DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanje 401


bolje pokazuje svuda vidljivo ogoljeno kamenje. No ipak je bila
bosansko hercegovačka zemaljska vlada na zahtjev c. kr. austrijske
vlade pripravna, da se izvide i ispitaju na licu mjesta tužbe i želje
onih Dalmatinaca, koji su pri tome zainteresovani, što je i uslHedilo
i to je pitanje skinuto tada s dnevnog reda.


Da se održi red u tako prostranim i teško pristupnim pograničnim
pašnjacima, bilo je nužno, da se osnuje naročita šumsko
zaštitna služba.


Sagrađeno je 10 karaula, djelomice sa jedostrukim, djelomice
sa dvostrukim brojem osoblja; u njima je smješteno svega 3 nadlugara
i 13 lugara. Osim toga ima još i 22 općinska lugara. Također
je povećan broj oružnika u svim pograničnim stanicama.


Judikatura i pravni nazori te kazneni postupak su općenjem
preko zajedničkog ministarstva odnosno vlade u Beču bili komplicirani.


IV. O pošumljivanju u ugovornim područjima.
Tek ovdje se pokazuje pravi nehaj i kardinalne greške tuđinskog
režima, koji nam je ostavio u naslijeđe 14.500 ha novih golijeti.


I ovdje je igralo glavnu ulogu novčano pitanje. Dok se je nastojalo
s jedne strane izvući iz šume što više koristi, i udovoljavajući
želji kupca već zbog pojeftinjenja produkcije, da s jedne plohe izvuče
što više drveta, bivša je uprava, odobraajući gole i ovim slične
prijeborne sječe, koje su, u koliko to nije ljudska ruka učinila,
vjetrom i požarima poharane, a s drge strane posvećujući slabu
pažnju pošumljenju — ne samo zatajila svoje principe, već je i
glavni krivac ovih golijeti.


Savjesni i ovim intencijama protivni rad stručnjaka pojedinca
žigosan je antidržavnim, dok se i stručnjački krugovi u bivšoj Monarhiji
zbog krilatice »Bosnische Qefahr« 1905.—1907. nijesu počeli
sve više interesirati za ovdješnje prilike šumarstva.


Tako je do 1096. bivša redovita godišnja dotacija za pošumljivanje
krša i ovih sječina bila povišena od 63.000 kruna skoro za
dvaput, ali i ova se svota pokazala nedovoljnom. Već su u godini
1912. bili zaostaci u pošumljivanju ovaki:


fakl. isk. plohe reduc. za poš. polreb. reduc.
plohe


1. kod firme Eisler Orllieb 20.560 ha 18.760 ha 1.800 ha 1.260 ha
2. kod firme Stajnbajs 18.060 14.360 3.700 2.5Ç0
3.
sve ostale 169.0C0 167.800 1.200 840
Ukupno: 207.620 ha 200.920 ha 6.7C0 ha 4.690 ha
a i u buduće (od 1. I. 1913.) godišnje se siječe:
fakt.
isk. plohe reduc. potrebno po- reduc. ploha
šumljenje


ad 1.
ad 2.
, 2.117 ha
2.004
1.440 ha
1.363
677 ha
641
475 ha
445
ad 3. 7.147 6.435 714 470
Ukupno: 11.268 ha 9.236 ha 2.032 ha 1.390 ha


računajući na 1 ha po 4500 bilj. = 1,500.000 komada biljaka.