DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Nešto o stablima, oštećenim šumskim ix»žarem


Vjerni pratioci svih šumskih požareva i gore opisanih pro


mjena na oštećenim i obamrlim- stablima su potkornjaci, a i mnogi


drugi kukci. Zgrušani sokovi u kambijalnoj zoni požarom oštećenih


stabala primame već nekoliko dana iza požara potkornjake, koji se


radi obilja hrane u kratkom vremenu preko svake mjere razmnože.


Pošto su potkornjaci u glavnom sekundarni štetnici, ne igra preko


mjerno razmnažavanje njihovo gotovo nikakvu ulogu u šumama,


koje su od požara uništene. Opasnost toga silnoga razmnoženja pot


kornjaka je indirektna. Potkornjaci se za jednu godinu dana radi po


voljnih uslova razmnože u tolikoj mjeri, da za to vrijeme požderu


svu hranu. U pomanjkanju hrane i mjesta za rasplođivanje postanu


potkornjaci iz nužde, kako to veli Nusslin. primarni, te pređu onda


na posve zdrava stabla susjednih sastojina.


Prema vremenu, u kojem se je požar pojavio, te prema stadiju,


u kojem se u tom vremenu nalaze generacije potkornjaka, napadne


stabla odmah iza požara sad ova, sad ona vrsta potkornjaka, a ostale


vrsti slijede u kraćim ili duljim intervalima prema svome razvoju.


Čini se, da Ips typographus, koji je inače najčešći i najrašireniji
potkornjak u našim omorikovim šumama, izbjegava ona stabla,
koja je požar direktno zahvatio, jer se na ovakim stabima sa pougljenom
korom nije nigda mogao naći. Na takim stablima, koja su
bila doduše obamrla, ali koja požar nije direktno zahvatio, moglo
ga se naći u velikoj mjeri.


Na omorikovim stablima, uništenim od požara, nalazio sam uvijek
i to u velikoj mjeri potkornjake: Polygraphus polygraphus, Pityogenes
chalcographus, i nešto manje Ips amitinus. Grizotine ovih
vrsta ispreplele su se na jednom te istom stablu tako jako, da su
prohodi jedne vrste veoma često ispresijecale prohode druge vrste,
jer je cijelo stablo od odanka do kičice bilo puno puncato svih vrsta
zajedno.


Na jelikama se je najčešće nalazio Ips curvidens, rjeđe spinidens.
Prohodi grizotina curvidens-a su se također veoma često ispresijecali
i ispreplitali, dok su opet kraj toga druge partije stabla
bile posve netaknute i čiste. Osim toga su matični prohodi bili veom
nepravilnog oblika. Pojedini kraci matičnih prohoda bili su veoma
često jako produljeni, ali ne kao obično popriječno, nego po duljini
stabla. Na nekim jelikama opazio sam također Polygraphus polygraphus,
koji obično napada samo omoriku. Ovu sam činjenicu našao
potvrđenu također kod ruskoga entomologa P. Spesivceva.1


Borove je u glavnom bio napao samo bidentatus.


Omorikova i jelova stabla bila su osim toga u donjim partijama
jako napadnuta od raznih vrsta Pissodes-a. Cerambycida, Buprestida,
a osim toga cijela stabla od osa drvarica, koje su svojim dugim
prohodima mnoga stabla tehnički posve uništile.


Radi Učinaka ovih većih kukaca pojavile su se u šumama veoma
mnoge žune, koje su, tražeći ličinke, raskljuvale cijela stabla, te
time tehničku vrijednost drveta još više snizile.


1 .. .........., : ........... .....-....... ....*.....>.