DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanje 399 III. Akcija za sređenje paše duž bos. dalm. granice u kotaru Livno i Duvno. Uporedo sa saniranjem pitanja krša u kotaru Duvnu, pokrenuta je i akcija za regulisanje gornjeg pitanja i to uperena na suzbijanje opasnosti krša kao i saniranje same paše, za koju su se vodile vjekovite (prema tradiciji 200 god.) neprestane borbe, s obe strane agrarnog značaja, a na dužini od 130 km i oko 20 km širine. Ovdje naime dolaze u obzir ljetni, a djelomice i svagdanji pašnjaci na dalmatinskoj granici kao: Kamenica (1849.), Triglav (1913.), Qnjat (1806.), Dinara (1831.) i Uilica (1654.), gdje je podloga vapnena i teško pristupačna, a spram Bosne jako strmenita, često okomita, dočim spram Dalmacija blago nagnuta. Šumom obrasla ploha je sasma na bosanskoj strani. Od starine je bio običaj, da posjednici stoke nekih dalmatinskih općina gone svoju stoku početkom ljeta na pašnjake, koji se pružaju od dalmatinsko-hrvatsko-bosanske tromeđe na sjeveru do ispod Vira u Bosni, kao i u hercegovačko-dalmatinske pogranične planine, gdje su ostajali preko čitavog ljeta. Njihovo pravo na pašu sastojalo se samo u starom običaju. Prije okupacije učinjeni pokušaji, da se »dalmatinsko pitanje paše« pregovorima sa otomanskom vladom uredi, ostali su bez uspjeha, jer turska vlast nije nikad priznala sporazume, koje su ovi sa tadanjim spahijama i begovima "bili sklopili. Ona je intervenirala na istup austro-ugar. konzulata, kad bi se sporovi radi paše pokazali, vodeći izvide, a nije nikada provela sporazum ili državnu ratifikaciju. Tek poslije okupacije došlo je do uređenja tih odnošaja, pošto je bila na osnovu sporazuma zajedničkog ministarstva sa c. i kr. ministvarstvom unutrašnjih poslova u god. 1881. sastavljena zajednička komisija, koja je imala zadaću, da izvidi na licu mjesta sve okolnosti; ova komisija svršila je tu zadaću godine 1881. i 1893. Godine 1884. došlo je između obadva ministarstva do sporazuma glede pojedinih predjela pašnjaka Dalmatinaca. Na osnovu ovoga sporazuma ostavljeno je bilo određivanje granica za upotrebu svakog pojedinog pašnjaka zajedničkoj komisiji; no bos.-hercegovačka vlada bila je izrično ovlaštena, da se u slučajevima, kad je bila upotreba paše u protokolu komisije samo općim izrazima (bez bližeg označen ja) navedena, učini ona ograničenja, što se tiču količine i kakvoće, koja su iz šumarskih i općih gospodarstvenih obzira potrebna. 1 ondje, gdje je bio protokoliran način upotrebe, no gdje je postojala opasnost prekomjerne upotrebe, bilo je sporazumom od godine 1884. bosansko-hercegovačkoj zemaljskoj unravi ostavljeno pravo tražiti, da se smanji upotreba pašnjaka, u koliko to zahtijevaju obostrani interesi s pogledom na održanje objekta upotrebe i njegove snage za davanje prihoda. Što se tiče takse, koja se ima bosanko-hercegovačkom eraru plaćati, bilo je sporazumom samo općenito određeno, da se ima s |