DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Broj 6. Šumarski List Godina 48.


Dr. Prof. Ing. Josip Vesely (Zagreb):


Savremene drvene konstrukcije, napose
nosači velikog raspona.


1- Uvod i statičke podloge.


Prije svjetskog rata nije se drvo upotrebljavalo za izvedbu
komplikovanih definitivnih konstrukcija, napose slobodnih nosača za
velike raspone. Osim vjesilja i uporja, kao punih vezova krovnih
stolica u visokim gradnjama, odnosno za glavne nosače u mostogradnjama,
upotrebljavane su iznimno još i smožđene (zaklinčane)
grede, grede sa kladicama i podapeti nosači, koji su se zajedno sa
Howe-ovim nosačima održale u porabi, između mnogih drvenih
konstrukcija, što su se javljale oko polovice prošlog stoljeća ali su
već davno napuštene.


Naglim razvojem industrije željeza oko polovice prošlog stoljeća,
usavršenjem metoda kemijske i mehaničke tehnologije, te metoda
ispitivanja istog, koje su omogućile proizvodnju prvorazrednog
materijala, što udovoljuje vrlo visokim zahtjevima u pogledu za
konstruktera i statičara važnih tehničkih svojstava; uporedo s pojavom
armiranog betona početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća
i razvojem njegove teorije i teorije armirano-betonskih konstrukcija,
ovjerovljene velikim brojem pokusa, potisnuto je drvo —
prvotno pored kamena jedan od glavnih konstrukcionih materijala


— u pozadinu.
Uzroci ovom zapostavljanju drveta spram željeza i armiranog
betona prije rata su tehničke i ekonomske naravi.
Tehnički uzroci leže u kemijskim i fizikalnim svojstvima drveta,
uvjetovanim osebujnostima njegove konstitucije odnosno
strukture, koje se. ovisne velikim dijelom o prirodnim silama, samo
donekle, gdjekoje samo vrlo teško i nakon dugog vremena mogu ljudskim
utjecajem da mijenjaju. To je kod željeza i betona u dalekim
granicama vrlo lahko moguće tako, da se iz samog kemijskog sastava,
načina proizvodnje, odnosno obradbe mogu točno u izvjesnim
granicama da pripišu materijalu izvjesna, napose za konstruktivnu
uporabu, važna svojstva.


Niže spomenuta nehomogenost drveta u svim mogućim smjerovima
kao najvažnije obilježje istog, uvjetuje izvjesne mogućnosti
međusobnog spajanja pojedinih elemenata, napose uporabom uobičajenih,
vjekove starih, dugotrajnim iskustvom usavršenih, tesarskih
spojeva.


Ekonomski uzroci uvjetovani su pretežno tehničkim, a dijelom
i trgovačkim. Napose iziskuje sistem konstrukcije, opterećenje i ra




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Savremene drvene konstrukcije i t. d.


spon iste, pored kvalitete i svojstava materijala, obzirom na unu


tarnje sile i dovoljnu sigurnost, sad veću ili manju količinu materi


jala na jedinicu konstrukcije, uz veoma različite troškove izvedbe.


Osim toga odlučuju i mjesne prilike i cijene o izboru materijala.


Tehnički najvažnija svojstva, koja bitno uplivišu na mogućnost


uporabe drveta za građevne konstrukcije jesu: sastav drveta, njegov


sadržaj na vodi, odnosno sokovima i njegova higroskopičnost


Kako o ovim svojstvima ovisi bitno čvrstoća drveta, a u izvjesnim


prilikama i njegova trajnost, odnosno mogućnost produljenja iste,


te njegova upaljivost i mogućnost umanjenja ove, važno je, da se po


bliže upoznamo s tim svojstvima u koliko to zanima konstruktera.


Drvo sa svojim sastavom pretstavlja u glavnm sistem među


sobno povezanih sad manje sad više tankostjenih cjevčica pore


danih u vlakanca usporedo osi stabla, koje je sa statičkog gledišta


nosač, ukliješten (upet) korjenjem na jednom kraju u tlo, naprezan


na sagibanje (pregibanje) pod učinkom vjetra i na tlak odnosno izgib


pod vlastitom težinom odnosno težinom krošnje.


Prema tome prevlađuju u presjecima okomitim na os stabla


normalna naprezanja za vrijeme rasta i tumače time općenito veću


čvrstoću drveta u smjeru osi stabla nego li okomito na nju.


