DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj 6. Šumarski List Godina 48. Dr. Prof. Ing. Josip Vesely (Zagreb): Savremene drvene konstrukcije, napose nosači velikog raspona. 1- Uvod i statičke podloge. Prije svjetskog rata nije se drvo upotrebljavalo za izvedbu komplikovanih definitivnih konstrukcija, napose slobodnih nosača za velike raspone. Osim vjesilja i uporja, kao punih vezova krovnih stolica u visokim gradnjama, odnosno za glavne nosače u mostogradnjama, upotrebljavane su iznimno još i smožđene (zaklinčane) grede, grede sa kladicama i podapeti nosači, koji su se zajedno sa Howe-ovim nosačima održale u porabi, između mnogih drvenih konstrukcija, što su se javljale oko polovice prošlog stoljeća ali su već davno napuštene. Naglim razvojem industrije željeza oko polovice prošlog stoljeća, usavršenjem metoda kemijske i mehaničke tehnologije, te metoda ispitivanja istog, koje su omogućile proizvodnju prvorazrednog materijala, što udovoljuje vrlo visokim zahtjevima u pogledu za konstruktera i statičara važnih tehničkih svojstava; uporedo s pojavom armiranog betona početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i razvojem njegove teorije i teorije armirano-betonskih konstrukcija, ovjerovljene velikim brojem pokusa, potisnuto je drvo — prvotno pored kamena jedan od glavnih konstrukcionih materijala — u pozadinu. Uzroci ovom zapostavljanju drveta spram željeza i armiranog betona prije rata su tehničke i ekonomske naravi. Tehnički uzroci leže u kemijskim i fizikalnim svojstvima drveta, uvjetovanim osebujnostima njegove konstitucije odnosno strukture, koje se. ovisne velikim dijelom o prirodnim silama, samo donekle, gdjekoje samo vrlo teško i nakon dugog vremena mogu ljudskim utjecajem da mijenjaju. To je kod željeza i betona u dalekim granicama vrlo lahko moguće tako, da se iz samog kemijskog sastava, načina proizvodnje, odnosno obradbe mogu točno u izvjesnim granicama da pripišu materijalu izvjesna, napose za konstruktivnu uporabu, važna svojstva. Niže spomenuta nehomogenost drveta u svim mogućim smjerovima kao najvažnije obilježje istog, uvjetuje izvjesne mogućnosti međusobnog spajanja pojedinih elemenata, napose uporabom uobičajenih, vjekove starih, dugotrajnim iskustvom usavršenih, tesarskih spojeva. Ekonomski uzroci uvjetovani su pretežno tehničkim, a dijelom i trgovačkim. Napose iziskuje sistem konstrukcije, opterećenje i ra |
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Savremene drvene konstrukcije i t. d. spon iste, pored kvalitete i svojstava materijala, obzirom na unu tarnje sile i dovoljnu sigurnost, sad veću ili manju količinu materi jala na jedinicu konstrukcije, uz veoma različite troškove izvedbe. Osim toga odlučuju i mjesne prilike i cijene o izboru materijala. Tehnički najvažnija svojstva, koja bitno uplivišu na mogućnost uporabe drveta za građevne konstrukcije jesu: sastav drveta, njegov sadržaj na vodi, odnosno sokovima i njegova higroskopičnost Kako o ovim svojstvima ovisi bitno čvrstoća drveta, a u izvjesnim prilikama i njegova trajnost, odnosno mogućnost produljenja iste, te njegova upaljivost i mogućnost umanjenja ove, važno je, da se po bliže upoznamo s tim svojstvima u koliko to zanima konstruktera. Drvo sa svojim sastavom pretstavlja u glavnm sistem među sobno povezanih sad manje sad više tankostjenih cjevčica pore danih u vlakanca usporedo osi stabla, koje je sa statičkog gledišta nosač, ukliješten (upet) korjenjem na jednom kraju u tlo, naprezan na sagibanje (pregibanje) pod