DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma 4b 1 da sa normalnim. Treba nastojati, da se normainost dobnih razreda poluči po površini i po drvnoj masi. Na međusobni položaj pojedinili dobnih razreda treba uzimati naročiti obzir. Obračun etata za gospodarsku jedinicu, koja ima normalnu množinu dobnih razreda, ne zadaje naročitih poteškoća. Za abnormalne se prilike ne može utvrditi neko općenito pravilo, koje bi važilo za sve slučajeve. Manjkaju li srednjedobne sastojine, to ovisi o snazi prirasta i stanju starijih sastojina, kako dugo ćemo ih još držati. Ne pokazuju li dovoljnog prirasta, tad ih treba što prije iskoristiti; kod toga treba držati u vidu: mogućnost unovčenja, radne prilike, stalnost (Stetigkeit) gospodarenja i potrebe vlasnika šume. Manjak starijih, sječivih sastojina nadomješta se sječom mlađih, u koliko su se ove već približile svojoj hnancijalnoj zrelosti. Kod potpuno abnormalnog razmjera, dobnih razreda, osobito ako je velik manjak srednjodobnih sastojina, to se za osiguranje potrajnosti sumarno sastavlja pregled o razvoju površine dobnih razreda i njihovih masa za najbliže periode, ukoliko to upliviše na visinu sadanjeg etata. U takovom je slučaju dovoljno, ako polazimo od općeg stanja šume. Iz sadanje srednje starosti i srednjeg boniteta pojedinih dobnih razreda prosuđuje se drvna masa, koja će se predvidno polučiti u doba sječe (sredini periode). Premještanje sastojina iz jednog razdoblja u drugo nije potrebno. Dovoljno je, ako se objasni, na koji način će se moći nadomjestiti eventualni manjci drvne mase i gdje će trebati mijenjati etat najbližeg razdoblja. Tako ustanovljeni etata ispituje se još konačno regulatorom mase pomoću formule austrijske kameralne takse. Za određenje uporabnog razdoblja, mjerodavno je stanje sastojina i razmjer dobnih razreda. Premda se etat ispituje i pomoću regulatora površine, to se ipak težište metode prenaša na normalnu i konkretnu drvnu masu i prirast tako, da kombinacija sastojinskog gospodarenja s metodom dobnih razreda (kalkulativno ustanovljenje etata izraženog površinom), ne dolazi kod ovog postupka toliko u obzir. Tome će biti taj razlog, što se u Badenu odavna obračunavao etat prema rašestarenju masa (Massenfachwerk), pa je odatle ostala veća sklonost računanju s masama nego li sa površinama. S druge strane većina šuma pomlađuje se prirodnim putem (jelove sastojine sa dugačkim pomladnim razdobljem), kod čega je jednostavniji rad sa masama, nego sa površinom. 5. Hessen.12 Nasuprot Badenu, ovdje se opet uzima površina, kao regulator za stupanj iskorištenja. Prema principima sastojinskog gospodarenja predlažu se za sječu sastojine: 1. Prezrele i slabog prirasta. 2. Zrele za sječu i 12 Prema Mieklitzu, str. 25. Vidi također Martin: Forsteinrichtung 1910. str 252. |