Rastom vrstaju se sastavni organi drveta oko osi stabla iz


statičkih razloga u više ili manje izrazitim koncentričkim kružnim


prstenovima — godovima, koji se prema godišnjem razvoja dijele


u unutarnji proljetni i vanjski jesenski kolut. Širina godova je ovisna


o osebujnostima staništa, napose vladajućim atmosieričkim silama


i općenito različita, a kod crnogorice, koja se kao građevno drvo


najviše upotrebljuje, i veća nego kod bjelogorice. Redovito su go


dovi u mladosti širi nego u dalnjem rastu, te je kod crnogorice ši


rina jesenskog koluta u svim godovima prilično jednaka.


Pošto stariji godovi s vremenom podrvene, tvoreći neku vrst
jezgre, ne postoje, obzirom na relativno prevladivanje redovito
gušćeg, težeg i čvršćeg drveta jesenskog koluta u mladim godovima,
veće razlike u čvrstoći drveta pojedinih dijelova jednog te
istog presjeka stabla. Ipak je redovno drvo jezgre nešto manje čvrstoće,
nego ono između ove i najmlađih godova. Redovno ima drvo
uskih godova i time pretežno, relativno većim, presjekom jesenskog
drveta uz iste ostale okolnosti veću čvrstoću, nego ono širokih
godova,1 t. j . čvrstoća drveta stoji u izvjesnoj relaciji sa specif. težinom
drva, kod izvjesnog sadržaja vode. (U koliko sadržaj vode
upliviše na čvrstoću izloženo je poslije.)


Pretpostavivši zdravo drvo od velikog je upliva na njegovu
čvrstoću veća ili manja množina kvrga (frševa). Drvo iz zatvorenih
stojbina imade, napose u donjim dijelovimt stabla, manje kvrga,
nego li ono, koje je raslo na samo. Drvo oko kvrga i ako je najgušće,
narušuje uslijed svog koncentričnog vrstanja oko kvrga, opći


1Vidi Janka: »Untersuchungen uber Holzqualitat«. Z. f. f. g. F. 190-1.
pag 114.




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Savremene drvene konstrukcije i t. d.


uzdužni tok vlakanaca i tvori time opasna mjesta za prelom, koji
se kod kvrgastog drveta redovito pojavljuje na mjestu oslabljenom
kvrgama.


S toga razloga nastoji se upotrijebiti po mogućnosti drvo sa
što manje kvrga, uslijed kojih kao i radi higroskopičnosti u vezi sa
eventualnim, rastom uvjetovanim skretanjem vlakanaca, nastaje t. zv.
»bacanje« rezanog materijala.


Higroskopičnost, t. j . sposobnost drveta da privlači i pušta
vodu, je jedno od najvažnijih nepovoljnih svojstava njegovih, te je,
računajući s tim svojstvom, jedna od glavnih zadaća valjanog konstruisanja
— smanjenje njegovog upliva na minimum. Uslijed higroskopičnosti
i sadržaja vode, napose u obodnim dijelovima stabla,
koji sušenjem gube vlagu, ali nju isto tako lahko i primaju, drvo
neprestano mijenja svoj volumen i oblik ili kako se u tehnologiji drva
veli: »radi«. Ova pojava ne pokazuje se samo na oborenom, odnosno
obrađenom i prerađenom drvetu, nego i za vrijeme rasta-2


Povodom ovog »rada« drveta, koji iznosi u smjeru vlakanaca
0-1%, u smjeru radija godova 3—5%, a u smjeru tangencijalnom
na godove 10% njihovih dužina, nastaju sušenjem između radijalnih
ploha (po osi stabla), u smjeru tangencijalnom na godove naprezanja,
koja prekoračuju čvrstoću drva u tom smjeru- Uslijed toga
se pojavljuju uzdužne pukotine usporedne smjeru vlakanaca, koje
šižu od oboda do blizu centra presjeka. Time se slabi josi više i
onako već nehomogeni sastav drva- Upliv higroskopičnosti je tim
manji, čim je manji presjek i čim mu je jednoličnija struktura, zato
će drvo izrezano iz obodnih djelova ffi iz sredine stabla, manje pucati,
nego ono kojemu se presjek sastoji iz obiju vrsti, t- j. mlađih i
starijih godova, jer su mlađi hignoskopičniji od starijih.


U koliko upliviše higroskopičnost, odnosno sadržaj vode u drvetu
na čvrstoću proizlazi iz slijedeće tablice, prema kojoj se umanjuje
čvrstoća (općenito) većim sadržajem vode u drvetu, do blizu
na polovicu, napose kod zasićenosti.