učinkom vjetra i na tlak odnosno izgib pod vlastitom težinom odnosno težinom krošnje. Prema tome prevlađuju u presjecima okomitim na os stabla normalna naprezanja za vrijeme rasta i tumače time općenito veću čvrstoću drveta u smjeru osi stabla nego li okomito na nju. Rastom vrstaju se sastavni organi drveta oko osi stabla iz statičkih razloga u više ili manje izrazitim koncentričkim kružnim prstenovima — godovima, koji se prema godišnjem razvoja dijele u unutarnji proljetni i vanjski jesenski kolut. Širina godova je ovisna o osebujnostima staništa, napose vladajućim atmosieričkim silama i općenito različita, a kod crnogorice, koja se kao građevno drvo najviše upotrebljuje, i veća nego kod bjelogorice. Redovito su go dovi u mladosti širi nego u dalnjem rastu, te je kod crnogorice ši rina jesenskog koluta u svim godovima prilično jednaka. Pošto stariji godovi s vremenom podrvene, tvoreći neku vrst jezgre, ne postoje, obzirom na relativno prevladivanje redovito gušćeg, težeg i čvršćeg drveta jesenskog koluta u mladim godovima, veće razlike u čvrstoći drveta pojedinih dijelova jednog te istog presjeka stabla. Ipak je redovno drvo jezgre nešto manje čvrstoće, nego ono između ove i najmlađih godova. Redovno ima drvo uskih godova i time pretežno, relativno većim, presjekom jesenskog drveta uz iste ostale okolnosti veću čvrstoću, nego ono širokih godova,1 t. j . čvrstoća drveta stoji u izvjesnoj relaciji sa specif. težinom drva, kod izvjesnog sadržaja vode. (U koliko sadržaj vode upliviše na čvrstoću izloženo je poslije.) Pretpostavivši zdravo drvo od velikog je upliva na njegovu čvrstoću veća ili manja množina kvrga (frševa). Drvo iz zatvorenih stojbina imade, napose u donjim dijelovimt stabla, manje kvrga, nego li ono, koje je raslo na samo. Drvo oko kvrga i ako je najgušće, narušuje uslijed svog koncentričnog vrstanja oko kvrga, opći 1Vidi Janka: »Untersuchungen uber Holzqualitat«. Z. f. f. g. F. 190-1. pag 114. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Savremene drvene konstrukcije i t. d. uzdužni tok vlakanaca i tvori time opasna mjesta za prelom, koji se kod kvrgastog drveta redovito pojavljuje na mjestu oslabljenom kvrgama. S toga razloga nastoji se upotrijebiti po mogućnosti drvo sa što manje kvrga, uslijed kojih kao i radi higroskopičnosti u vezi sa eventualnim, rastom uvjetovanim skretanjem vlakanaca, nastaje t. zv. »bacanje« rezanog materijala. Higroskopičnost, t. j . sposobnost drveta da privlači i pušta vodu, je jedno od najvažnijih nepovoljnih svojstava njegovih, te je, računajući s tim svojstvom, jedna od glavnih zadaća valjanog konstruisanja — smanjenje njegovog upliva na minimum. Uslijed higroskopičnosti i sadržaja vode, napose u obodnim dijelovima stabla, koji sušenjem gube vlagu, ali nju isto tako lahko i primaju, drvo neprestano mijenja svoj volumen i oblik ili kako se u tehnologiji drva veli: »radi«. Ova pojava ne pokazuje se samo na oborenom, odnosno obrađenom i prerađenom drvetu, nego i za vrijeme rasta-2 Povodom ovog »rada« drveta, koji iznosi u smjeru vlakanaca 0-1%, u smjeru radija godova 3—5%, a u smjeru tangencijalnom na godove 10% njihovih dužina, nastaju sušenjem između radijalnih ploha (po osi stabla), u smjeru tangencijalnom na godove naprezanja, koja prekoračuju čvrstoću drva u tom smjeru- Uslijed toga se pojavljuju uzdužne pukotine usporedne smjeru vlakanaca, koje šižu od oboda do blizu centra presjeka. Time se slabi josi više i onako već nehomogeni sastav drva- Upliv higroskopičnosti