DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 24 <-- 24 --> PDF |
406 Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanie bravaju samo 20% a ne 55—60% namišljenog i kasnije odobrenog iskorišćenja. Što se tiče vjetrobrana, to ih ovdje zagovaraju pa i u tom slučaju, kad i ne bi u tu svrhu bili potrebni, dobro bi došli event. za obnovu — pomlađenje ploha u nižim položajima. Iz svega toga se vidi njihovo čisto stručno — konzervativno stanovište i predbacivanje za bivšu upravu, kojoj spočitavaju dokazani nemar oko pošumljivanja, nedovoljne kredite za ovo kao i oskudicu osoblja kod takih poslova te uopće mali broj istoga. S ovim stanovištem nije se dakako suglasila firma, pozivajući se na mnijenja kao Austrij. šumar, društva te priznanja, izražena prigodom ekskurzije šumarskih đaka iz Bruka na Muri u god. 1911. i si., a neugodno se je dojmila kritika i ovdješnjih stručnjaka. Uza sve to ipak nije ostao bezuspješan put te dvojice stranih stručnjaka, jer se je obratilo više pažnje šumarstvu, a naročito pošumljivanju zapuštenih sječina, povišicom kredita za ovo i ako ne u dovoljnoj mjeri, a već 1913. otkupljen je veći dio, a već 1916. bilo je 93^% akcija ugovornog područja firme Štajnbajs u rukama državnog erara. Već tada (1913) je bivše Zajedničko Min. Fin. za B. i H. naredilo, da se pređe od industrijskog na potrajno gospodarenje s event. 80—90 god. obhodnjom i prema tomu naredilo, da se event. i godišnji etat smanji, zabaci Bretšnajderov elaborat i sastavi nova gospodarska osnova na temelju novih geodetičnih i taksatorskih radnja. Ovo je i obavljeno, ali žalibože još uvijek je ostalo 20% površine ugovornog područja t. j . od 75.974 ha = 15.194 ha osuđeno, da se na golo siječe, a prema tomu za vrijeme trajanja od 60 godina iznaša godišnja ploha golih sječa samo u ovom slučaju 253 ha. Tim povodom i radi nastalih dalnjih golijeti, pozvalo je bivše Zaj. Min. u Beču ponovno eksperte iz Austrije i Madžarske, od kojih je u jesen 1918. došao sam austr. šum. nadsavj. Dr. Adolf Štengel. Ovaj je kao i prijašnja dvojica osudio dosadanji devastacioni postupak s onim šumama, preporučujući sječu i izvoz iz šume u vlastitoj režiji, a u svakom slučaju povišicu potrebnog osoblja, jer da je nedostatak istoga uz ostale greške poslovanja 360 ha; gdje područje šum. uprave čini 9127 ha šume, dok ovdje odpada na 1 nadlugara 8500—13.000 ha, a lugara 1600—2200 ha, dok u istočnoj Galiciji (Prut-Bistrica) na 1 takog organa spada 360 ha: gdje područje š upr. čini 9127 ha šume. dok ovdje zauzima preko 50.000 ha. Ovo se ima požaliti tim više, Isto se je iza oslobođenja prilikom obnove ugovora propustilo, da se sve to uvaži i ugovori su obnovljeni prema prijašnjim, a glaseći kod golih sječa, da firma ima pravo osim 15—30 sjemenjača po ha sjeći sve drvo iznad 15 cm debljine (što je u dosta slučajeva balast za samu firmu), te je već tako daleko došlo, da n. pr. mjesto prijašnjeg Preduzeća Štajnbais sadanje Š. I. P. A. D. Dobrlin-Drvar, traži intenzivnije iskorišćenje |