Popriječna vlaga ! g f ž j Prelomno napreza-


Vrst drva .


u °/o volumena Inje na tlak (prizme)



Omorika


132
(Sjev. Tirol, Bečka (na zraku sušeno 0038 350 kg/cm2
šuma, Krkonoše) drvo)


600
n (Vodom zasićeno 0-039 184 kg/cm3
drvo)


Isto tako je i čvrstoća drveta manja od čvrstoće na zraku sušenog,
koje sadržava popriječno 10—20% vode odnosno sokova,
nakon zračnog sušenja najprije na 2xk godine.


2 Vidi Janka: »Untersuchungen uber Holzqualitât«.




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 6     <-- 6 -->        PDF

284 Savremene drvene konstrukcije i t. d.


Sadržaj sokova i vode ovisi napose o dobi, kada je drvo
oboreno. Općenito je najpovoljnije doba za obaranje ono, u kojem
nema puno sokova u stablu. U slijedećoj tablici koja potječe od R.
Tiartig-a istaknut je sadržaj vode u postocima ( % ) težine za pojedine
vrsti tehnički važnog drveta.3


.. ja


O to g


ja E S


Vrstdrva i . S 9 o f o


.


5 ~B O -o


! e E o


I T c


Hrast, (bukva) 41 38 1 36 36 39 35 39 -1 38 — 1 34 41
Omorika, bor 60 58 59 54 60 61 60 -1 58 -54 60
51 42 55 45 48 52 53 _ 49


Jela — j 54 51


58 57 60 50 59 54


Da se umanji za izvedbu konstrukcija toli nepovoljan >rad«
drveta, pošto se već inemože da onemogući, služe, uz odgovarajuće
izvedbe spojeva pojedinih organa, odnosno elemenata konstrukcije,
uporedo sa tendencom, da se istodobno spriječi i upliv mikroorganizama
na trajnost drveta, još i različita, više manje antiseptična
i izolirajuća sredstva, kojima se drvo namaze, odnosno impregnira.
U vrlo proširenoj porabi je natapanje (impregniranje) drveta
sa katranskim uljem, napose za željezničke pragove, telegrafske
stupove, itd-, s kojim se srestvom povisuje trajnost pragova (podvala)
iz omoričinog drveta od 5 na 18, a telegrafskih motaka od 5
na 20—35 godina. Osim ovog srestva preporučuje se napose za visoke
gradnje namaz, odnosno impregnacija, sa fenolima i spojevima
fluora, koji omogućuju prema iskustvu i pokusima dapače uporabu
već inficiranog drva. Impregnacija, odnosno namaz sa kojim
antiseptičnim srestvom bit će redovno potreban u slučaju, gdje je
drvo izvrgnuto stalnim promjenama suše i vlage, dok je općenito
za prikrivene i zračene konstrukcije suvišna. U koliko i kako upliviše
impregnacija na čvrstoću drveta o tome manjkaju dosada podaci.


Jedno od svojstava drveta, koje je za pravo najvažniji uzrok
njegovom zapostavljanju pred željezom i armiranim betonom, jest
njegova upaljivost i gorivost. Neposredni uzrok leži u pojavi sitnih
vlakanaca na površini rezanog suhog drveta, a gorivost u opće ;u
njegovom kemijskom sastavu. Kako su pokusi pokazali usporuje
gorenjem na površini drveta, do izvjesne dubine stvoren sloj ugljena,
dalnje izgaranje, napose kod jačih presjeka tako, da i kod drvetai,
izvrgnutog višesatnoj intenzivnoj vatri, ostaje unutrašnjost potpunointaktna.


U najstarije doba upotrebljavala se je već stipsa (alaun) i
ocat (sirce) sa svrhom, da se umanji upaljivost drveta. Pod konac


8 MalenkO´Viić: »Zur Lehre u. Anwendung d. Hoilzkonzervierung im Hocnbau
«, u. »Mitteilungen tiber Qegenstande des Artillerie unrl Qeniewesens«, Wien
1904. svézak 4. i 5.