je tim manji, čim je manji presjek i čim mu je jednoličnija struktura, zato će drvo izrezano iz obodnih djelova ffi iz sredine stabla, manje pucati, nego ono kojemu se presjek sastoji iz obiju vrsti, t- j. mlađih i starijih godova, jer su mlađi hignoskopičniji od starijih. U koliko upliviše higroskopičnost, odnosno sadržaj vode u drvetu na čvrstoću proizlazi iz slijedeće tablice, prema kojoj se umanjuje čvrstoća (općenito) većim sadržajem vode u drvetu, do blizu na polovicu, napose kod zasićenosti. Popriječna vlaga ! g f ž j Prelomno napreza- Vrst drva . u °/o volumena Inje na tlak (prizme) Omorika 132 (Sjev. Tirol, Bečka (na zraku sušeno 0038 350 kg/cm2 šuma, Krkonoše) drvo) 600 n (Vodom zasićeno 0-039 184 kg/cm3 drvo) Isto tako je i čvrstoća drveta manja od čvrstoće na zraku sušenog, koje sadržava popriječno 10—20% vode odnosno sokova, nakon zračnog sušenja najprije na 2xk godine. 2 Vidi Janka: »Untersuchungen uber Holzqualitât«. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 6 <-- 6 --> PDF |
284 Savremene drvene konstrukcije i t. d. Sadržaj sokova i vode ovisi napose o dobi, kada je drvo oboreno. Općenito je najpovoljnije doba za obaranje ono, u kojem nema puno sokova u stablu. U slijedećoj tablici koja potječe od R. Tiartig-a istaknut je sadržaj vode u postocima ( % ) težine za pojedine vrsti tehnički važnog drveta.3 .. ja O to g ja E S Vrstdrva i . S 9 o f o . 5 ~B O -o ! e E o I T c Hrast, (bukva) 41 38 1 36 36 39 35 39 -1 38 — 1 34 41 Omorika, bor 60 58 59 54 60 61 60 -1 58 -54 60 51 42 55 45 48 52 53 _ 49 Jela — j 54 51 58 57 60 50 59 54 Da se umanji za izvedbu konstrukcija toli nepovoljan >rad« drveta, pošto se već inemože da onemogući, služe, uz odgovarajuće izvedbe spojeva pojedinih organa, odnosno elemenata konstrukcije, uporedo sa tendencom, da se istodobno spriječi i upliv mikroorganizama na trajnost drveta, još i različita, više manje antiseptična i izolirajuća sredstva, kojima se drvo namaze, odnosno impregnira. U vrlo proširenoj porabi je natapanje (impregniranje) drveta sa katranskim uljem, napose za željezničke pragove, telegrafske stupove, itd-, s kojim se srestvom povisuje trajnost pragova (podvala) iz omoričinog drveta od 5 na 18, a telegrafskih motaka od 5 na 20—35 godina. Osim ovog srestva preporučuje se napose za visoke gradnje namaz, odnosno impregnacija, sa fenolima i spojevima fluora, koji omogućuju prema iskustvu i pokusima dapače uporabu već inficiranog drva. Impregnacija, odnosno namaz sa kojim antiseptičnim srestvom bit će redovno potreban u slučaju, gdje je drvo izvrgnuto stalnim promjenama suše i vlage, dok je općenito za prikrivene i zračene konstrukcije suvišna. U koliko i kako upliviše impregnacija na čvrstoću drveta o tome manjkaju dosada podaci. Jedno od svojstava drveta, koje je za pravo najvažniji uzrok njegovom zapostavljanju pred željezom i armiranim betonom, jest njegova upaljivost i gorivost. Neposredni uzrok leži u pojavi sitnih vlakanaca na površini rezanog suhog drveta, a gorivost u opće ;u njegovom kemijskom sastavu. Kako su pokusi pokazali usporuje gorenjem na površini drveta, do izvjesne dubine stvoren sloj ugljena, dalnje izgaranje, napose kod jačih presjeka tako, da i kod drvetai, izvrgnutog višesatnoj intenzivnoj vatri, ostaje unutrašnjost potpunointaktna. U najstarije doba upotrebljavala se je već stipsa (alaun) i ocat (sirce) sa svrhom, da se umanji upaljivost drveta. Pod konac 8 MalenkO´Viić: »Zur Lehre u. Anwendung d. Hoilzkonzervierung im Hocnbau «, u. »Mitteilungen tiber Qegenstande des Artillerie unrl Qeniewesens«, Wien 1904. svézak 4. i 5. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Savremene drvene konstrukcije i t. d. 2S5 18. vijeka istražio je Gau-Lussac cijeli niz soli na njihovu zaštitnu sposobnost i našao, da u prvom redu infiltracija sa amonijevim fosfatom, odnosno sulfatom, daje izvrsno srestvo protiv upaljivosti. Danas se u glavnom rabe isti spojevi amonija odn. amonij-magnezijev sulfat uz pridodatak boraca, ali je savršena impregnacija oteščana time, što se samo obodni godovi, odnosno česti presjeka drveta mogu dobro da zasite zaštitnim srestvom, dok stariji godovi, napose oni iz jezgre vrlo teško primaju i pod tlakom utisnuto infiltraciono srestvo. Prema tome bi u smislu zaštite, odnosno povećanja sigurnosti protiv paljenja bila svrsishodna i na mjestu što OPL sežnija uporaba oblog drveta u građevnim konstrukcijama. Drvo se u opće ne može da učini negorivim. Osim impregnacije upotrebljavaju se u svrhu zaštite drveta protiv paljenja još i različiti namazi, napose vodeno staklo, samo što se ovo brzo oljušti, jer se ne drži dobro na drvetu. U novije doba je uspjelo stvoriti kompoziciju, koja nema mane da se rastapa u vodi, odnosno ugljičnoj kiselini i dobro se drži na drvetu. I namaz uljenom bojom štiti donekle od upaljivosti, napose ako je deblji- Najbolja je zaštita ožbukanje sa uloženom mrežom odnosno pleterom od žice- Svi se namazi smiju upotrebljavati samo kod suhog drveta, inače guše isto i prouzročuju t. zv. suhu trulež. Gore istaknutim mogućnostima relativno dovoljne zaštite drveta protiv paljenju, odn. izgaranju, pada najzamašniji prigovor protiv uporabe drveta u građevnim konstrukcijama, ako uvažimo da i nezaštićeno željezo nije vatrostalno, obzirom na srazmjerno male dimenzije popriječnih presjeka, jer se kod temperature od 300° C (crvena žar) savija i gubi svoju nosivost. Isto vrijedi donekle i za armirano betonske konstrukcije, premda predstavljaju danas najviše vatrostalne konstrukcije. U izvjesnim slučajevima pako, napose gdje svrha gradnje uvjetuje razvoj željezu škodljivih plinova, napose dima, n. pr. kod ložiona za lokomotive, zatvorenih kolodvorskih dvorana, kemijskih tvornica, itd-, jedino je racionalna uporaba drvene konstrukcije. Istaknuvši tako u općem pregledu pojedine prednosti i mane drveta, uvjetovane njegovom konstrukcijom, valja da se pobliže upoznamo na temelju novijih pokusa sa najvažnijom konstruktivnom podlogom t. j. čvrstoćom drveta- Iz već nekoliko puta istaknute nehomogenosti drveta slijedi, da će biti čvrstoća odn. prelomna naprezanja istog, za razne načine djelovanja sila, vrlo različita u raznim pojedinim smjerovima, prema tome i dozvoljena naprezanja kao podloge za dimenzioni niranje drvenih konstrukcija. Na temelju pokusa izvedenih od Prof. Bauschingera, Tetmajera, Karmarsch-Nôrdlingera, Bach-Baumanna- Cieslar-Janke, Hadek- Janke. sastavljena je slijedeća tablica I., za prelomna naprezanja (u kg cm2) za glavne vrsti građevnog drva. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Tâbela I. (Vidi Autori: B = Bauschinger, T = Telmajer, (M) Mikolašek, (K—N) = Karmarsc Janka) (S) = |
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 9 <-- 9 --> PDF |
