DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Sušenje hrastovih šuma (hrast lužnjak) 505


je brest, jasen i grab, pa odnosne površine sušenja danas posve
dobro izgledaju. U smesi je ostalo još dovoljno hrasta.


Tačnih podataka o osušenima količinama hrastova drveta u
posavskim šumama od Siska na niže, nema, nu svakako je, da ta
količina siže na 500.000 ms.


Sušenje u starim hrastovim šumama obzirom na finansijski
momenat, nije od veće opasnosti. Ako se drvo prodaje iste godine,
u kojoj se osušilo, ne gubi se mnogo na ceni. Brigu zadaje sušenje
mlađih hrastovih šuma, naročito onih, čije je drvo samo za ogrev.
Tu je s jedne strane gubitak na vrednosti šume, a s druge pitanje
kultiviranja tih ogoljelih površina.


Mere, kojima bi se to sušenje hrastovih šuma moglo preduprediti,
prema stečenom iskustvu, mogu biti samo u načinu podizanja
i gajenja hrastovih šuma.


Podizati se moraju mešovite šume, a podignute šume
treba proređivanjem tako gajiti, da se postizava i održava
smesa hrasta u najvišem do 50% prema ostalim vrstama drveća.
Čiste hrastove partije ne treba proređivati. U
njima se osloniti samo na vađenje onoga, šta je već uginulo ili šta
izgleda, da će sigurno uginuti. Sva ostala pravila prorede napustiti!


U mešovitim partijama, u kojima prevlađuje
hrast, favorizirati primešane vrste drveća i hrast
saterati na 50% primes e.


Tamo, gde je hrast podređen (ispod 30% primese),
pomagati ga i stvarati mu mogućnost, da se razvija,
da ga druge vrste ne uguše.


Na tome principu vrše se danas prorede u područnima šumama
vinkovačke direkcije. Da su te mere jedini način borbe proti osušenja
hrasta, dovoljno pokazuju mere. koje behu protivne i čije se posledice
danas u zbilji vide.


Tako su na pr. u šumama hrasta i johe vršene prorede, da je
sva joha izvađena. Sklop bese isprekidan — vađeno više nego li
treba. Joha poterala iz panja. Nadošli napadaji gusenice i medljike,
hrast se osušio, te na odnosnima površinama buduća šuma ima biti
johova izdanačka i to toliko, ako odnosna površina bude približno
obraštena. Na površini iste šume, na koju proreda ne bese dospelanego
ostala nepromenjena, ne bese sušenja hrasta


Sve izloženo rezultat je promatranja odnosnih prilika posavskih
hrastovih šuma kroz vreme od 14 godina Za obraditi pitanje detaljnije,
potrebni su potpuniji podaci, koji bi se dali sabrati, za šta
treba više vremena i rada.


Izloženom je glavno, da se za ovo pitanje pobudi interes, pa u
koliko to bude, svrha je postignuta. Da je pitanje od velikog interesa,
ne treba posebice razlagati.


«j?®gfcp