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Savremene drvene konstrukcije i t. d. 2S5


18. vijeka istražio je Gau-Lussac cijeli niz soli na njihovu zaštitnu
sposobnost i našao, da u prvom redu infiltracija sa amonijevim
fosfatom, odnosno sulfatom, daje izvrsno srestvo protiv upaljivosti.
Danas se u glavnom rabe isti spojevi amonija odn. amonij-magnezijev
sulfat uz pridodatak boraca, ali je savršena impregnacija oteščana
time, što se samo obodni godovi, odnosno česti presjeka drveta
mogu dobro da zasite zaštitnim srestvom, dok stariji godovi,
napose oni iz jezgre vrlo teško primaju i pod tlakom utisnuto infiltraciono
srestvo. Prema tome bi u smislu zaštite, odnosno povećanja
sigurnosti protiv paljenja bila svrsishodna i na mjestu što OPL
sežnija uporaba oblog drveta u građevnim konstrukcijama. Drvo
se u opće ne može da učini negorivim.
Osim impregnacije upotrebljavaju se u svrhu zaštite drveta
protiv paljenja još i različiti namazi, napose vodeno staklo, samo što
se ovo brzo oljušti, jer se ne drži dobro na drvetu. U novije doba je
uspjelo stvoriti kompoziciju, koja nema mane da se rastapa u vodi,
odnosno ugljičnoj kiselini i dobro se drži na drvetu. I namaz
uljenom bojom štiti donekle od upaljivosti, napose ako je deblji-
Najbolja je zaštita ožbukanje sa uloženom mrežom odnosno pleterom
od žice-


Svi se namazi smiju upotrebljavati samo kod suhog drveta,
inače guše isto i prouzročuju t. zv. suhu trulež.


Gore istaknutim mogućnostima relativno dovoljne zaštite drveta
protiv paljenju, odn. izgaranju, pada najzamašniji prigovor
protiv uporabe drveta u građevnim konstrukcijama, ako uvažimo
da i nezaštićeno željezo nije vatrostalno, obzirom na srazmjerno
male dimenzije popriječnih presjeka, jer se kod temperature od
300° C (crvena žar) savija i gubi svoju nosivost. Isto vrijedi donekle
i za armirano betonske konstrukcije, premda predstavljaju
danas najviše vatrostalne konstrukcije.


U izvjesnim slučajevima pako, napose gdje svrha gradnje uvjetuje
razvoj željezu škodljivih plinova, napose dima, n. pr. kod ložiona
za lokomotive, zatvorenih kolodvorskih dvorana, kemijskih
tvornica, itd-, jedino je racionalna uporaba drvene konstrukcije.


Istaknuvši tako u općem pregledu pojedine prednosti i mane
drveta, uvjetovane njegovom konstrukcijom, valja da se pobliže
upoznamo na temelju novijih pokusa sa najvažnijom konstruktivnom
podlogom t. j. čvrstoćom drveta-


Iz već nekoliko puta istaknute nehomogenosti drveta slijedi,
da će biti čvrstoća odn. prelomna naprezanja istog, za razne načine
djelovanja sila, vrlo različita u raznim pojedinim smjerovima,
prema tome i dozvoljena naprezanja kao podloge za dimenzioni
niranje drvenih konstrukcija.


Na temelju pokusa izvedenih od Prof. Bauschingera, Tetmajera,
Karmarsch-Nôrdlingera, Bach-Baumanna- Cieslar-Janke, Hadek-
Janke. sastavljena je slijedeća tablica I., za prelomna naprezanja
(u kg cm2) za glavne vrsti građevnog drva.




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Tâbela I. (Vidi


Autori: B = Bauschinger, T = Telmajer, (M) Mikolašek, (K—N) = Karmarsc
Janka) (S) =




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 9     <-- 9 -->        PDF

primjelbe).


aue -, C.-I = Cieslar-..... (Hadek.


Nordlinger,
(B. B) = Bach-Baumann, (Tr) = Tr


Schwappach.


C.) Omorika
D.) J e 1 a


a
Prelomno s
Prelomno


. e
a -a "S


´p
naprezanje S CO
o naprezanje


9
[5 M >


a ""
a


"M
3 e
a o "»
3
C Ce a o



e -e c
M
M


"3 e
"3 "5 c


o — o "S o

"3
"35 ´ôT "3 a. >^ "3 m


a, "5 o S M N ´G i 1


o o o
u o °t7 -c CJ A o


f


´o" u, t. co > .
CO 06 O


V) OS S" u
! .


