DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma 455 tavih okružja svakoj pojedinoj periodi, počelo se površine odsjek a dodjeljivati samo prvom razdoblju, a ostalim se periodama samo sumarno prepuštala preostala površina. Jedino, kod sasma novih uređivanja, gdje nedostaju svaki podaci o prošlosti, trebalo je ustanoviti etat gledanjem u dalju budućnost, pa se opća sječna osnova sastavljala za 3—4 razdoblja. Težište potrajnosti sve se više prenašalo na razmjer dobnih razreda, uslijed čega je i taj način obračuna etata nazvan »metodom dobnih razreda«. I ako ta metoda i ; iyt šesdesetih godina prošlog vijeka nije još bila potpuno izrađena, ipak je pripada zasluga, da je šumu i šumsko gospodarenje u Saskoj oslobodila okova šestarskih metoda i krivih teorija. Nu i toj je metodi još manjkala prava težnja, dla dovede do pravog uvaženja principe sastojinskog gospodarenja i da na tom temelju obračunava etat; ona je jednako, kao i ostale, polazila od cjeline . Uza sve to je i ovako emancipovana metoda bila sposobna za daljnju evoluciju. Judeichovaj e zasluga, što je za obračun etata kao izlazna tačka uzeta s a s t o j i n a. Sve ostale prijašnje metode prosuđuju čitavo stanje šume, bilo po površini, ili drvnoj masi, ili uvažuju oboje zajedno, pa iz toga sumarnog stanja izvode etat gospodarske jedinice. Na stanje pojedinih sastojina i na njihove potrebe osvrću se tek u drugom redu. Nova saska metoda polazi od sastojine kao jedinice; ona operiše sa sastojinom i na njenom stanju utvrđuje dopustivi etat gospodarske jedinice. Bitnost te metode sastoji se u tome, što se služi i elementima, koji se mogu i statički pretstaviti i dokazati, nu ipak tako, da taksator nije na njih strogo vezan. Obračun etata ima više karakter procjene (Gutachten), kod čega se uvažuju i sve imponderabilne veličine. Sam postupak kod obračuna etata je slijedeći: Na osnovu približnih računa ustanovi se financijalna ophodnja za tipične normalne sastojine. Uvaživ i druge faktore, koji uplivišu na visinu ophodnje, odrede joj se neke uže granice, pa se odabere ona, koja će danim prilikama najbolje odgovarati. Kad je ustanovljena ophodnja, može se lako odrediti normalna sječna površina jedne periode. Na osnovu bilježaka, navedenih u taksacionom manualu i uz pomoć sastojinske karte, određuju se sastojine, koje mogu da dođu do sječe u slijedećih 10 ili 20 godina. Prema opće poznatoj Judeichovoje šemi, propisivanje se vrši slijedećim redom: 1.) Sastojine, koje je iz gospodarskih razloga nužno posjeći {Loshiebe, sječine za skraćenje sjekoreda, prekidanje suvislih kompleksa starih šuma). 2.) Sve sastojine, koje su odlučno zrele za sječu. 3.) One sastojine, koje za volju sječnog reda treba posjeći i konačno 4.) One, čija je zrelost prema postotku zrelosti, dvojbena. ´ Judeich-Neumeister: Die Forsteinrichtung, str. 428. |
ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma Suma površina i drvnih rnasa svih sastojina, navedenih pod tačkama 1—4.), daje etat šume za 10 ili 20 godina, kod apsolutnog sastojinskog gospodarenja. Za mala gospodarstva, koja nemaju pretenzija na potrajnost, nego s kojima se p r e k i d n o gospodari, ne treba nikakovog dalj njeg regulatora za ograničenje gornjeg etata. Drugačije je kod ve likih šuma, gdje nije moguće prekidno gospodarenje radi prodajnih, radničkih i fiskalnih razloga i gdje se mora do neke granice voditi računa i o potrajnosti. U takovim je slučajevima potreban neki regu lator, koji će taj predloženi