DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 6 <-- 6 --> PDF |
388 Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pcšumljivan> plaćati dosađanju taksu za stoku samo oni, koji ne pripadaju selu, u čijem se rajonu nalazi paša, ili u opće trgovci marvom. Utomanski zakon o šumama naređuje ipak, da kontrolu nad izvršivanjem ovoga prava na pašu vrši šumska uprava, koja ima određivati, »kada i koliko vremena je dozvoljeno, da se zadržava stoka u dr žavnim šumama, kao i način izvršivanja paše«. Važna novost je dalje naredba, koju sadržava 51. 6. »naputka od godine 1875. za pro vincije, gdje se šumama još redovno ne gospodari.« Ovom nared bom je zabranjeno puštanje stoke u mlade šume ispod 15 godina. Otomanski zakon kod posjeda zemljišta razlikuje više vrsta pašnjaka i to: »Mirije« pašnjaci, koji se nalaze kao svako drugo mirije vlasništvo u privatnom posjedu, te koje može prema tome upotrebljavati samo posjednik, a ostali samo onda, ako mu plate kiriju od paše; amo spadaju čiftlučki pašnjaci i paša po ledini. »Metruke«1 pašnjaci su zemljišta za svagdanju ili samo za ljetnu seosku pašu. Prva vrsta se uvijek nalazi u granicama seoskog huduta i obrasla je obično primljeni; druga vrsta je od sela više udaljena, te se nalazi u brdima, ali ne spada joS planinsko] paši. Ovaj seoski pašnjak zove se u otomanskom zakonu »jajlak« (ljetni pašnjak), da se razlikuje od pašnjaka, koji se upotreb´;ava kroz cijelu godinu i koji se zove »kišlak« t. j . zimski pašnjak.2 »Otlak« (travnjak)« zovu se državni pašnjaci, t. j . planinski pašnjaci u visokim planinama. Konačno dolazi još šumska paša. Ovome razlikovanju valja primijetiti, da njihov pravni pojam nije prodro u narod. Narod zna samo za »meru« t. j . svagdanji pašnjak, privatni pašnjak, planinsku pašu i pašu u šumi. Spahije su prije uzimale pristojbu od paše i to ili u prirodi (janje ili maslo), ili u gotovom (odsječeni iznos, pesim), u čemu je bilo sadržano i sijeno i to naročito u planinama, gdje sitna stoka prezimljuje u kolibi kraj plasta. Prema tome, kakav je bio običaj i dosadanja praksa, nije uzimata od seljana neke izvjesne općine nikakva pristojba, već samo od drugih tuđih općina. Uređenje, koje sadržava u ovom pogledu zakon o šumama, nije bilo nikada izvedeno, ili su učinjeni samo rijetki pokušaji. No porez na sitnu stoku i krmad bila je nekada pristojba za besplatnu pašu u šumi i planini. Prema tomu je okupatorna uprava imala dužnost, da u djelo privede ovaj zakon i ako u svemu ne odgovara modernim nazorima o intenzivnom gospodarenju. Nu žalibože bivši tuđinski režim dijelom iz političkih, a djelom iz egoističkih razloga svoje kolonijalne politike u ovim zemljama, bacivši se u prvom redu na iskorišćenje ovdje stoljećima nagomilanog blaga, i kako bi odvratio 1 Metruk arapski: »prepušteno« u značenju abandonné, t. j. od države prepušteno zemljište. 2 Jajlak i kišlak jesu turske oznake, koje se u zemlji nijesu udomaćile. |