CQ
Q.


m
f a b c d | e f a b c d e f
90,000 16% 92,000


33 042 290—134C 602 24 — — ! 178—870 534 139,000


(127,000) (2%) (123,000)
--35 0485 — 180-1475 715 — — — — — —
— 048 | 370-867 618 — — — 111 —1087.900 —
91,000


-
—892 -— — — — 606-1459i032


~~
-123,000


1



— — — _ ! — —i — — —


— 1 — —
; 96,000 19« „ 99,000


33 — 206—378 277 27^ — —1 185-394 283 172,350


(103,000) (2° „) (109,000)


— 72 — — 136—374 243 — — — — — —
— — (0-47) — 296—448 372 — — — — 312—425 563 —
») »i



390 — 306-524 415 93,000
— — 324-457 — —


1


! 0 42 13% Tiaooo



294-408 — — — —
35


! (0-39) (63-1) (96,800) -.
108,000 27 | — 27% 297-598 434 111,000 27 — 296-520 439 77,545
101 -260-720 438 — — — — —


-5


— — 425-990 744 — — — —430—838 566 —
99,000-— [037-*) 73,000-10-38-91,000


— 627 — -730-880 805
-128,000
-0-52] 520-734 -127,000 -0-50] -15,000
0386 13°/„ 512-572 103,000


— — —



7000 81 — 53—77 67 — 81 — 46—75 63


(0-3«8)| (578) (336) (84,000)


— 94 — — 30-40 48
— (31)
— — — — 42-50 46 — —
— — 41-51 46 —

— — 1 —


— — — — —



— 94 .__ — 200-230 — —
— — —
— — — — 260 — — — — 273 — —
— — — — — — — — — — — —
— — —
— — — — — — — — — — —
— — — — — — — — — — —













ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Savremene drvene konstrukcije i t. d.


Qôrnju tablicu I. valja udopuniti sa slijedećim podacima o
čvrstoći na tlak u pogledu učinka u smjeru okomitom na vlakanca
uporedo promjeru (okomito na godove) i tangencijalno (uporedo sa
godovima), dobivenim od Prof- Bacha i Baumanna, odnosno modulima
elasticiteta i za vlak podacima (Prof- Bauschingera i Tetmajera:


Tablica L a.


Autori: T. B. - Tetmajer — Bauschinger; B. B. = Bach—Baumann; Tr* Trauer.


Vr st drva Hras t Crnogorica


Bilješka


Vrst tiapre-Prelamno Modul Prelamno Modul


Autor


za nja naprezan elasticiteta naprezan. elasticit.
Uporedo 18,870


.. 9450


promj.


—82.600


Vlak
Uporedo 12,960—


.. 3410


godov. — 15,930
Uporedo 8,800-11,700 Brojevi u zagradi ()


B. B. 100-219 30-41
odnose se na mokro


promj. (8,700-10,500)


drvo.


Tlak


" Trauer; „Druckver-
Uporedo 4,800-7,600 30-35 suehe mit Holz" u


(Tr.) 124-135


godov. „Der Eisenbahn" g.


(4500-5700) (50)


1919. Sirana 139.


Bilješke k tabeli I.


1. Podaci od Prof. Bauschingera i Tetmajera vadeni su iz Winkler: Vortrâge
uber Briickenbau: Hôlzerne Brucken 1886. Izvor : Tetmajer, v.: »Metho-
den und Rezultate d. Priifung der schweizerischen Bauhôlzer« u. Mitteilungen der
Anstalt zur Priifung von Baumaterialien am eidgenôssischen Polytechnikum in
Ziirich.)
2. Podaci od Karmarsch-Nôrdlinger potiču iz djela dra Paul Kraiss. »Die
Qewerbliche Materialkunde: Die Hôlzer«.
3. Podaci od prof. Bach- Baumann vadeni su iz: Prof. Dr. Ing. C. v. Bach
und Prof. R. Baumann: Festigkeitseigenschaften u. Gefiigebilder der Konstruktionsmaterialien
«. Berlin 1915.
4. Podaci od Prof. Dr. Cieslar-Janka i Hadek-Janka crpljeni su iz: Janka
»Untersuchungen uber Holzqualitât«, u. Z. f. d. ges. Forstwesen 1904, str. 95.
i dalje.
Brojke u koloni (e) pojedinih vrsti drveta (kolona A).. . D) predstavljaju


popriječne vrijednosti. One u koloni (C) red: vlak, tlak i sagibanje, smještene .
zaporku ( ) odnose se na mokro drvo. a označena zvjezdicom* na bosansku
omoriku.


Brojke u redu: Srez u zaporki ( ) odnose se na autora (M).


U kooni (d) unesene vrijednosti predstavljaju minima i maxima postignuta
kod pojedinih pokusa.


