DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1924 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma 4. 29% čitave površine otpada na privremene gospodarske osnove Gorskog Kotara (šume na Krasu) sa šablonskom oplodnom sječom. Sve bi te osnove trebalo iz temelja izmijeniti i sastaviti nove za prebornu sječu. 5. 26% čitave površine ima dosta dobre i savremene osnove, po kojima se može gospodariti za čitavo vrijeme njihovog trajanja. Primjećuje se, da najnovij a osnova gubi svoju valjanost 1931. godine, pa iza toga vremena ostaje Direkcija bez ikakovih operata. Godišnje bi trebalo urediti oko 30.000 kat. jutara šume, ako bi htjeli, da ne nastupi momenat, kad i najnovija osnova gubi svoju valjanost. Kolik je to posao, moći će da prosudi svako, tko se bavio sastavljanjem osnova. Smatramo, da navedene brojke dosta rečito ilustruju naše taksacione prilike i to k tome još za jedno nad leštvo, sa tradicijom i ustaljenim prilikama. Kakove su prilike kod ostalih Direkcija Šuma, nije nam poznato, ali mislimo, da nisu mnogo bolje. Ne mogu ni biti mnogo boljejer se za rata nije ništa radilo na sastavu novih osnova, a iza rata nije se moglo otpočeti sa radom u onom opsegu, u kolikom bi to trebalo. A svake godine gubi svoju valjanost po koja osnova! Prema tome, veliki dio našeg gospodarenja obavlja se bez ikakovih osnova; imamo dakle jedno potpuno »slobodno gospodarenje «, za kojim Nijemci već dugi niz godina uzalud teže! Ali takovo gospodarenje bez osnova, to je rad prema osjećaju, bez stalnog pravca i čvrste direktive. Bez osnova je nemoguće intenzivno gospodarenje, jer je potpuno nepoznat pravi objekt rada. Međutim usprkos tih velikih nedostataka i autentičnih podataka čuju se u široj javnosti, a katkada i u stručnoj, psahnovi »našim šumama, tome najvećem narodnom bogatstvu«, ili »osnovici gospodarskog života«, ili »poluzi za popravak našeg gospodarskog stanja« ili konačno »izvoru našeg blagostanja i t. d.«. Sa nekom naročitom simpatijom se operiše sa površinom šume i prirastom, pa se tako dolazi do upravo fantastičnih brojaka o visini godišnjeg etata. Od toga se odbija jedan dio za potrebe unutar države, a ostatak, taj se i izvaža i time je spašena valuta, trgovačka bilansa aktivirana, a sreća i blagostanje se razlilo čitavom državom. Sve te velike riječi i geste čine na nas dojam onog istog romanticizma i deklamatorstva, što je bilo tako karakteristično za neke decenije našeg općeg narodnog života u prošlom vijeku. Manje velikih riječi, a više sitnog i upornog rada, to bi bio naš odgovor. Promatramo li hladnije naše konkretne prilike, čini nam seda baš nema razloga tolikom optimizmu. Kolika je zapravo površina šuma u našoj državi? Da li je sve ono, što je upisano kao šuma i danas još šuma i kakova? Nije li šuma već odavna iskrčena, ili, ne nalazi se na toj površini´ mjesto uzrasle, visoke šume, okresana šikara, prepuna ljeske i breze ili obrasla bujadi, glogom, trnjem i epilobijem? Kad nismo na čistu ni sa površinom šume, još ćemo manje smjeti da operišemo sa prirastom, koji je jedna od najsuptilnijih |