DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanje 395


ovdje, u Bos. Petrovcu i cijeloj Hercegovini, u koju je svrhu bilo
utrošeno do tog vremena oko 380.000 K od državnih dotacija.


Prije svega se je kod ove akcije prešlo regulisanju potrebnog
drveta; građevno kao i ogrijevno je na najpotrebnije ograničeno,
a ne po običaju, te se za ovo odredilo izvjesni šumski kraj. Uz naseobine
ležeće šume su ovim podijeljene za uzgoj sa isključenjem
svake paše, a držanje koza u opće zabranjeno. Stanje ovih je bilo
1881. = 7042, 1890. = 13.094, 1910. = 6570 komada.


Zabrane su opasane suhim zidom, postepeno je provađana
sječa-resurekcija, a praznine dopunjene sadnjom crnog bora ili
sjetvom hrastovog žira. Uvedena je izdašna upotreba tamo se nalazećeg
uglja, naročito za krečane.


Riješenjem pašarinskog pitanja ustanovljen (limitiran) je izvjesni
broj blaga prema stojbinskim prilikama; isključen tuđi mal.
koji ne uživa pravo služnosti; određeni su posebni dijelovi za krmad
sa čobanima; sastavljen nacrt za uživanje paše i predviđen osnutak
pašnjačkih zadruga (Weidegenossenschaften).


Za provedbu resurekcia, pošumljenja i čuvanja pašnjaka postavljena
su 3 nadlugara, 10 lugara sa potrebnim stanovima. Planinska
paša je predupredena zabranom podizanja novih, te diobe
postojećih staja s mjerama, propisanim za zaštitu terena i dr. Kuće
su građene ođ krupnog drveta — brvana, a da se i tomu predusretne
naručen je dalmatinski zidar, koji bi uveo zidane kuće sa
krovom od kamenih ploča i zidane štednjake.


Uzeto je kao godišnja potreba po kući 0.64 m3 građe i 6.05 nr
= 7.5 pr. m. ogrijeva, t. j. za 2863 obitelji 1833 m3 građe i 17.314 m4
ogrijevnog drveta. Prijašnja rasipnost u tom pogledu vidi se najbolje
iz toga što se je smatralo, da treba jedna kuća dnevno zimi
kroz 6 mj. po 1 tovar, a ljeti Vi tovara drva = 54 pr. metra, dakle
7 puta više.


Kod procjene godišnjeg prihoda od paše, koja se kreće prema
stručnjacima za poljoprivredu od 0.5—8 kvintala vrijednosti sijena
pa 1 ha, ustanovljeno je, da se na ovdješnjih 66.674 pašnjaka i šuma
godišnje dobije 127.382 kvintala = 1.91 kvintal pa 1 ha. Prema ovom
se je onda ravnala paša i sve ostalo kao zabrane, pošumljenje ovih
pustoši, te potezanje drveta za ovlaštenike. Sama se paša vršila
uz posebne dozvole i to svagdanja kao i alpinska po šumskim organima
intenzivno kontrolisana.


Počelo se sa jednostavnim zabranama, t. j . isključenjem paše
oznakom ove kamenim piramidama i mjestimice suhim zidom, kroy.
što su se tlo i trava pa i sami žbunovi popravili. Zatim je slijedila
resurekcija i mjestimično komnletiranje praznina, imajući za cilj
stvaranje što bržeg sklopa i poboljšanje tla, a ne Odgoj visoke šume,
kao što je to za kranjsko-primorski krš šum. direktor Bretschneidei
zagovarao. Radi toga su uzete kratke (20 god.) obhodnje, računajući
od vremena sječe, ostavljajući resurekcije docnijem vremenu,
da se ista prema prilikama pobliže ustanovi.