Napose valja spomenuti da se rezultati od (B.B.) dobiveni za tlak odnose
na kocke, a oni od (C. J.) na ploče izrezane iz koluta kojemu je promjer jednak




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Savremene drvene konstrukcije i t. d.
269


Kako se iz usporedbe pojedinih podataka iz tablica I. i la. razabire,
pokazuju isti prilično velike razlike, uvjetovane ne samo
oblikom pokusnih tjelesa, specif. težinom te sastavom drveta, odnosno
sadržajem istog na vodi, nego su iste ovisne i o porijetlu, odnosno
uvjetima rasta.


Osim toga su navedeni podaci rezultati pokusa izvedenih u
razdoblju zadnjih pedeset godina.


Da se postignu za uporedbu sposobni podaci prihvaćene su na
prijedlog Prof. Rudelora, po kongresu internacionalnog saveza za
ispitivanje materijala rabljenih u tehnici, godine 1906- u Briisselu,
smjernice, prema kojima valja kod izvedbe pokusa sa drvetom navesti
odn. uvažiti: stanište i njegov bonitet, nadalje karakter stojbine
i rasta, vrijeme obaranje, način ležanja drva iza rušenja, položaj
pokusnog tijela u stablu, njegov izgled u uzdužnom (cjepnom)
i popriječnom presjeku, odnosno omjer jesenskog spram proljetnog
drva u godovima, sadržaj na vodi, specif. težinu, prostornu težinu,
smjer učinka sila (uporedo ili okomito sa vlakancima, odnosno radijem
i godovima). Usporedivi su samo rezultati iz najmanje tri pokusa
iste vrsti i gornjih uvjeta na jednakim po veličini pokusnim
tjelesima. Pokusna tjelesa su redovno kocke (za tlak) stranice 10
cm.


Za vlak upotrebljuje se posebni t. zv. normalni štapovi, pravokutnog
ili kvadratičkog presjeka-4


U tablicu I. uneseni podaci pokazuju nadalje velike razlike između
prelomnog naprezanja za vlak i za tlak, iz čega slijedi, da drvo
ne podliježe Hoock-ovu zakonu proporcionaliteta između deformacije
i naprezanja. No iz praktičnih se razloga ovaj ipak pretpostavlja,
napose jer relacija deformacija i njima odgovarajućih naprezanja
nije poznata, odnosno jer je kod, već u jedinici (stablu) tako nehomogenog
materijala kao što je drvo, bez praktičke vrijednosti. Osim
toga bi i teoretski izvodi, temeljeni na eventualno poznatoj relaciji
bili tako zamršeni, da se uzimlje radije na znanje pogriješka učinjena
pretpostavkom Hoock-ovog zakona, koja izčezava pred pogriješkom
učinjenom uporabom, konstitucijom drva uvjetovanim, svakako
prosječnim vrijednostima za čvrstoću, odnosno iz iste izvedenih
dozvoljenih naprezanja drveta


promjeru stabla, a visina istog iznaša 2.5 cm. Prema pokusima pokazuju ove
poče samo za 1—2% veće čvrstoće, nego obično upotrebliene kocke od 10 cm


stranice.


Podaci prof Tetmajera odnose se na švicarsko, oni Prof. Bauschingera na
bavarsko drvo. Isto tako oni Nordlinger-a na bavarsko, Prof. Schwappocha na
njemačko. Prof. Bach i Baumann ispitali su poljski bor, bosansku i rusku omoriku.
Prof. Cieslar i Janka omoriku iz Tirola, Bečke šume i Krkonoša.


4 Wawrziniok: Handbuch des Materialprufungswesens f. Maschinenbau


U. Bauingenieure. Berlin 1908.
5 Prof. Lang: »Das Holz als Baustoff« Wiessbaden 1915.


ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Savremene drvene konstrukcije i t. d.


290


Uvaživši ove okolnosti i rezultate pokusa, sastavili su Prof-
Winkler u svom prije spomenutom djelu, a na temelju uvaženja anatomske
Krađe drveta, Prof. Lang3 slijedeću tablicu dozvoljenih naprezanja
drveta (kg cm2):


Tablica II.


Autori : W = Winkler, L = Lang.


Stalne gradnje Provizorne gradnje


Crnogorica Hrast Crnogorica Hrasl


Vrst


naprezanje


napre


dozvoljeno dozvoljeno dozvoljeno dozvoljeno
zanja o kod kod kod o kod


o o


e


. prom. a .


