DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanje 393


četku osnivalo i malo šumskih bašća, te se odgajanje rasadnica
nije smatralo potrebnim, nego se sjetvi davala prednost prema samim
službenim izvještajima iz kojih proizlazi, da su gore iskazani
i vještački nasadi tako osnovani, a te je godine bilo u obe Pokrajine
svega 48 rasadnika.


Pošto je u prednjim brojkama sadržana i akcija za pošumljivanje
krša u srezovima Duvno i Livno od 8520 ha, o čemu će biti
dalje govora, to preostaje na zagajenje šikara — koje su bile u
rijetkim slučajevima dopunjivane praznine sa crnim borom i hrastom
a mjestimično sa Pinus halepensis — 28.500—8.500 = 20.000
ha za razdoblje od 1881.—1906., t. j . od 25 godina ili godišnje niti
punih 1000 ha.


U samoj Hercegovini ima takog državnog posjeda oko 96.000
ha i prema tomu bi trebalo za ovu akciju prema dosadanjlm rezultatima,
koji su uza sve ratne i poratne prilike skoro na ništicu svedenu,
i s istim tempom, posvetivši se sasma odano ovoj toli važnoj
akciji, okruglo 100 godina.


Za brži postupak u tom pravcu govori ne samo rđava boniteta
tla i slaba izbojna snaga porasta, koji se ovdje jo§ nalaze,
nego i narodna potreba, koja se odrazuje i u pripravnosti za su
radnju kod riješavanja toga njihovog životnog pitanja, kao na pr. u
Ljubuškom, gdje je najnapučeniji kraj (47 stan. na 1 km2), i gdje su
u tom pogledu dosada najbolji uspjesi polučeni.


Predpostavljajuć, da bi se sve ove goilijeti i bez vještačkog
pošumljenja kao i šikare u Bosni mogle samom resurekcijom obnoviti,
čiji troškovi iznašaju po ha oko 100 kruna = 1500 Din, to
bi samo za prve bilo potrebno oko 150 mil. Din ili godišnje 1.5 mil.
dinara. Uzme li se k tomu, da ima golijeti, koje bi trebalo vještački
pošumiti i da se ovo samo na Vio plohe odnosi, t. j . u prvom slučaju
oko 10.000 ha računajući po ha 500 kruna = 7500 dinara, — trebalo
bi mjesto gornje svote 225 mil. Din ili godišnje 2VA mil., a skrativši
na polovinu vrijeme za provedbu ove akcije, pokazuje se godišnja
potreba od 4.. mil. dinara.


Suvišno bi bilo naglašivati od kolike bi momentané koristi
bili ovi radovi za one pasivne krajeve, koji bi imali zaradu kod toga
posla i donekle odštetu za žrtve, koje mora ondješnji narod u tu
svrhu doprinijeti.


H. Pošumljivanje krša u srezu Duvanjskom.
Pošto je to pitanje časti i kulture, posvetila mu je bivša tuđinska
uprava više pažnje, te je već početkom 1880. otpočeto tamo
sa osnivanjem zabrana.


Ali sistematski rad oko toga datira tek od podnesKa memoranduma
o kršu bivšem Zajedničkom Ministarstvu Finansija u
Beču po tadanjem odj. predst. Horovicu i dvorskom savjetniku
Petrašeku u februaru 1890. povodom opće oskudice na drvetu onih
krajeva, a ne malo i pitanja ispaše, koje je opet uskrslo osnivanjem
zabrana i početnim radovima oko podizanja šuma na dalmatinskoj
strani.