etat suziti u uže granice i dovesti u sklad sa cjelinom. Ulogu toga regulatora vrši razmjer dobnih razreda. Ako je taj razmjer približno normalan, tad je granica etata normalna površina periode. U protivnom slučaju, kod abnormalnog razmjera klasa starosti postupa se drugačije; tu već nije moguće oštro odrediti granicu etata, nego se označuju maksim a iminim a površine koja se smije iskoristiti u jednom razdoblju. Razmjer donih razreda nastupa i ovdje kao regulator za visinu etata i to indirektno putem površine. Kreće li se etat, koji proizlazi iz sastojinskih prilika, unutar tih granica, tada nema nikakve bojazni protiv njegovog iskorištenja. U slučaju, da ni minimum etata ne bi bio ispunjen sastojinama navedenim pod tačkama 1—3), tad se više dotira iz sastojina dvojbene zrelosti. Ako je već sastojinama pod 1—3.) maksimum etata po površini polučen, ili šta više i prekoračen, tad se sastojine pod 4.) uopće ni ne uvrštuju u predlog sječa. Prema tome je etat jednak sumi drvnih masa, koje se nalaze na onoj površini, koja se u smislu njenog regulatora smije dodijeliti odnosnom razdoblju. Prirast na drvnoj masi kao i gubici kod izrade djeluju modificirajući na procijenjenu drvnu masu. Razumije se samo sobom, da se jednako kao i kod starije šaške metode uvažuje i dosadanji etat i ujedno se promatra upliv, kojega je vršio na opće stanje šume. Recept, koji bi vrijedio za sve slučajeve, ne može se naravno propisati, nu princip ovih metoda je ovim ukratko izložen. Kraj regulatora površine, dade se uz označeni maksimu m i minimu m etata površine još i pomoću koje formule razviti regulator mase. J u d e i c h međutim daje prednost samo regulatoru površine. Sam način obračuna etata u Saskoj izgleda dosta primitivnim, pogotovo ako uvažimo, da se i procjene drvnih masa obavljaju okularno i da se etat površine kalkuliše na osnovu konkretnih boniteta stojbine i sastojine. Nu s druge strane ne smije se zaboraviti, da se u Saskoj vodi već preko 100 godina intenzivno i uredno gospodarstvo, kod kojega se polaže velika važnost na kulture i njegu sastojina (čišćenja i prorede). Nadalje ne smije se ni to zaboraviti, da je sadanji razmjer dobnih razreda saskih državnih šuma dosta bliz normalnome, pa je godine 19087 iznašao: 7 Martin: Die Fortbildung i t. d., strana 54. |
ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma Na dobni razred starosti 1—20 g. otpada: 27-2% šumske površine, 21—40 « « 22-3% 41_60 « « 23´9% « 61—80 « « 16-4% « « 81—100« « 6-6% « « preko 100« « 3*6% « « Lojalno govoreći mora se priznati, da je taj približno normalni razmjer dobnih razreda stvoren tek silnim žrtvama u prošlosti i to u glavnom pomoću šestarskih metoda. Sad je već lakše gospodariti na takovim temeljima, pogotovo u pretežno smrekovim šumama sa čistom sječom. 2. Bavarska.8 Prema Micklitzu su odredbe ove instrukcije o obračunu etata, od sviju sličnih propisa najdetaljnije i najiscrpnije, pa pokazuju sve odlike moderne metode uređenja. Taksacioni sistem prilagođuje se svrsi gospodarenja bavarskih državnih šuma, pa se zahtjevi potrajnosti stavljaju kao potpuno ravnopravni principima ekonomske prirode. Temelj za prosuđivanje dopustivog etata jest površina i raz mjer pojedinih dobnih razreda. Za visoke šume, sa kojima se gospodari na način sječina (Schlagweiser Hochwald), sastavljaju se skrižaljke o razmjeru dobnih razreda sa periodama od 20 godina; svaka se perioda dijeli na dva polurazdoblja od 10 godina. Kao starost uzima se