primjelbe). aue -, C.-I = Cieslar-..... (Hadek. Nordlinger, (B. B) = Bach-Baumann, (Tr) = Tr Schwappach. C.) Omorika D.) J e 1 a a Prelomno s Prelomno . e a -a "S ´p naprezanje S CO o naprezanje 9 [5 M > a "" a "M 3 e a o "» 3 C Ce a o — e -e c M M "3 e "3 "5 c o — o "S o "3 "35 ´ôT "3 a. >^ "3 m a, "5 o S M N ´G i 1 o o o u o °t7 -c CJ A o f ´o" u, t. co > . CO 06 O V) OS S" u ! . CQ Q. m f a b c d | e f a b c d e f 90,000 16% 92,000 33 042 290—134C 602 24 — — ! 178—870 534 139,000 (127,000) (2%) (123,000) --35 0485 — 180-1475 715 — — — — — — — 048 | 370-867 618 — — — 111 —1087.900 — 91,000 - —892 -— — — — 606-1459i032 ~~ -123,000 1 — — — — _ ! — —i — — — — 1 — — ; 96,000 19« „ 99,000 33 — 206—378 277 27^ — —1 185-394 283 172,350 (103,000) (2° „) (109,000) — 72 — — 136—374 243 — — — — — — — — (0-47) — 296—448 372 — — — — 312—425 563 — ») »i — 390 — 306-524 415 93,000 — — 324-457 — — 1 ! 0 42 13% Tiaooo — 294-408 — — — — 35 ! (0-39) (63-1) (96,800) -. 108,000 27 | — 27% 297-598 434 111,000 27 — 296-520 439 77,545 101 -260-720 438 — — — — — -5 — — 425-990 744 — — — —430—838 566 — 99,000-— [037-*) 73,000-10-38-91,000 — 627 — -730-880 805 -128,000 -0-52] 520-734 -127,000 -0-50] -15,000 0386 13°/„ 512-572 103,000 — — — — 7000 81 — 53—77 67 — 81 — 46—75 63 (0-3«8)| (578) (336) (84,000) — 94 — — 30-40 48 — (31) — — — — 42-50 46 — — — — 41-51 46 — — — — 1 — — — — — — — — 94 .__ — 200-230 — — — — — — — — — 260 — — — — 273 — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — |
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Savremene drvene konstrukcije i t. d. Qôrnju tablicu I. valja udopuniti sa slijedećim podacima o čvrstoći na tlak u pogledu učinka u smjeru okomitom na vlakanca uporedo promjeru (okomito na godove) i tangencijalno (uporedo sa godovima), dobivenim od Prof- Bacha i Baumanna, odnosno modulima elasticiteta i za vlak podacima (Prof- Bauschingera i Tetmajera: Tablica L a. Autori: T. B. - Tetmajer — Bauschinger; B. B. = Bach—Baumann; Tr* Trauer. Vr st drva Hras t Crnogorica Bilješka Vrst tiapre-Prelamno Modul Prelamno Modul Autor za nja naprezan elasticiteta naprezan. elasticit. Uporedo 18,870 .. 9450 promj. —82.600 Vlak Uporedo 12,960— .. 3410 godov. — 15,930 Uporedo 8,800-11,700 Brojevi u zagradi () B. B. 100-219 30-41 odnose se na mokro promj. (8,700-10,500) drvo. Tlak " Trauer; „Druckver- Uporedo 4,800-7,600 30-35 suehe mit Holz" u (Tr.) 124-135 godov. „Der Eisenbahn" g. (4500-5700) (50) 1919. Sirana 139. Bilješke k tabeli I. 1. Podaci od Prof. Bauschingera i Tetmajera vadeni su iz Winkler: Vortrâge uber Briickenbau: Hôlzerne Brucken 1886. Izvor : Tetmajer, v.: »Metho- den und Rezultate d. Priifung der schweizerischen Bauhôlzer« u. Mitteilungen der Anstalt zur Priifung von Baumaterialien am eidgenôssischen Polytechnikum in Ziirich.) 2. Podaci od Karmarsch-Nôrdlinger potiču iz djela dra Paul Kraiss. »Die Qewerbliche Materialkunde: Die Hôlzer«. 3. Podaci od prof. Bach- Baumann vadeni su iz: Prof. Dr. Ing. C. v. Bach und Prof. R. Baumann: Festigkeitseigenschaften u. Gefiigebilder der Konstruktionsmaterialien «. Berlin 1915. 4. Podaci od Prof. Dr. Cieslar-Janka i Hadek-Janka crpljeni su iz: Janka »Untersuchungen uber Holzqualitât«, u. Z. f. d. ges. Forstwesen 1904, str. 95. i dalje. Brojke u koloni (e) pojedinih vrsti drveta (kolona A).. . D) predstavljaju popriječne vrijednosti. One u koloni (C) red: vlak, tlak i sagibanje, smještene . zaporku ( ) odnose se na mokro drvo. a označena zvjezdicom* na bosansku omoriku. Brojke u redu: Srez u zaporki ( ) odnose se na autora (M). U kooni (d) unesene vrijednosti predstavljaju minima i maxima postignuta kod pojedinih pokusa. Napose valja spomenuti da se rezultati od (B.B.) dobiveni za tlak odnose na kocke, a oni od (C. J.) na ploče izrezane iz koluta kojemu je promjer jednak |
