DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Literarni pregled Ovakav je rad u našim prilikama od neprocjenjive vrijednosti i plod je vanredno mukotrpnog posla, koji bi se morao naglasiti i onda, kada ne bi bio nagrađen ovakovim uspjehom, kako je to slučaj kod edicija g. Lakatoša, naročito kod prikaza o Bosni i Hercegovini i sada o Hrvatskoj i Slavonijji. Autor se ne ograničuje na to, da samo šematski nabroji pojedina poduzeća; on nastoji, da odmah prikaže i njihovu financijsku snagu, kapacitet, broj radnika, izglede u alimentaciju^ starost — rječju sve ono, što je u stanju, da nam dade potpunu i jasnu sliku toga poduzeća. U ovoj knjizi prikazuje: a) rudarstvo; b) drvnu industriju; c) metalnu; d) davno metalnu; e) kožnu; f) odjevnu; g) narodno-kućnu; h) kemičku; i) električnu; j) papirno-grafičku; k) prehranbenu; e) građevnu i m) raznu industriju. Iz općih podataka vidimo, da je Hrvatska i Slavonija u industrijskom pogledu naša najjača pokrajina. Broj pogonskih snaga je s 38.333 Hp u g. 1910. poskočio već na 100.000 Hp, a kapital je dvadesetput toliki kao 1910. g. Između svih je najjača drvna industrija. Na nju otpada % kapitala od one milijarde dinara, što je uložena u ind. poduzeća. Dion, društava za eksploataciju šuma i preradu drveta ima 70, ona zaposluje stalno 28.000 radnika, a u sezoni i preko 40.000. Od 47 d. d. osnovanih 1923. otpada na drv. industriju 11. U odsjeku o toj industriji daje autor kratak pregled šuma i razvoja šum. trgovine, da onda detaljno iznese pojedine grane industrije kao pilane, tvornice parketa, pragova, furnira, sanduka, bačava, kola, kuća, pokućtva; štapova i t. d. Drvo dolazi u porabi i u odsjeku đrvno-metalnom, gdje se fznose tvornice vagona i mostova, brodova, roleta i šivaćih strojeva. Isto tako u odsjeku kemijske industrije. Tu je kemijska prerada drveta, od koje je najjača taninska industrija (kod koje se iznose i zanimivi podaci o našem eksportu i o konkurenciji te robe na svjetskom1 tržištu, zatim destilacija drveta i tvornice žigica. Zanimivo je, da nam knjiga u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji ne pokazuje ni jedne tvornice drvnine i celuloze, akoprem je Lika i Gorski Kotar pun crnogorlčnog drvetâ. To je tim napadnije, što za instalacije ove vrsti ne treba bog zna kakovih investicija. U Alpama i Karpatima nalazimo produkciju drvnine u običnim vodenicama, koje se nižu u potocima poput naših pilana potočara, gdje se tare drvo i drvnina šalje tvornicama celuloze. Još smo nedavno čitali, da mi drvninu importiramo unatoč obilja crnogoričnih šuma! Kraj takovoga stanja lahko je razumjeti, da procenat otpadaka u nekim šumama prelazi 30—35%! Cijena je ovoj knjizi unatoč zamašnog objama (600 str.) dosta mala — 100 Dinara. Mi je najtoplije preporučamo svakome, tko želi da do-biie pregled o jakosti i napretku naše industrije u Hrvatskoj Slavoniji. Ing. Marlnović. cS^g^P |