L glblji-giblji


o a mirnog giblji-mirnog s mirnog giblji-mirnog
"5 vog vog 1 vog


o vog
< a % o


or>terećenie opterećenje opterećenje opterećenje


"ai


120 a


1 " i 780 195 ! 105 920!(230) 120 780 920 140


W


— -


Vlak


--190 J80 — — — — 120 100 — — —


L


J_ U — 0 0 — _ — — 0 o — — —


1" fil


a 390 97-5 70 460 — 80 390 — 80 460 — 95


W


s — — — — --— — — — — —


Tlak


" — — 80 ^60 — — -— 100 80 — — —


L


JJL


a 12 S8 — — — — 15 10 — -—
tli 50 125 6 77 — 10 50 — 7 77 -12


..


W
c


. 250 62-5 35 — — 35 — — Î 40 — -40


Srez


— 10 ^8 — — — — 14 11 — -—
L


.il
35 !<30 — — — -40 <34 — -—


SagiW
585 145 90 690 — 105 585 — 105 690 -120
banje


L 90 i 470 —-— — — 110 <90 —


~


Prof. Winkler izlazi pri tome od načela, da je dovoljna četverostruka
sigurnost za cniogoričino drvo-


Nasuprot ovim na temelju pokusa od mjerodavnih stručnjaka
postavljenim vrijednostima za dozvoljena naprezanja, stoje po oblastima,
obzirom na dovoljnu sigurnost, i kod manje valjane izvedbe
pojedinih konstrukcija, propisana dozvoljena naprezanja iznesena u
tablici III.: (str. 291.)


Uporedbom dozvoljenih naprezanja u tablici .. sa onima u
tablici II. slijedi, da su prva određena iz veće sigurnosti nego druga.


Naročito je napadno da nema podataka o dozvoljenom naprezanju
za t- zv. dosjedni tlak, za koji se može da uzme dozvoljeno
naprezanje od 50—60 kg cm2, te da nema podataka o dozvoljenom
naprezanju na tlak, okomito na vlakanca (uporedo radiju, odn. godovima
[Vidi podatke za srez]) i općenito koso prema istim.




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Savremene drvene konstrukcije i t. d.


Tablica III.


Za stalne gradnje Za prizemne gradnje
Crnogorica 1 Hrast Crnogorica 1 Hrast


*
«
..
cu
(0
Oblast
mirnog
dozvoljeno naprezanje kod opterećenja
giblji
vog mirnog gibljimirnog
gibljivog
mirnog | a
1 V
bljiog
1 P. .. 10. 100—120 — 100-120 — 150-180 — 150-180 i
Vlak A. D. I. A.
A. M. Ž. 04.
P.M. 19.
p . .. io.
80
80
80—100
60-80

80


100
80100
80-100 j

80


103—125
7S-100






125
1C0—125
_


— fl
Tlak A. D. J. A.
A.M.Ž.04.
60
80


7080 1








P. M. 19. 50-60 — 80 65-
75 — 100 —
" 1 i ", | 1 " I i " U " ! i "U " l " i L


v lakaQcima


p. M. îo. 1015 60-70 15-20 80-90 -j -12-Î0 75L0 — 20 35100110 —_
Srez —1 —


A. D. I. A. 10 20 — [ — 15 30 -i ----—
A. M. Ž. 04. 10 20 _ _ 15 30 I-!-— — -— — i — ~—
P. M. 19. 8-10 — 10 i — 1012 — -1 -12 i -\ -! P.
M. 10. 100-120 100 120 ! -125-150 — 125-150
SagiA.
D. I. A. 80 — 100 — — — —
banje A. M. Ž. 19.1 — — — -— — — A.
M. 19. 1 80-9J -100 -100-112 -125 _


Oblasti: P. M. II). i P. M. 19. -- Prusko ministarstvo javnih radnja. (Naredbe
od godine 1910. i 1919.)


A. M. Ž. 04. = Austrijsko ministarstvo željeznica 1904.
A. D. I. i A. = Austrijsko društvo inženjera i arhitekta u Beču.
Osim toga upada u oči, da je (P. M-) snizilo dozvoljena naprezanja
od godine 1919-, spram onih od god. 1910-, i to za vlak, tlak i
sagibanje za 15—20% a za srez sa 30%.
Treba uvažiti, da pokusni materijal, zaključujući iz svrhe samog
ispitivanja nije vjerojatno bio savršen, t. j . nije bio bez kvrga i nepravilnosti,
a najnoviji oblasni propisi za dozvoljena naprezanja


