojinske, a donekle i rentabilitetne prilike. Strogoj potrajnosti je nemoguće težiti i zbog konkretnog sastava klasa starosti gospodarskih jedinica, kod kojih preteže drugi tip sa znatnom množinom starih i za sječu zrelih sastojina. Pogotovo nije zgodno, da se prestarjele bukove sastojine podržavaju daleko iznad1 granice njihove povoljne tehničke upotrebivosti. Naprotiv, sječu hrastika trebalo bi što dulje otegnuti. 7. Izvozne prilike. Gospodarske jedinice drugog tipa, t. j . onoga s pretežnim starim šumama a te zapremaju razmjerno najveću površinu, nalaze se većim dijelom u udaljenim predjelima slabih izvoznih mogućnosti. |