gospodarsko, a ne fizičko doba. Stanje i sastav pojedinih dobnih razreda (razmjer smjese, obrast, bonitet tla), predočuju se osim toga i grafičkim prikazima. U tim grafikonima leži temelj za prosuđivanje dopustivosti etata; u njima se ujedinjuju principi sastojinskog gospodarenja, koji su mjerodavni za opseg sječa, sa nastojanjima razmjera dobnih razreda, koji nastupaju kao regulator površine sječe u jednom razdoblju. Kod tog ograničenja onog etata, koji proizlazi iz principa sastojinskog gospodarenja treba nastojati, da prestare sastojine ne čekaju još dugo na sječu, a s druge strane, da se ne propisuju za sječu nezrele sastojine. Nadalje treba izbjegavati prevelika kolebanja etata radi prodajnih i radnih prilika, lokalne potrebe, a konačno treba nastojati, da se vremenom poluči normalan razmjer dobnih razreda, ukoliko je to iz gospodarskih razloga provedivo. Za odmjeru površine, koja se može u slijedećih 20 godina iskoristiti, mjerodavna je u prvom redu površina sada već zrelih šuma kao i onih, koji će za to vrijeme polučiti svoju sječhu zrelost. Dopustivost otstupa od normalne površine periode istražuje se na temelju razmjera i stanja pojedinih dobnih razreda. U pravilu 8 Anweisung fur die Forsteinrichtung in den kônig. bayerischen Staatswaldungen. 1911. Metoda je prikazana prema navodima spomenute Mieklitzove knjige, strana 16. Vidi također Martin: Forsteinrichtung str. 233. |
ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma treba da je etat površine za slijedeće razdoblje toliki, da uzmogne udovoljiti svim hitnim sječama (sa iznimkom sastojina dvojbene zrelosti) već za vrijeme prvog polurazdoblja; s druge strane valja zapriječiti negospodarsko gomilanje prestarih sastojina na većoj površini. Daljnje ograničenje površine sječa u slijedećih 20 godina, dolazi do izražaja u odredbi, da sječe ne smiju biti veće od ukupne površine zrelih sastojina, kao i onih, čiia je sječa potrebna radi sječnog reda i konačno takovih sastojina, koje će za to vrijeme olučiti svoju sječnu zrelost. U glavnom za pojedine slučajeve divergencije od normalnog razmjera dobnih razreda nema naročitih propisa. Ova instrukcija jednako kao i ona, po kojoj se uređuju šume kneza Schwarzenberga, s kojom ćemo se doskora upoznati, zahtijeva, da se razvija grafička predodžba o uplivu predloženih sječa na budući razmjer dobnih razreda; u tu se svrhu ustanovljuje i plošna starost (Flâchenalter) pojedinih dobnih razreda. Da se osigura nesmetano gospodarenje i da se upravniku dade neka sloboda kretanja, koja je apsolutno potrebna kod pretežno prirodnog pošumljivanja, ne uvrštuje se u sječnu osnovu samo površina, dovoljna za slijedećih 10 godina, nego ona čitave jedne periode. Time je upravniku osiguran slobodan izbor sječina prema stanju i napredovanju prirodnog pošumljenja, čime je učinjen znatan napredak prema t. zv. slobodnom gospodarenju. Kontrola o pridržanju etata površine, treba da se obavi nakon 10 godina, čime dobiva sječna osnova karakter drvosječnog predloga (Hiebsentwurf). Izbor sječina prepušta se upravniku, koji je obvezan, da se pridržava regulatora u pogledu drvne mase. Sastojine se privadaju do sječe slijedećim redom: a) Prezrele, prestarjele sastojine, kao i one, koje su u prijašnjem deceniju progaljene u svrhu prirodnog pošumljenja. b) Manji ostaci starih sastojina u pomladnim sječinama i manje množine zaostalih sjemenjača. c) Sastojine lošeg obrasta kao i one, koje ne odgovaraju stojbini. d) Manje sastojine