DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 26     <-- 26 -->        PDF

460
Uređivanje državnih šuma


4. Baden.
Sadanji postupak kod obračuna etata, razvio se daljnjom iz


gradnjom instrukcije iz godine 1878, a sastoji se ukratko u slijede


ćem:


Na osnovu opažanja prilikom vanjskih radova, o zrelosti sastojina,
potrebi prirodnog pošumljenja i sječnom redu, sastavlja se prema
principima sastojinskog gospodarenja privremen i sječn i
p r e d 1 o g11 (Vorlâufiger Hiebsplan), u koji se uvrštavaju sastojine
slijedećim redom:


a) Hitno potrebne sječe prestare, prezrele sastojine, koje
treba što prije iskoristiti.
b) Potrebne sječe sastojine, u koje je uvedeno prirodno pošumljenje
ili koje se za volju sječnog reda moraju iskoristiti.


c) Sastojine dvojbene sječne zrelosti, a to su one, koje će u slijedećih
10 godina polučiti svoju sječnu zrelost ili koje se moraju djelomice
iskoristiti, da se uvede pošumljenje.


Zaostale sjemenjače i pričuvci unašaju se samo sa svojom drvnom
masom, prema potrebi sječe, u koju od navedenih kategorija


Kod sastojina, čija se čitava drvna masa ne će iskoristiti, unaša
se u prediog samo onaj dio površine, koji odgovara masi. koju namjeravamo
iskoristiti. Gdje površina sječe nije u prirodi oštro omedašena,
što je slučaj kod prirodnog pošumljenja, to se kao était uvrštuje
ona površina, koja odgovara predloženoj drvnoj masi. U raznodobnim
satojinama, dodjeluje se često dijelovi jedne te iste čestice,
raznim grupama u pogledu hitnosti sječe.


Da se prosudi, je li etat izražen privremenim sječnim prediogom,
odgovara načelima potrajnosti, treba ga sravniti sa:


1) Poprečnim sveukupnim prirastom (Gesamtdurchschnitszuwachs,
d G z), o kojemu daje pregled opći opis sastojina. Pošto se
taj prirast izračuna, pomoću normalnog sječnog doba, to on pretstavlja
gornju granicu sposobnosti prirašćivanja.


2) Sveukupnim tekućim prirastom (IGz): ovaj predstavlja .;.
drvnu masu, koja se smije posjeći, a da se sadanja zaliha gospodarske
jedinice ne uveća ni ne umanji.


2.) Normalnom sječnom površinom - X10 kod čiste sječe.


4.) Sječivim prihodom, koji odgovara normalnoj sječini


- X 10 X m gdje »m« znači popriječnu drvnu masu pa 1 ha. uvećanu
za prirast, kroz vrijeme od 5 godina.
Definitivni se etat dobije, ako se sravne i dovedu u sklad odredbe
privremenog sječnog predloga s onima pod 1—4; kod toga
regulisanja etata, naročiti obzir treba uzimati na razmjer dobnih razreda.
U tu se svrhu ispituje sadanje stanje, pojedinih dobnih razre


10 Dienstamveisung tiber Forsteinrichtung in den Domanen, Oemeinde und
Kôrperschaftswaldungen des Grossherzogtums Baden, 1912.


11 Spomenuto deilo, str. 22.