DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1924 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma Ad b) Glede sistema obračuna etata željeli bi, da je u teoretskom pogledu ispravan i da odgovara sadanjem stanju nauke o uređivanju šuma; taj sistem trebalo bi dakle da je savremen . Kao konzekvencija tih zahtjeva proizlazi, da bi novi sistem trebao da potpuno dijeli momente prostornog uređenja šume od momenata vremenskog uređenja, dakle potrajnosti. Pitanje visine etata ne bi smjelo uplivisati i na određenje sječina. Nadalje, uzgojni momenti treba da su ravnopravni sa taksacionim, a nikako ne bi smjeli biti podređeni. To je naročito važno u našim šumama, koje se pretežno pomlađuju prirodnim putem. Temelj gospodarenja treba da je sastojina, pa o njenim prilikama i potrebama treba da vodimo naročitog računa. Etat bi trebalo obračunavati samo za kraća razdoblja, a dispozicije za daleku, maglovitu budućnost treba bezuslovno izbjegavati. Čitavi obračun etata treba da nosi više obilježje kalkulacije, a ne karakter tačnih računa, kojima u većini slučajeva nedostaje prava podloga. Metoda obračuna, etata treba da je jasna, pregled na i jednostavna, daleko od toga. da se izvrgne u šablonu, koja koči svaku slobodniju misao i razvoj. I konačno tametoda treba da je elastična, da bi se mogla prilagoditi svakim odlikama. Tim teoretskim zahtjevima bi, po našem sudu, najbolje odgovarala metoda umjerenog sastojinskog gospodarenja, koja se već s uspjehom upotrebljuje u Sloveniji i Bosni. I naš prestiž pred stranim svijetom govorio bi u prilog prihvata te metode. Ostaje jedino da prosudimo, da li je moguće proširenje te metode i na ostale krajeve u kojima se dosada nije upotrebljavala. To će biti zadaća daljnjih poglavlja ovog prikaza. 4. Novi taksacioni sistem i naše stvarne potrebe. Opće taksacione prilike u našoj državi su dosta slabe i zaostale. Nemamo pri ruci statistike, a ne znamo da li takova i postoji, iz koje bi vidjeli, za koji dio naših državnih šuma postoje valjani taksacioni operati. Takova bi statistika bila od vanrednog zamašaja na opći sistem izrađivanja gospodarskih osnova. U nedostatku te opće statistike, poslužit ćemo se specijalnom statistikom državnih šuma kr. Direkcije Šuma u Zagrebu, pa ćemo nastojati, da na tom temelju izvedemo neki općeniti zaključak. Tako je na osnovu stvarnih podataka ustanovljeno ovo stanje taksacionih operata kod spomenute Direkcije: 1. 22% čitave šumske površine nemaju nikakve gospodarske osnove. 2. Na 11% čitave šumske površine, taksacioni operati izgubili su svoju valjanost godine 1921.—1923.. a da nove osnove još nisu sastavljene. Prema tome su 33%. dakle jedna trećina, bez osnova. 3. 12% čitave površine ima starije osnove, koje bi trebalo sasma preraditi; no uza sve to daju bar neki donekle siguran oslon za gospodarenje. |