DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj 8. Šumarski List Qodina 48. Paoao Bilić, šumarnik (Sarajevo): Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanje. „Nema šume bez kulture, niti kulture bez šume" ! Putnik, dolazeći s bilo koje strane u ove od prirode toliko nadarene krajeve, gdje je slijev mediteransko-pontičke i alpinske flore, te sretajući skoro na svakoj željezničkoj stanici ne samo pojedina kola, nego i cijele vozove drveta i produkte njegove, a prolazeći opet kraj preduzeća kao što je ono u Zavidoviću, Han-Begovu, Ilijašu, Palama, Sjetlini, Ustiprači, Hadžiću, Tarčinu, Turbetu, Banjoj-Luci, Teslicu, Dobrlinu i Drvaru, koja se bave preradom drveta — čudom se pita, odakle toliko prirodno blago? Pa i samog stručnjaka, koji po prvi put prolazi ovim krajevima, zapanjit će to neizmjerno, tako rekuć bioskopsko prometanje toga, stoljećima nagomilanog, a sadanjem naraštaju u amanet i baštinstvo dospjelog prirodnog bogatstva, koje je obzirom na raznovrsnost, dimenzije kao i kvalitetu jedinstveno tako, da se u dosta slučajeva mogu s njime mjeriti još samo divovi drugih prašuma izvan evropskog kontinenta. U dokaz tome može poslužiti činjenica, da je za vrijeme svjetskog rata četinjasto drvo izvažano za mornarske svrhe u Belgiju u dimenzijama, gdje je stablo u duljini od 18 i 20 m još imalo priječnik na tankom kraju od 60 cm, a koje nije nikakva rijetkost, kao i to, da se nađe ovdje do 400 god. starih šuma, sa 800—1000 i više m3 po ha! Ovo će iznenađenje biti to veće, što se prema vidiku sa ovih komunikacija izmiče njegovom dohvatu jamstvo za mogućnost tolikoga iskorišćenja t. j . šuma kao takovih. Naprotiv, padaju u oči tom prilikom svakom već na prvi pogled one često do skrajnosti devastirane nepregledne površine šikara ili same golijeti, kao ostaci nekadanjih, a u dosta slučajeva još doskora, takoreći do jučer, tamo bivših krasnih šuma. Tako je n. pr. poznato, da je Dubrava kod Stoca u Hercegovini (oko 5000 ha) bila hrastovina, koju je polovicom prošlog stoljeća jedan trgovac drveta iz Trsta iskorišćivao, dok je danas šikara, gdje se može jedva zec sakriti. Tako se općenito drži, da su Mlječani začetnici devastacija na kršu. Po Ballifu (»Meliorationen1 und Cisternen« 1896, 1899, I. i II. dio, te »Organisation du Service météorologique au Bosnie et Hercegovina et résultats des observations sur le pluie, Paris 1919), |