radi nepovoljnog položaja u sjekoredu. e) Progale uz rubove šuma za tvorbu plašta u svrhu obrane protiv vjetra. i) Progalne i prozračne sječe, da se osigura razmjer smjese u sastojinama, koje još nisu zrele za sječu. g) Sastojine dvojbene zrelosti za sječu. Površine sastojina navedenih pod a—f, smatraju se maksimalnom, gornjom granicom etata za prvi decenij. Etat izražen u drvnoj masi glavnog prihoda, prema kojem se sastavlja specijalna sječna osnova, izračuna se kao «produkt poprečnog sječivog prihoda i površine, koja odgovara godišnjoj sje |
ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma 459 čini«. Prvi faktor dobije se na taj način, ako se čitava drvna masa razdijeli sa predloženom površinom sječe. Manje sječe zaostalih sjemenjača, smatraju se kao nadopune glavnog užitka, koji je nešto manji, radi nepotpunog obrasta starih sastojina. Time se želi ispra viti netačnosti, koje proizlaze iz operisanja sa konkretni m po vršinama. Karakteristika bavarske industrije leži u tome, što se zahtjevi sastojinskog gospodarenja smatraju posve ravnopravnima s onima potrajnosti; nadalje, što se regulator etata izraženog površinom, ne uzima direktno za ograničenja etata, koji proizlazi iz principa sasto jinskog gospodarenja, nego se njime samo ograničuju godišnje sječe osnove, koja je sastavljena u većem opsegu. Time se daje upravniku veća sloboda u izboru svojih sječina. Upravo takovim liberalnim od redbama dobiva bavarska instrukcija značenje jednog potpuno mo dernog postupka. 3. Pruska. Ova je posljednja od svih njemačkih država definitivn o napustila kombinovanu metodu, kad je instrukcijom iz godine 1912.9propisala novi način obračuna etata. Nu i ova nova instrukcija nije se mogla sasma osloboditi starih tradicija i načela, koja su prijašnje šestarske metode, tako rekuć uklesale u prusko šumarstvo. Dok kod svih dosada navedenih metoda, principi sastojinskog gospodarenja dolaze više ili manje na prvo mjesto, to se u ovoj, daje prednost potrajnosti, pa se vremenski red kod uređenja neke šume naročito naglašuje. Instrukcija, kako se čini, hotimice ne zalazi u detalje, već prepušta taksatoru veliku slobodu, što je i opravdano kod solidne izobrazbe osoblja. Za osiguranje potrajnosti temelj je razmjer dobnih razreda, čije se stanje specificira prema pojedinim vrstama drveća. Glede obračuna etata glasi propis, da prvom razdoblju treba dodijeliti toliko sastojina, dok se ne ispuni normalna površina jednog razdoblja. Kod abnormalnih je prilika ta odredba modificirana u istom smislu kao i kod ostalih instrukcija, gdje se dopustiva površina sječe određuje kalkulacijom, nu kod čega treba uvažavati i potrebe budućnosti. Etat se izračunava samo za jedno razdoblje, a jednak je drvnoj masi dodijeljenih sastojina, uvećanoj za prirast do polovice razdoblja i umanjenoj gubicima kod izrade stabala. Njezi i uzgoju sastojina kao i tvorbi kratkih sjekoreda, posvećuje se najveća pažnja. Ne samo naglašivaje potrajnosti. nego i neke ostale odredbe jasno svjedoče, da je cijeli sistem vrlo oprezan i ponešto konzervativan, što je donekle uvjetovano i samim karakterom šuma. " Anweisung zur Ausfiihrung der Betriebsregelungen in den preussischen Staatsforsten 1912.; obrađeno prema navodima citiranog Micklitzovog djela. Vidi također: Martin: Foisteinrich´tung 1910. str. 223. |
ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 26 <-- 26 --> PDF |