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Savremene drvene konstrukcije i t. d. 269 Kako se iz usporedbe pojedinih podataka iz tablica I. i la. razabire, pokazuju isti prilično velike razlike, uvjetovane ne samo oblikom pokusnih tjelesa, specif. težinom te sastavom drveta, odnosno sadržajem istog na vodi, nego su iste ovisne i o porijetlu, odnosno uvjetima rasta. Osim toga su navedeni podaci rezultati pokusa izvedenih u razdoblju zadnjih pedeset godina. Da se postignu za uporedbu sposobni podaci prihvaćene su na prijedlog Prof. Rudelora, po kongresu internacionalnog saveza za ispitivanje materijala rabljenih u tehnici, godine 1906- u Briisselu, smjernice, prema kojima valja kod izvedbe pokusa sa drvetom navesti odn. uvažiti: stanište i njegov bonitet, nadalje karakter stojbine i rasta, vrijeme obaranje, način ležanja drva iza rušenja, položaj pokusnog tijela u stablu, njegov izgled u uzdužnom (cjepnom) i popriječnom presjeku, odnosno omjer jesenskog spram proljetnog drva u godovima, sadržaj na vodi, specif. težinu, prostornu težinu, smjer učinka sila (uporedo ili okomito sa vlakancima, odnosno radijem i godovima). Usporedivi su samo rezultati iz najmanje tri pokusa iste vrsti i gornjih uvjeta na jednakim po veličini pokusnim tjelesima. Pokusna tjelesa su redovno kocke (za tlak) stranice 10 cm. Za vlak upotrebljuje se posebni t. zv. normalni štapovi, pravokutnog ili kvadratičkog presjeka-4 U tablicu I. uneseni podaci pokazuju nadalje velike razlike između prelomnog naprezanja za vlak i za tlak, iz čega slijedi, da drvo ne podliježe Hoock-ovu zakonu proporcionaliteta između deformacije i naprezanja. No iz praktičnih se razloga ovaj ipak pretpostavlja, napose jer relacija deformacija i njima odgovarajućih naprezanja nije poznata, odnosno jer je kod, već u jedinici (stablu) tako nehomogenog materijala kao što je drvo, bez praktičke vrijednosti. Osim toga bi i teoretski izvodi, temeljeni na eventualno poznatoj relaciji bili tako zamršeni, da se uzimlje radije na znanje pogriješka učinjena pretpostavkom Hoock-ovog zakona, koja izčezava pred pogriješkom učinjenom uporabom, konstitucijom drva uvjetovanim, svakako prosječnim vrijednostima za čvrstoću, odnosno iz iste izvedenih dozvoljenih naprezanja drveta promjeru stabla, a visina istog iznaša 2.5 cm. Prema pokusima pokazuju ove poče samo za 1—2% veće čvrstoće, nego obično upotrebliene kocke od 10 cm stranice. Podaci prof Tetmajera odnose se na švicarsko, oni Prof. Bauschingera na bavarsko drvo. Isto tako oni Nordlinger-a na bavarsko, Prof. Schwappocha na njemačko. Prof. Bach i Baumann ispitali su poljski bor, bosansku i rusku omoriku. Prof. Cieslar i Janka omoriku iz Tirola, Bečke šume i Krkonoša. 4 Wawrziniok: Handbuch des Materialprufungswesens f. Maschinenbau U. Bauingenieure. Berlin 1908. 5 Prof. Lang: »Das Holz als Baustoff« Wiessbaden 1915. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Savremene drvene konstrukcije i t. d. 290 Uvaživši ove okolnosti i rezultate pokusa, sastavili su Prof- Winkler u svom prije spomenutom djelu, a na temelju uvaženja anatomske Krađe drveta, Prof. Lang3 slijedeću tablicu dozvoljenih naprezanja drveta (kg cm2): Tablica II. Autori : W = Winkler, L = Lang. Stalne gradnje Provizorne gradnje Crnogorica Hrast Crnogorica Hrasl Vrst naprezanje napre dozvoljeno dozvoljeno dozvoljeno dozvoljeno zanja o kod kod kod o kod o o e . prom. a . L glblji-giblji o a mirnog giblji-mirnog s mirnog giblji-mirnog "5 vog vog 1 vog o vog < a % o or>terećenie opterećenje opterećenje opterećenje "ai 120 a 1 " i 780 195 ! 