DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Nešto o stablima, oštećenim šumskim požarem 415 Požar u Qrabu imao je u glavnom karakter podzemnoga požara. Vatra je pod zemljom tinjala, slijedila valjda trule žile i smolu, koja se je prije sa stabala bila ocijedila, a da se za vedrih, sunčanih dana nije na tlu ništa opažalo, dok se nenadano nije gdje pojavio mali plamen dima. Vatra je na tom mjestu izbila na površinu i nastao je prizemni požar, ako je našla dovoljno suhog granja, trave i t. d. Prizemni je požar mjestimice opet prešao u krošnje tako, da su sve tri vrste požara paralelno tekle, pri čemu je sad ova sad ona vrst požara prevladavala. Sastojine, u kojima se još požar pojavio, bile su mješovite sastojine jelike, bora i omorike u raznim omjerima. Tlo ]e krševito sa mnogim vrtačama. Kad bi požar zahvatio takvu vrtaču, gorilo je u njoj sve kao u kakvom velikom kotlu. U ovom požaru djelomice spaljena jelova i borova stabla pokazivala su u neoštećenim partijama posve svezu zelenu boju, kao da im požar nije nanio veće štete. Ovo svježe zelenilo zadržala su opaljena jelova i borova stabla kroz svu zimu, proljeće i kroz cijelo ljeto, koje je bilo, kako je poznato, veoma sušno, tako da mjesecima nije palo ni kapi kiše. U mjesecu oktobru 1923. otpočela je uprava sa izradom spaljenih i obamrlih stabala u vlastitoj režiji, ostavivši parcijelno opaljena stabla jelika i borova iz šumsko uzgojnih razloga, jer su ova sadst još pokazivala isto svježe zelenilo kao i prije. Sječa i izrada od požara uništenih stabala forsirala se veoma, jer je još prije snijega trebalo oboriti, izraditi i složiti u šumi oko 3.300 kubnih metara, da se, čim padne snijeg, uzmogne odmah otpočeti s izvozom. Koncem mjeseca novembra i početkom decembra, kad su udarile hladne kiše, počela se je na na parcijano oštećenim jelovim i borovim stablima opažati neobična promjena. Neoštećeni dio krošnje ovih stabala, koji je sve do sada zadržao svoju svježu zelenu boju, počeo je nenadano i to rapidno, tako reći preko noći, da gubi svoju svježinu. — iglice su izblijedile, kao da su se osušile. ! ova parcijalno oštećena jelova i borova stabla su dakle jedno četrnaest mjeseci nakon požara također uginula. U čemu leži uzrok ovom nenadanom obamiranju stabala, koja cijele godine nijesu pokazivala nikakvog traga kakvom poboljevanju, teško je bilo ustanoviti, jer se tokom godine ova stabla nijesu pobliže promatrala. Čini se. kao da je kiša bila neposredni povod ovom rapidnom obamiranju. Ali pošto je vegetaciona perioda bila već zaključena, ne može se uzeti, da je voda nepovoljno djelovala na prehranjivanje ovih stabala, i to tim manje, što je po svoj prilici i žilje tih stabala moralo biti ozlijeđeno. Prije bi se moglo uzeti, da je voda krošnju odnosno stablo izvana ugušila, jer su ova stabla morala svakako biti manje otporna i tokom ljeta oslabila, i ako fn nijesu pokazivala. Može biti, da ovo rapidno umiranje stabala ...~ samo slučajno u doba obilnih jesenjih kiša, te da imamo sličan noiav kao kod podguljenih (obiieljenih — geringelt) stabala, koja takođe |