DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanie 41 i


čito žalost i bijeda naroda na kršu opominje nas, da što veću i bolju
pažnju obratimo šumama ; ovo mora đa svakog narodnog prijatelja,koji
vodi računa o dobru ove zemlje i naroda kao i svakog šumara zabrinjuje
i ne pusti se pojedinac uljuljati pa zaspati, jer da su ovdješnje
zemlje preko 50% od ukupne površine šumovite. Ta i sa danji
pusti krš je pred stoljećima obilovao drvetom, ali
ga to ni je sačuvalo od propasti i današnje tužne
slike, nego su rasipnost i obijest doveli do sadanjeg
žalosnog stanja. Prema K. Jirečeku, Istorija Srba (v. Š. L.
br. 6. str. 314.). Viljim Tirski 1186. opisuje Dalmaciju kao zemlju
punu planina, šuma i velikih pašnjaka, dok mi lanjske godine dvojica
mlađih željez. inženjera u Kninu izjaviše kao patrioti i ljubeći
svoju grudu, da bi najvoljeli razseliti svoju užu domovinu, kako bi
se opet šuma podigla, a time i cijeli onaj kraj — kojem onda obzirom
na more i prirodne krasote, na zemlji premca ne bi bilo, jer
bi to bio tek pravi zemaljski raj.


Mora se priznati, da to osjetljivo pogađa ovdješnji narod,
ali za grijehe otaca moraju često i djeca odgovarati, te se ne može
dozvoliti već radi budućih pokoljenja, da se proširenje pustoši na
kršu ne samo ne zapriječava, nego naprotiv još i unapređuje.


Radi toga je neodgodiva potreba:


1. Izlučenje opštinskih šuma i pašnjaka (baltalika i mere) i
to što prije, jer će se kasnije sve teže i sa više žrtava jedva moći
provesti,
2. Akcija za pošumljenje krša i golijeti da se sistematski što
prije počme,
3. Prekid sa gospodarenjem i ekspoatacijom šuma po prijašnjim
metodama, te već obzirom na karakter tla, koje je većinom
i redovito krš, a šume u brdskim i planinskim položajima, ne dozvoli
zbog toga u buduće gole sječe u nikojem slučaju.
4. Reorganizacija šumarstva, a u prvom redu povišica osoblja
bar za 50%, te osnivanje posebnih inspektorata za pošumljivanje
i kontrolu pravilne doznake pri sječi.
Ovo je tim potrebnije, što su u zadnje vrijeme i za gospodarenje
sa privatnim šumama izdata strožija naređenja, pa konzekventno
se to mora primjenjivati i u državnim šumama.


Iz ovog se svega može zaključiti teško breme, koje je naša
uprava od tuđinske naslijedila i vodeći računa o narodu i njegovim
interesima, potrebno poduzima, što slijedili i iz tog, da je kod nadležnog
Ministarstva Š. i R„ izrađen nert za sve ovo, te osigurani
prihodi od utržaka za prodato drvo sa 6% od spadajuće kupovine,
čiji prihodi sami iznašaju godišnje preko 5 mil. dinara. Ovo bi uz
još toliku dotaciju za nove golijeti odgovaralo potrebi. I dok će
biti dužnost šumara kao takog, da uloži sve svoje sile i znanje za
što racionalniji i savjestniji rad oko osiguranja postojećih i podizanje
zapuštenih šuma, nameće se dužnost narodu, a u prvom redu
njegovim vođama bez razlike političke boje ti. plemena i stranke,
da nesebično podupre taj rad, ako neće. da bude izdajica ovoga
naroda i njegovih interesa, kao i države same, čije bi ga prokletstvo
moralo kad bilo stići.