DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Sušenje hrastovih šuma (hrast lužnjak) d 01919. god.), a sada u manjem, šume uprave Županja (Lože i Krasunja). Od gornjih uprava sušiše se šume uprave Jasenovac (najviše) te uprave Lipovljani (1921.—1923. godine). Obzirom na položaj šuma sušenje bese najviše u nižima delovima, kako celih površina, obraštenih čistim hrastom tako i po okrajcima do bara. Nu sušenje bese i po uzvisitijim mestima (gredama), naročito, ako to behu svojevremeno čistine, koje su na veštački način kultivirane hrastom. Ima izuzetih slučajeva, kod kojih nije nijedno ni drugo od navedenog. Vrlo je često, da sušenje nastupa u nekima pravilnijima prugama zahvaćajući stanovitu širinu preko ćele šume, naročito, ako je šuma čista hrastova. Ovo dolazi od smera dolaska gusenica. Obzirom "na dob u suše se hrastove šume od najmlađih (20 god.) do najstarijih (200 god.). Učinak napadaja jednak je na jednima i drugima. Obzirom na vrste drveća sušenje je zahvatilo najveći mah u čistima hrastovima šumama ili u takovima smesama, u kojima hrast prevlađuje — preko 50 % u smesi sa ostalima vrstama drveća, dok u šumama, u kojima je hrast ispod 50 % primese, ostao je posve sačuvan. O ovom biće josi govora u daljem razlaganju. Osušene površine hrastovih šuma praćene su sa dve pojave: gusenicom leptira gubara te medljikom. U skorije vreme sem gubara ima još i drugih gusenica (zlatokraj, kukavičji suznik). Najure se pojave gusenice u mesecu Maju i obrste potpuno mladi list. Gusenica (gubara) znade biti u silnima masama, tako, da šuma uz jači sušanj od brštenja, bude sva obrštena. Prelazeći iz jedne površine na drugu preko čistijih mesta (putem, cesta i t. d.) budu ova prekrivena gustima i debljima prevlakama gusenice. Tako od gusenice obrštena šuma u proleće izgleda kao u zimi — bez lista. Nakon kraćega vremena (2—3 nedeljc) list ponovno potera — šuma ozeleni. U momentima toga najlepšega oporavka šume nakon obrštenja gusenice, napadne je medljika, tako, da sva šuma izgleda kao belom prašinom posuta. List se svrkne, osuši i šuma ponovno ogoli. — Od veličine prvoga i drugoga napadaja zavisi dalje zdravstveno stanje šume. Ako je šuma u potpunom ogoljela od gusenice i medljike, to već istoga ljeta nastaje sušenje šume u potpunom ili većem delu napadnute površine. Oba napadaja ne moraju biti iste godine. Jedne bude napadaj gusenice, a jedne napadaj medljike. Sa takovima napadajima šuma manje strada. U tima slučajevima šuma izgleda kao bolesnik posle teške bolesti. Počinje se oporavljati, nu taj je oporavak težak, jer ne samo da su teže posledice prvoga napadaja, slede dalji napadaji. Nastupne godine dolazi ponovno gusenica ili medljika ili oboje zajedno, te se počinje sušiti ono. šta se od prvoga napadaja održalo. Uzročnik toga sušenja hrastovih šuma u prvom redu je pomenuti napadaj gusenice i medljike, a zamah sušenja zavisi o tome, da li su šume |