460 Uređivanje državnih šuma 4. Baden. Sadanji postupak kod obračuna etata, razvio se daljnjom iz gradnjom instrukcije iz godine 1878, a sastoji se ukratko u slijede ćem: Na osnovu opažanja prilikom vanjskih radova, o zrelosti sastojina, potrebi prirodnog pošumljenja i sječnom redu, sastavlja se prema principima sastojinskog gospodarenja privremen i sječn i p r e d 1 o g11 (Vorlâufiger Hiebsplan), u koji se uvrštavaju sastojine slijedećim redom: a) Hitno potrebne sječe prestare, prezrele sastojine, koje treba što prije iskoristiti. b) Potrebne sječe sastojine, u koje je uvedeno prirodno pošumljenje ili koje se za volju sječnog reda moraju iskoristiti. c) Sastojine dvojbene sječne zrelosti, a to su one, koje će u slijedećih 10 godina polučiti svoju sječnu zrelost ili koje se moraju djelomice iskoristiti, da se uvede pošumljenje. Zaostale sjemenjače i pričuvci unašaju se samo sa svojom drvnom masom, prema potrebi sječe, u koju od navedenih kategorija Kod sastojina, čija se čitava drvna masa ne će iskoristiti, unaša se u prediog samo onaj dio površine, koji odgovara masi. koju namjeravamo iskoristiti. Gdje površina sječe nije u prirodi oštro omedašena, što je slučaj kod prirodnog pošumljenja, to se kao était uvrštuje ona površina, koja odgovara predloženoj drvnoj masi. U raznodobnim satojinama, dodjeluje se često dijelovi jedne te iste čestice, raznim grupama u pogledu hitnosti sječe. Da se prosudi, je li etat izražen privremenim sječnim prediogom, odgovara načelima potrajnosti, treba ga sravniti sa: 1) Poprečnim sveukupnim prirastom (Gesamtdurchschnitszuwachs, d G z), o kojemu daje pregled opći opis sastojina. Pošto se taj prirast izračuna, pomoću normalnog sječnog doba, to on pretstavlja gornju granicu sposobnosti prirašćivanja. 2) Sveukupnim tekućim prirastom (IGz): ovaj predstavlja .;. drvnu masu, koja se smije posjeći, a da se sadanja zaliha gospodarske jedinice ne uveća ni ne umanji. 2.) Normalnom sječnom površinom - X10 kod čiste sječe. 4.) Sječivim prihodom, koji odgovara normalnoj sječini - X 10 X m gdje »m« znači popriječnu drvnu masu pa 1 ha. uvećanu za prirast, kroz vrijeme od 5 godina. Definitivni se etat dobije, ako se sravne i dovedu u sklad odredbe privremenog sječnog predloga s onima pod 1—4; kod toga regulisanja etata, naročiti obzir treba uzimati na razmjer dobnih razreda. U tu se svrhu ispituje sadanje stanje, pojedinih dobnih razre 10 Dienstamveisung tiber Forsteinrichtung in den Domanen, Oemeinde und Kôrperschaftswaldungen des Grossherzogtums Baden, 1912. 11 Spomenuto deilo, str. 22. |
ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma 4b 1 da sa normalnim. Treba nastojati, da se normainost dobnih razreda poluči po površini i po drvnoj masi. Na međusobni položaj pojedinili dobnih razreda treba uzimati naročiti obzir. Obračun etata za gospodarsku jedinicu, koja ima normalnu množinu dobnih razreda, ne zadaje naročitih poteškoća. Za abnormalne se prilike ne može utvrditi neko općenito pravilo, koje bi važilo za sve slučajeve. Manjkaju li srednjedobne sastojine, to ovisi o snazi prirasta i stanju starijih sastojina, kako dugo ćemo ih još držati. Ne pokazuju li dovoljnog prirasta, tad ih treba što prije iskoristiti; kod toga treba držati u vidu: mogućnost unovčenja, radne prilike, stalnost (Stetigkeit) gospodarenja i potrebe vlasnika šume. Manjak starijih, sječivih sastojina nadomješta se sječom mlađih, u koliko su se ove već približile svojoj hnancijalnoj zrelosti. Kod potpuno abnormalnog razmjera, dobnih razreda, osobito ako je velik manjak srednjodobnih