DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Sušenje hrastovih šuma (hrast lužnjak) 505 je brest, jasen i grab, pa odnosne površine sušenja danas posve dobro izgledaju. U smesi je ostalo još dovoljno hrasta. Tačnih podataka o osušenima količinama hrastova drveta u posavskim šumama od Siska na niže, nema, nu svakako je, da ta količina siže na 500.000 ms. Sušenje u starim hrastovim šumama obzirom na finansijski momenat, nije od veće opasnosti. Ako se drvo prodaje iste godine, u kojoj se osušilo, ne gubi se mnogo na ceni. Brigu zadaje sušenje mlađih hrastovih šuma, naročito onih, čije je drvo samo za ogrev. Tu je s jedne strane gubitak na vrednosti šume, a s druge pitanje kultiviranja tih ogoljelih površina. Mere, kojima bi se to sušenje hrastovih šuma moglo preduprediti, prema stečenom iskustvu, mogu biti samo u načinu podizanja i gajenja hrastovih šuma. Podizati se moraju mešovite šume, a podignute šume treba proređivanjem tako gajiti, da se postizava i održava smesa hrasta u najvišem do 50% prema ostalim vrstama drveća. Čiste hrastove partije ne treba proređivati. U njima se osloniti samo na vađenje onoga, šta je već uginulo ili šta izgleda, da će sigurno uginuti. Sva ostala pravila prorede napustiti! U mešovitim partijama, u kojima prevlađuje hrast, favorizirati primešane vrste drveća i hrast saterati na 50% primes e. Tamo, gde je hrast podređen (ispod 30% primese), pomagati ga i stvarati mu mogućnost, da se razvija, da ga druge vrste ne uguše. Na tome principu vrše se danas prorede u područnima šumama vinkovačke direkcije. Da su te mere jedini način borbe proti osušenja hrasta, dovoljno pokazuju mere. koje behu protivne i čije se posledice danas u zbilji vide. Tako su na pr. u šumama hrasta i johe vršene prorede, da je sva joha izvađena. Sklop bese isprekidan — vađeno više nego li treba. Joha poterala iz panja. Nadošli napadaji gusenice i medljike, hrast se osušio, te na odnosnima površinama buduća šuma ima biti johova izdanačka i to toliko, ako odnosna površina bude približno obraštena. Na površini iste šume, na koju proreda ne bese dospelanego ostala nepromenjena, ne bese sušenja hrasta Sve izloženo rezultat je promatranja odnosnih prilika posavskih hrastovih šuma kroz vreme od 14 godina Za obraditi pitanje detaljnije, potrebni su potpuniji podaci, koji bi se dali sabrati, za šta treba više vremena i rada. Izloženom je glavno, da se za ovo pitanje pobudi interes, pa u koliko to bude, svrha je postignuta. Da je pitanje od velikog interesa, ne treba posebice razlagati. «j?®gfcp |