DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 20 <-- 20 --> PDF |
402 Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanje Radi toga je, kao i zbog učestalih poplava u srednjoj Bosni te pod pritiskom B. Sabora izrađen 1910. gen. program za pošumljenje ovih golijeti, tražena povišica kredita i dozvoljena u ukupnoj visini od 150.000 K. Predpostavljajući, da je za ovo, te za nadzor i njegu (zabrane i organe) potrebno po 1 ha 80 kruna i godišnje od ove dotacije mo guće pošumiti 1875 ha, bilo je namišljeno uz redovite godišnje sječe od 1390 ha. da će se od gornjih zaostataka moći godišnje pošumiti 485 ha i prema tomu za 9 godina zaostalo naknaditi. Ovim je programom bilo predviđeno, da se */« golijeti može sjetvom, a ostalo sadnjom pošumiti. U ostalom se i ovaj program nije mogao održati: 1. Što nije bilo dovljno potrebnih bašća, te je prvo vrijeme falilo biljaka; 2. Rasadnice (trogodišnje nepresađivane ili 2. god. presađene slabe su a 1U plohe predviđena za sjetvu obzirom na slabe rezultate uspjeha odbačena je, da bi se u ovim visokim položajima, gdje su potrebne po mogućnosti 4 ili bar 3 god. presađene biljke, moglo sa sigurnošću očekivati uspjeh i 3. Popravci — baš iz gornjih razloga i nesavladive paše usprkos zabrane — iznosili su 44 dapače i 52 %. Iz svih ovih razloga je tražena i nakon velikih okapanja sa finansijskom upravom jedva dozvoljena daljna i zadnja povišica od 25.000 K, t. j . dotacija u ukupnoj visini od 175.000 kuna nepredmijevajući brže pošumljivanje starih golijeti za 7 odnosno 6 godina 25.000 t. j. ~ 286 ha + 485 = 771 odnosno 485 + 357 = 842 ha. 80 Istodobno je naglašeno, da daljnje naprezanje (weitergehende Steigerung) oko ovih radova iz raznih razloga nije moguće. Glavni je razlog, što dolazi u obzir kratkoća vremena za proljetno kultiviranje. Prelaz zime u ljeto je naglo i proljeće kratko, tako, da se radnje na 4—6 nedjelja ograničavaju, jer razumije se, da nastupom Vrućine i pošumljenje prestaje. Za ovo kratko vrijeme je teško naći potrebne radnike obzirom na zaposlenost kod šumske industrije. Jesenske se kulture mogu u nižim položajima vršiti, ali ne u višim ili planinskim gdje je baš najveća potreba ovih radova i gdje su rani mrazovi, koji kao što je poznato, osobito mladim biljkama veoma škode. Pod takim prilikama je zadesio svjetski rat ovdješnje šumarstvo, za koje se je vrijeme (prekidom prvih godina do 1916) nastavilo skoro u punom jeku tj. kao i prije rata eksploatacijom šuma. dok je pošumljenje opadalo. Na taj su način, a naročito šumskim požarima (gdje je samo kod bivšeg poduzeća Štajnbajs 1917. izgorilo preko 1.000 ha šume) nastale nove golijeti i sa prijašnjim dostigle cifru, koja je označena u početku tj. za sva ugo vorna područja 14.500 ha. Razvitak toga po ovdješnje šume i šumarstvo toliko važnog pitanja vidi se iz slijedećeg: |