105 920!(230) 120 780 920 140 W — - Vlak --190 J80 — — — — 120 100 — — — L J_ U — 0 0 — _ — — 0 o — — — 1" fil a 390 97-5 70 460 — 80 390 — 80 460 — 95 W s — — — — --— — — — — — Tlak " — — 80 ^60 — — -— 100 80 — — — L JJL a 12 S8 — — — — 15 10 — -— tli 50 125 6 77 — 10 50 — 7 77 -12 .. W c . 250 62-5 35 — — 35 — — Î 40 — -40 Srez — 10 ^8 — — — — 14 11 — -— L .il 35 !<30 — — — -40 <34 — -— SagiW 585 145 90 690 — 105 585 — 105 690 -120 banje L 90 i 470 —-— — — 110 <90 — ~ Prof. Winkler izlazi pri tome od načela, da je dovoljna četverostruka sigurnost za cniogoričino drvo- Nasuprot ovim na temelju pokusa od mjerodavnih stručnjaka postavljenim vrijednostima za dozvoljena naprezanja, stoje po oblastima, obzirom na dovoljnu sigurnost, i kod manje valjane izvedbe pojedinih konstrukcija, propisana dozvoljena naprezanja iznesena u tablici III.: (str. 291.) Uporedbom dozvoljenih naprezanja u tablici .. sa onima u tablici II. slijedi, da su prva određena iz veće sigurnosti nego druga. Naročito je napadno da nema podataka o dozvoljenom naprezanju za t- zv. dosjedni tlak, za koji se može da uzme dozvoljeno naprezanje od 50—60 kg cm2, te da nema podataka o dozvoljenom naprezanju na tlak, okomito na vlakanca (uporedo radiju, odn. godovima [Vidi podatke za srez]) i općenito koso prema istim. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Savremene drvene konstrukcije i t. d. Tablica III. Za stalne gradnje Za prizemne gradnje Crnogorica 1 Hrast Crnogorica 1 Hrast * « .. cu (0 Oblast mirnog dozvoljeno naprezanje kod opterećenja giblji vog mirnog gibljimirnog gibljivog mirnog | a 1 V bljiog 1 P. .. 10. 100—120 — 100-120 — 150-180 — 150-180 i Vlak A. D. I. A. A. M. Ž. 04. P.M. 19. p . .. io. 80 80 80—100 60-80 — 80 — — 100 80100 80-100 j — 80 — — 103—125 7S-100 — — — — — — 125 1C0—125 _ — — — fl Tlak A. D. J. A. A.M.Ž.04. 60 80 — — 7080 1 — — — — — — — — P. M. 19. 50-60 — 80 65- 75 — 100 — " 1 i ", | 1 " I i " U " ! i "U " l " i L v lakaQcima p. M. îo. 1015 60-70 15-20 80-90 -j -12-Î0 75L0 — 20 35100110 —_ Srez —1 — A. D. I. A. 10 20 — [ — 15 30 -i ----— A. M. Ž. 04. 10 20 _ _ 15 30 I-!-— — -— — i — ~— P. M. 19. 8-10 — 10 i — 1012 — -1 -12 i -\ -! P. M. 10. 100-120 100 120 ! -125-150 — 125-150 SagiA. D. I. A. 80 — 100 — — — — banje A. M. Ž. 19.1 — — — -— — — A. M. 19. 1 80-9J -100 -100-112 -125 _ Oblasti: P. M. II). i P. M. 19. -- Prusko ministarstvo javnih radnja. (Naredbe od godine 1910. i 1919.) A. M. Ž. 04. = Austrijsko ministarstvo željeznica 1904. A. D. I. i A. = Austrijsko društvo inženjera i arhitekta u Beču. Osim toga upada u oči, da je (P. M-) snizilo dozvoljena naprezanja od godine 1919-, spram onih od god. 1910-, i to za vlak, tlak i sagibanje za 15—20% a za srez sa 30%. Treba uvažiti, da pokusni materijal, zaključujući iz svrhe samog ispitivanja nije vjerojatno bio savršen, t. j . nije bio bez kvrga i nepravilnosti, a najnoviji oblasni propisi za dozvoljena naprezanja (P. M- 1919.) pretpostavljaju zdravo, suho i bezprijekorno drvo, valja. Uzevši u obzir pri izvedbi modernih drvenih konstrukcija prilično male popriječne dimenzije pojedinih elemenata i time uvjeto vanu uporabu samo izabranog drveta, savršenije spojeve tih elemenata, nego što ih pretpostavljaju obični tesarski spojevi, te uslijed konstrukcije, koja je često višestruko statički neodređena potrebno svakako točnije proračunavanje opterećenjem izazvanih unutarnjih sila, odnosno time potrebno povjeravanje konstruisanja novijih konstrukcija inžinjerima, a ne tesarskim majstorima, treba smatrati ove propise, bar u koliko se tiče konstrukcija opterećenih mirnim teretom, kao vrlo stroge i za razvoj modernih drvenih konstrukcija, nazadnjačke. