DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanje 401 bolje pokazuje svuda vidljivo ogoljeno kamenje. No ipak je bila bosansko hercegovačka zemaljska vlada na zahtjev c. kr. austrijske vlade pripravna, da se izvide i ispitaju na licu mjesta tužbe i želje onih Dalmatinaca, koji su pri tome zainteresovani, što je i uslHedilo i to je pitanje skinuto tada s dnevnog reda. Da se održi red u tako prostranim i teško pristupnim pograničnim pašnjacima, bilo je nužno, da se osnuje naročita šumsko zaštitna služba. Sagrađeno je 10 karaula, djelomice sa jedostrukim, djelomice sa dvostrukim brojem osoblja; u njima je smješteno svega 3 nadlugara i 13 lugara. Osim toga ima još i 22 općinska lugara. Također je povećan broj oružnika u svim pograničnim stanicama. Judikatura i pravni nazori te kazneni postupak su općenjem preko zajedničkog ministarstva odnosno vlade u Beču bili komplicirani. IV. O pošumljivanju u ugovornim područjima. Tek ovdje se pokazuje pravi nehaj i kardinalne greške tuđinskog režima, koji nam je ostavio u naslijeđe 14.500 ha novih golijeti. I ovdje je igralo glavnu ulogu novčano pitanje. Dok se je nastojalo s jedne strane izvući iz šume što više koristi, i udovoljavajući želji kupca već zbog pojeftinjenja produkcije, da s jedne plohe izvuče što više drveta, bivša je uprava, odobraajući gole i ovim slične prijeborne sječe, koje su, u koliko to nije ljudska ruka učinila, vjetrom i požarima poharane, a s drge strane posvećujući slabu pažnju pošumljenju — ne samo zatajila svoje principe, već je i glavni krivac ovih golijeti. Savjesni i ovim intencijama protivni rad stručnjaka pojedinca žigosan je antidržavnim, dok se i stručnjački krugovi u bivšoj Monarhiji zbog krilatice »Bosnische Qefahr« 1905.—1907. nijesu počeli sve više interesirati za ovdješnje prilike šumarstva. Tako je do 1096. bivša redovita godišnja dotacija za pošumljivanje krša i ovih sječina bila povišena od 63.000 kruna skoro za dvaput, ali i ova se svota pokazala nedovoljnom. Već su u godini 1912. bili zaostaci u pošumljivanju ovaki: fakl. isk. plohe reduc. za poš. polreb. reduc. plohe 1. kod firme Eisler Orllieb 20.560 ha 18.760 ha 1.800 ha 1.260 ha 2. kod firme Stajnbajs 18.060 14.360 3.700 2.5Ç0 3. sve ostale 169.0C0 167.800 1.200 840 Ukupno: 207.620 ha 200.920 ha 6.7C0 ha 4.690 ha a i u buduće (od 1. I. 1913.) godišnje se siječe: fakt. isk. plohe reduc. potrebno po- reduc. ploha šumljenje ad 1. ad 2. , 2.117 ha 2.004 1.440 ha 1.363 677 ha 641 475 ha 445 ad 3. 7.147 6.435 714 470 Ukupno: 11.268 ha 9.236 ha 2.032 ha 1.390 ha računajući na 1 ha po 4500 bilj. = 1,500.000 komada biljaka. |