DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1924 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma 573 veličina šumskog gospodarenja. Stoga najveći dio tih kalkila o prihodnoj sposobnosti naših šuma nema prave podloge. Stručnjak mora zato tražiti konkretne podatke, pa se ne može upuštati u sferu nagađanja. Koliko imamo starih šuma, kakav je razmjer dobnih razreda, da li će skoro nastupiti praznina u sječi glavnih pr´hoda i t. d., sve su to dragocjeni podaci, na kojima bazira racionalno iskorištavanje šuma. Bez svih tih podataka nemoguća je i šumarska politika većeg stila; bez tih podataka ne možemo se ni maknuti, pa je zadaća taksacije, da taj temeljni materijal prikupi, sredi i obradi. Iz toga slijedi, da uređivanju šuma treba posvetiti najveću pažnju, jer je to gospodarska potreba prvog reda. Na dobrim osnovama bazirat će sav naš daljnji rad, jer će osnove biti kamen temeljac, na kom će se naše šumarstvo dalje razvijati. Tek iza toga i na tom pozitivnom temelju, moći će se voditi neka šumarska politika širih vidika i koncepcija. S time u savezu nastaje i pitanje, kako da dođemo do gospodarskih osnova, jer nije mala stvar premjeriti i procijeniti većinu naših šuma i sastaviti opsežne elaborate. To je golem posao, za koji treba i dobar sistem i dovoljno personala, a što je glavno i sredstava. Nije li sve na mjestu, uzalud se laćamo svakog posla, jer je unapred osuđen da zahiri i propadne. Osnove su naša preka potreba, pa do njih treba da dođemo što prije, stoga ih valja izrađivati sa stanovitim ubrzanjem. Toj eminentnoj potrebi stoji nasuprot činjenica, da je nemoguće u tako kratkom vremenu, kako bismo mi to željeli, sastaviti detaljne, opsežne a uz to i savršene elaborate. Da se zadovolji jedno i drugo gledište, uvjereni smo, da je bolje imati i nešto slabije osnove nego nikakove; bolje je imati za što veću površinu kvalitativno i slabije osnove, nego neka remek-djela taksatorskog znanja, nu to samo za neznatan dio površina. Time smo se ujedno primakli pitanju, da li treba da sastavljamo privremene, provizorne osnove ili definitivne. To je pitanje vrlo važno, jer o njegovom pravilnom riješenju ovisi brzina, kojom ćemo doći do osnova. Idealno bi bilo, kad bi mogli sastaviti za sve šume definitivne osnove. Nu vodeći računa o našim stvarnim prilikama i potrebama, tvrdimo, da ni nema stvarne potrebe za definitivnim gospodarskim osnovama u svim slučajevima. Za sve šume, s kojima se dosada nije moglo intenzivnije gospodariti, i gdje je veće iskorištavanje nemoguće radi teških izvoznih prilika dovoljno će biti, ako se šumski kapital samo inventariše i ako se samo u grubim konturama odrede granice etata. U takovim prilikama mogu se sastavljati i jednostavni eksploatacioni planovi, koji imaju da pruže temelje za grubu kalkulaciju namjeravanog iskorištenja. Naprotiv tamo, gdje postoji već od prije uredno gospodarstvo i gdje su moguće finije metode rada i gdje ima dovoljno stručno |