sastojina, to se za osiguranje potrajnosti sumarno sastavlja pregled o razvoju površine dobnih razreda i njihovih masa za najbliže periode, ukoliko to upliviše na visinu sadanjeg etata. U takovom je slučaju dovoljno, ako polazimo od općeg stanja šume. Iz sadanje srednje starosti i srednjeg boniteta pojedinih dobnih razreda prosuđuje se drvna masa, koja će se predvidno polučiti u doba sječe (sredini periode). Premještanje sastojina iz jednog razdoblja u drugo nije potrebno. Dovoljno je, ako se objasni, na koji način će se moći nadomjestiti eventualni manjci drvne mase i gdje će trebati mijenjati etat najbližeg razdoblja. Tako ustanovljeni etata ispituje se još konačno regulatorom mase pomoću formule austrijske kameralne takse. Za određenje uporabnog razdoblja, mjerodavno je stanje sastojina i razmjer dobnih razreda. Premda se etat ispituje i pomoću regulatora površine, to se ipak težište metode prenaša na normalnu i konkretnu drvnu masu i prirast tako, da kombinacija sastojinskog gospodarenja s metodom dobnih razreda (kalkulativno ustanovljenje etata izraženog površinom), ne dolazi kod ovog postupka toliko u obzir. Tome će biti taj razlog, što se u Badenu odavna obračunavao etat prema rašestarenju masa (Massenfachwerk), pa je odatle ostala veća sklonost računanju s masama nego li sa površinama. S druge strane većina šuma pomlađuje se prirodnim putem (jelove sastojine sa dugačkim pomladnim razdobljem), kod čega je jednostavniji rad sa masama, nego sa površinom. 5. Hessen.12 Nasuprot Badenu, ovdje se opet uzima površina, kao regulator za stupanj iskorištenja. Prema principima sastojinskog gospodarenja predlažu se za sječu sastojine: 1. Prezrele i slabog prirasta. 2. Zrele za sječu i 12 Prema Mieklitzu, str. 25. Vidi također Martin: Forsteinrichtung 1910. str 252. |
ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma 3. Dvojbene sječne zrelosti. Regulator sječe je normalna površina jednog razdoblja. Kod abnormalnog razmjera dobnih razreda otstupa se od normalne sječine. Da se odredi veličina toga otstupa, ispituje se konkretni razmjer dobnih razreda sa normalnim za 2—3 periode. Kod toga se uvažuje srednja starost (Altersregulator), a ujedno se i novi etat sravnjuje sa dosadanjim i konkretnim prirastom (Massenregulator). Diferencije etata u pojedinim periodama, nastoji se po mogućnosti izravnati. Površine pojedinih dobnih razreda, specificiraju se prema vrstama drveća radi njihove razne vrijednosti. Ta je odredba stvorena iz naročitog obzira na hrastove sastojine, da se s njima što većma ekonomski postupa. 6. Taksaciona instrukcija za šume kneza Schwarzenberga u Čehoslovačkoj iz god. 1908.13 Taksacioni sistem, kao i čitavo gospodarenje sa šumama kneza Schwarzenberga stoji na vrlo visokom stepenu i s pravom se ističe kao uzor u svakom pogledu. Jednako, kao i kod austrijske metode i ovdje se, odmah nakon toga, što je taksator pomno obišao cijelu šumu i stvorio si jasnu sliku o stanju sastojina, određuju sastojine, koje treba posjeći u slijedećih 10 godina. T o prethodn o određivanje sječina za slijedećih 10 godina obavlja se dakle prije , nego li se ispituje dopustivost tih sječa s gledišta raznih regulatora. Kod toga obilaženja šume i stvaranja suda taksatora intenzivno podupire i prati sam starešina Uprave, koji je bolje informiran o stanju sastojina, uzgojnim potrebama, izvozu, lokalnoj potrebi i ostalim aktuelnim pitanjima. Sastojine se prema svojoj sječnoj zrelosti i potrebi sječe vr staju slijedećim redom: 1. Sječe potrebne za tvorbu kratkih sjekoreda; nadalje, sječe nužne da se otvori pristup do starijih i zrelih sastojina. 