DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 24     <-- 24 -->        PDF

406 Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanie


bravaju samo 20% a ne 55—60% namišljenog i kasnije odobrenog
iskorišćenja.


Što se tiče vjetrobrana, to ih ovdje zagovaraju pa i u tom slučaju,
kad i ne bi u tu svrhu bili potrebni, dobro bi došli event. za
obnovu — pomlađenje ploha u nižim položajima.


Iz svega toga se vidi njihovo čisto stručno — konzervativno
stanovište i predbacivanje za bivšu upravu, kojoj spočitavaju dokazani
nemar oko pošumljivanja, nedovoljne kredite za ovo kao i
oskudicu osoblja kod takih poslova te uopće mali broj istoga.


S ovim stanovištem nije se dakako suglasila firma, pozivajući
se na mnijenja kao Austrij. šumar, društva te priznanja, izražena
prigodom ekskurzije šumarskih đaka iz Bruka na Muri u
god. 1911. i si., a neugodno se je dojmila kritika i ovdješnjih stručnjaka.


Uza sve to ipak nije ostao bezuspješan put te dvojice stranih
stručnjaka, jer se je obratilo više pažnje šumarstvu, a naročito
pošumljivanju zapuštenih sječina, povišicom kredita za ovo i ako
ne u dovoljnoj mjeri, a već 1913. otkupljen je veći dio, a već 1916.
bilo je 93^% akcija ugovornog područja firme Štajnbajs u rukama
državnog erara. Već tada (1913) je bivše Zajedničko Min. Fin. za


B. i H. naredilo, da se pređe od industrijskog na potrajno gospodarenje
s event. 80—90 god. obhodnjom i prema tomu naredilo, da
se event. i godišnji etat smanji, zabaci Bretšnajderov elaborat i
sastavi nova gospodarska osnova na temelju novih geodetičnih i
taksatorskih radnja. Ovo je i obavljeno, ali žalibože još uvijek je
ostalo 20% površine ugovornog područja t. j . od 75.974 ha =
15.194 ha osuđeno, da se na golo siječe, a prema tomu za vrijeme
trajanja od 60 godina iznaša godišnja ploha golih sječa samo u
ovom slučaju 253 ha.
Tim povodom i radi nastalih dalnjih golijeti, pozvalo je bivše
Zaj. Min. u Beču ponovno eksperte iz Austrije i Madžarske, od
kojih je u jesen 1918. došao sam austr. šum. nadsavj. Dr. Adolf
Štengel. Ovaj je kao i prijašnja dvojica osudio dosadanji devastacioni
postupak s onim šumama, preporučujući sječu i izvoz iz šume
u vlastitoj režiji, a u svakom slučaju povišicu potrebnog
osoblja, jer da je nedostatak istoga uz ostale greške poslovanja
360 ha; gdje područje šum. uprave čini 9127 ha šume, dok ovdje
odpada na 1 nadlugara 8500—13.000 ha, a lugara 1600—2200 ha,
dok u istočnoj Galiciji (Prut-Bistrica) na 1 takog organa spada
360 ha: gdje područje š upr. čini 9127 ha šume. dok ovdje zauzima
preko 50.000 ha.


Ovo se ima požaliti tim više, Isto se je iza oslobođenja prilikom
obnove ugovora propustilo, da se sve to uvaži i ugovori su
obnovljeni prema prijašnjim, a glaseći kod golih sječa, da firma ima
pravo osim 15—30 sjemenjača po ha sjeći sve drvo iznad 15 cm
debljine (što je u dosta slučajeva balast za samu firmu), te je već
tako daleko došlo, da n. pr. mjesto prijašnjeg Preduzeća Štajnbais
sadanje Š. I. P. A. D. Dobrlin-Drvar, traži intenzivnije iskorišćenje