(P. M- 1919.) pretpostavljaju zdravo, suho i bezprijekorno drvo,
valja. Uzevši u obzir pri izvedbi modernih drvenih konstrukcija prilično
male popriječne dimenzije pojedinih elemenata i time uvjeto
vanu uporabu samo izabranog drveta, savršenije spojeve tih elemenata,
nego što ih pretpostavljaju obični tesarski spojevi, te uslijed
konstrukcije, koja je često višestruko statički neodređena potrebno
svakako točnije proračunavanje opterećenjem izazvanih unutarnjih
sila, odnosno time potrebno povjeravanje konstruisanja novijih konstrukcija
inžinjerima, a ne tesarskim majstorima, treba smatrati ove
propise, bar u koliko se tiče konstrukcija opterećenih mirnim teretom,
kao vrlo stroge i za razvoj modernih drvenih konstrukcija, nazadnjačke.


ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Savremene drvene konstrukcije i t. d.


S pravom su, povodom izdanja gore spomenutih propisa (P.


«M. 1919.), zamteresovani krugovi u Njemačkoj zahtijevali, da se
noviji načini konstrukcija iz drveta ne smatraju običnim tesarskim
poslom i da se za svaku takovu konstrukciju raspona većeg od 10
m traže statički proračuni, ne samo kao cjeline, nego i u detaljima,
kao što to biva kod željezničkih i konstrukcija iz armiranog betona,
uz uvjet, da se za novije konstrukcije dozvole veća dozvoljena naprezanja
i time omogući što racionalnije iskorišćenje materijala.
Uslijed pomanjkanja većih pokusnih serija ne samo sa normiranim
oblicima, nego i sa pojedinim organima, te i cijelim konstrukcijama
do preloma, premda iskustva u toku već desetak godina učinjena
sa novijim drvenim konstrukcijama potpuno zadovoljavaju, tako da
su iste u najnovije doba upotrebljene i od oblasti na mjestima, gdje
je dosad bila rabljena isključivo željezna i armirano betonska izvedba,
— nije do danas uspjelo da se gornji propisi promjene.
Kako su, nuzgred spomenuto, počele moderne drvene konstrukcije
da potiskuju željezne i armirano betonske iz područja na
kojima su ove dosada dominirale, nije isključeno, da su po srijedi
i nastojanja željezne industrije u Njemačkoj. Ista je naime pojava
izbila i onda, kada je stao armirani beton osvajati sve veće područje.
1 onda su ne samo i ndustrija, nego i stručnjaci vrlo skeptički
i prezirno gledali na razvoj konstrukcija iz armiranog betona,
i stavljali svakim korakom zaprijeke tome razvoju u susret. No ipak
je armirani beton razvojem njegove teorije i one armirano betonskih
konstrukcija, kojom se ne može podičiti ni jedan od glavnih građevnih
materijala, zavladao, napose poduprt mnogobrojnim pokusima
naskoro u svim područjima inženjerstva i potisnuo čisto
željezne konstrukcije potpuno u stranu.


Za nas, koji smo danas, i ostaćemo još dugo ovisni u pogledu
potrebe uvoza željeza o inostranstvu, je osim armiranog betona u
prvom redu drvo najvažniji konstruktivni materijal, imajući u vidu
konstrukcije za veće raspone. Zato je u prvom redu potrebno da
poznajemo točno svojstva istog u koliko se tiču uporabe u tehnici.
izvedbom ne samo normiranih pokusa, nego i sistematski ......
denih pokusa na pojedinim konstrukcijama do preloma. isto tako,
kao što je to nastojanje kod ispitivanja željeznih i armirano betonskih
konstrukcija. Tim načinom dobivamo ne samo sigurne podloge
za dimenzioniranje konstrukcija obzirom na kvalitet drveta, nego
se može iskazati odnosno potvrditi prema našim konzumentima u
inostranstvu i kvalitet našeg drveta, naročito građevnog, te provesfi
već kod nas potrebnu selekciju-


Provedba ovih pokusa nije samo poželjna da se saznaju tehnički
važna svojstva naših, kao građevno drvo rabljenih vrsti,
nego da se iz event, nedostataka postave smjernice za odgoj, obr
žirom na osebujnosti staništa.


Razmotrivši upliv konstitucije drveta na njegovu čvrstoću pod
raznovrsnim mogućim učincima sila, što se javljaju u konstrukciji,
na temelju do sada poznatih pokusa i upoznavši se sa oblasno propisanim
dozvoljenim naprezanjima, prelazimo na tvorbu konstrukcija.


(Svršit će se.)