2 .Sastojine slabog obrasta i prirasta, a naročito one, koje ne odgovaraju staništu, kao i takove, koje kvalitativno propadaju, ukoliko su pristupačne. 3. Ostale za sječu zrele sastojine prema potrebi i stupnju zrelosti. 4. Nezrele sastojine, uslijed lošeg položaja u sjekoredu. 5. Male sastojine, bez obzira na zrelost, koje se radi izjednačenja moraju posjeći. Sastojine uvrštene pod 2. i 3. tačku jasno svjedoče o uplivu momenata sastojinskog gospodarenja na visinu etata. Odredbe tačaka 4. i 5. opet dokazuju, da se uzima previše obzira na konsolidaciju 13 Prema djelu: Mieklitz: Bestandeswirtschaft und Altersklassenmetoden, Wien 1916., str. 11. |
ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma sastojina. Pošto su međutim principi izloženi pod tačkama 1.—5. u oštroj protivnosti sa zahtjevima potrajnosti. to instrukcija određuje, da se više srezova (Reviere) spajaju u veće skupove, a u svrhu, da se abnormalnosti dobnih razreda na velikoj površini izjednače. Kod šuma, kojima je glavna svrha prihod, treba zahtjevima sastojinskog gospodarenja dati prednost pred onima potrajnosti. Ustanovljena visina prihoda, samo je kazal o za visinu etatai, a ne neka obvezatna odredba za njegovu veličinu. Predlog sastojina za sječu uglavnom se dakle sastavlja prema principima sastojinskog gospodarenja. Da se utvrdi, je li potrebno i dopustivo sve sastojine uvrštene u navedenih pet tačaka zaista i posjeći, treba taj još donekle neodređeni etat ograničiti i stegnuti u uže granice. Kao prvi regulator uzima se dosadanji etat, koji ujedno služi kao neko mjerilo za buduće sječe. Kao drugi regulator služi razmjer dobnih razreda; ovaj se prosuđuje na osnovu skrižaljke dobnih razreda, koja se sastavlja na temelju konkretnih površina. Na bonitet sastojina, koje se ne nalaze u pomladno m razred u (slabiji obrast). ne uzima se nikakav obzir. To nije ni potrebno, jer se sa sastojinama već odavna valjano i uredno gospodari, a naročita se pažnja posvećuje kulturama i proredama tako, da su stare sastojine većinom dobrog obrasta. Površine mješovitih sastojina, koje se unašaju u skrižaljke dobnih razreda, ujedno se razvrstavaju prema razmjeru smjese na pojedine vrste drveća. Konkretne površine pojedinih perioda sravnjuju se sa normalnima iste starosti. Kod približno normalih prilika uzima se kao granica etata, normalna površina jedne periode. Kod abnormalnih prilika određuje se kalkulativno gornja i doljnja granica etata površine, unutar kojih se kreće budući prihod šume izražen u površini. U tu svrhu pokušava se odrediti uporabno vrijeme, unutar kojega bi se mogle izjednačiti konkretne abnormalnosti. Nadalje se ispituje hitnost sječe pojedinih sastojina i mogućnost unovčenja. Kod toga se pokusno izračunava, koliku bi starost dosegle sastojine u jednom ili drugom slučaju, kakovo bi bilo njihovo stanje u doba sječe, mogu li je bez većih gubitaka dočekati i konačno, ne dolaze li do sječe, uslijed takovih dispozicija, prestarjele ili nezrele sastojine. Kad je tako kalkulativno utvrđen regulator etata po površini, tad se ispituje njegova dopustivost ra regulatorom mase. Taj se dobije multiplikacijom prvoea sa geometrijskim sredniim sječnim prihodom, pa se taj sravnjuje sa prijašnjim etatom. Na tom se temelju sastavlja specijalna sječna osnova, čemu se ujedno prema potrebi ispravlja prvobitni sječni predlog. Konačno, da se prosudi, kakav će upliv vršiti sječe predložene za slijedeće razdoblje na kasniji razvoj razmjera dobnih razreda, a naročito, može li se očekivati rastenje ili padanje prihoda, crtaju se grafikoni dobnih razreda i kalkulativno se prosuđuju prihodi za buduća razdoblja. Pokaže li se kod toga, da će se razmjer dobnih razreda u budućnosti popraviti, mogu se sadašnji etati ioš i pojačati, ako to nije spojeno sa gubicima prirasta. |
ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 30 <-- 30 --> PDF |
464 Uređivanje državnih šuma Kako vidimo, čitava je metoda jasna, jednostavna i duboko promišljena kako kod sastava sječnog predloga tako i kod ograni čenja etata pomoću regulatora površine i mase i konačno, što raz matra budući razvoj razmjera dobnih razreda. Sistem, po kojem se određuje etat, pretstavlja vrlo uspjelu kombinaciju sastojinskog gospodarenja sa metodom dobnih razreda, kod čega se daje prednost momentima sastojinskog gospodarenja. 7. Madžarska. Ugovorom o miru izgubila je Madžarska najveći dio svoje šumske teritorije. Izgubljene su šume ogromnog luka Karpata od Bratislave do Oršove čitavim F.rdeljem i slovačkim Sredogorjem. Preostalo je tek nešto šuma u Dunântulu, t. j. u kraju između Dunava i Drave. Na taj je način gospodarska ravnoteža zemlje bila iz temelja potresena, jer je ostalo premalo šume za velike potrebe stepskog Alfolda. Taj manjak šume nastojao se nadomijestiti intenzivnijim gospodarenjem i novim pošumljenjirna, stoga je razumljiva Kaânova akcija : »E r d ô t a z A1 f o 1 d n e k« (sa šumom u Alfôld). Ono, što šumarskim stručnim piscima nije uspjelo kroz dugi niz godina, naime, da postignu izmjenu nesavremenog taksacionos: sistema, učiniše to poratne prilike. Posve ispravno se opazilo, da se intenzivnost produkcije može podići, jedino u onom slučaju, ako se čitavi sistem gospodarenja radikalno promijeni. Ta je reforma, posve prirodno, zadesila i taksacioni sistem, koji je iz temelja promijenjen time, što je godine 1920. donesena nova instrukcija za izmjeru, omeđašenje i uređivanje šuma. Da ne duljimo, navađamo tek toliko, da je ta nova instrukcija izrađena uglavnom prema bavarskoj instrukciji; uzete su dakle sve lijepe osobine bavarske instrukcije, pa prema tome možemo da ocijenimo savremenost sistema, po kojem se sada uređuju šume u Madžarskoj. Razumije se samo po sebi, da je novom instrukcijom nestalo onog zastarjelog poimanja o gospodarskoj jedinici, sjekoredu, okružju i potrajnosti. Prema prikazu te nove instrukcije u Erdézeti Lapok-u1 dobivamo dojam, da Madžarska ima sada jednu zaista modernu instrukciju za uređivanje šuma. Svratimo međutim pogled na drugu stranu. U državnim šumama bivše ug. pole Monarhije još je uvijek na snazi onaj isti taksacioni sistem, koji su već i sami njegovi stvaraoci odavna napustili i koji se ni u ostalim zemljama sa naprednim šumarstvom više ne primjenjuje. Stoga smatramo da je ispravno, ako ustvrdimo, da ne samo razlozi stručne prirode, nego i interesi našeg narodnog i dr žavnog prestiža imperativno zahtijevaju, da i mi svoj taksacioni sistem modernišemo i da ga dignemo na dostojnu visinu. 1 Fekete Zoltân: Az .. crdôrendezési utasitâs ismertetćse ćs méltatâsa. Erd. Lapok 1920. str. 538. (Prikaz i ocjena nove taksacione instrukcije, od nepoznatog pisca). Nadalje nalazimo u Erd. Lapoku iz god. 1920. na str. 295—307, članak: Az uj užem rendezési utasitâs ismertetése. (Prikaz o novoj taksacionoi instrukciji). |