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Savremene drvene konstrukcije i t. d. S pravom su, povodom izdanja gore spomenutih propisa (P. «M. 1919.), zamteresovani krugovi u Njemačkoj zahtijevali, da se noviji načini konstrukcija iz drveta ne smatraju običnim tesarskim poslom i da se za svaku takovu konstrukciju raspona većeg od 10 m traže statički proračuni, ne samo kao cjeline, nego i u detaljima, kao što to biva kod željezničkih i konstrukcija iz armiranog betona, uz uvjet, da se za novije konstrukcije dozvole veća dozvoljena naprezanja i time omogući što racionalnije iskorišćenje materijala. Uslijed pomanjkanja većih pokusnih serija ne samo sa normiranim oblicima, nego i sa pojedinim organima, te i cijelim konstrukcijama do preloma, premda iskustva u toku već desetak godina učinjena sa novijim drvenim konstrukcijama potpuno zadovoljavaju, tako da su iste u najnovije doba upotrebljene i od oblasti na mjestima, gdje je dosad bila rabljena isključivo željezna i armirano betonska izvedba, — nije do danas uspjelo da se gornji propisi promjene. Kako su, nuzgred spomenuto, počele moderne drvene konstrukcije da potiskuju željezne i armirano betonske iz područja na kojima su ove dosada dominirale, nije isključeno, da su po srijedi i nastojanja željezne industrije u Njemačkoj. Ista je naime pojava izbila i onda, kada je stao armirani beton osvajati sve veće područje. 1 onda su ne samo i ndustrija, nego i stručnjaci vrlo skeptički i prezirno gledali na razvoj konstrukcija iz armiranog betona, i stavljali svakim korakom zaprijeke tome razvoju u susret. No ipak je armirani beton razvojem njegove teorije i one armirano betonskih konstrukcija, kojom se ne može podičiti ni jedan od glavnih građevnih materijala, zavladao, napose poduprt mnogobrojnim pokusima naskoro u svim područjima inženjerstva i potisnuo čisto željezne konstrukcije potpuno u stranu. Za nas, koji smo danas, i ostaćemo još dugo ovisni u pogledu potrebe uvoza željeza o inostranstvu, je osim armiranog betona u prvom redu drvo najvažniji konstruktivni materijal, imajući u vidu konstrukcije za veće raspone. Zato je u prvom redu potrebno da poznajemo točno svojstva istog u koliko se tiču uporabe u tehnici. izvedbom ne samo normiranih pokusa, nego i sistematski ...... denih pokusa na pojedinim konstrukcijama do preloma. isto tako, kao što je to nastojanje kod ispitivanja željeznih i armirano betonskih konstrukcija. Tim načinom dobivamo ne samo sigurne podloge za dimenzioniranje konstrukcija obzirom na kvalitet drveta, nego se može iskazati odnosno potvrditi prema našim konzumentima u inostranstvu i kvalitet našeg drveta, naročito građevnog, te provesfi već kod nas potrebnu selekciju- Provedba ovih pokusa nije samo poželjna da se saznaju tehnički važna svojstva naših, kao građevno drvo rabljenih vrsti, nego da se iz event, nedostataka postave smjernice za odgoj, obr žirom na osebujnosti staništa. Razmotrivši upliv konstitucije drveta na njegovu čvrstoću pod raznovrsnim mogućim učincima sila, što se javljaju u konstrukciji, na temelju do sada poznatih pokusa i upoznavši se sa oblasno propisanim dozvoljenim naprezanjima, prelazimo na tvorbu konstrukcija. (Svršit će se.) |