DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. »Da shvatimo velike prednosti ove metode, moramo se oslo boditi misli, da je namjera gospodarske osnove, koja obuhvaća čitavu ophodnju, polučenje potpune jednakosti prihoda u svakoj periodi. To je moguće bila namjera starih šestarskih metoda, nu danas im to više nije svrhom.« U općem sječnom redu (općoj porabnoj osnovi), koji je brižno sastavljen za čitavu ophodnju, vidi Stoetzer izraz dobro smišljenih odluka za budućnost. Naročitu vrijednost takovih dispozicija nagla šuje Stoetzer kod oplodnih sječa sa dugačkim pomladnim razdob ljem, kad treba raspoložiti sa masama najmanje za 30 godina. (Upra vo kod ovog slučaja opažamo, da se zahtjevi prirodnog pošumljenja i šestarskih metoda nikako ne mogu dovesti u sklad.) »Opća uređajna osnova šestarskih metoda nije nikakovo evanđelje, u koje se nesmije dirnuti; odredbe te osnove mogu se i onako prilikom 10- god. revizija podvrći intenzivnom ispitanju. Opća uređajna osnova je više tabelarni prikaz o tome, kako je taksator namjeravao da disponira sa sastojinama. Uzgojnim momentima posvećivala se također kod šestarskih metoda ona pažnja, koja im pripada- Na obranu »časti« šestarskih metoda ustali su Danckelmann u Pruskoj, Qraner u Wiirtternbergu, Stahlmann u Bavarskoj, pa nji hova opažanja o valjanosti šestarskih metoda nalaze svuda na pri znanje, gdje se vodilo dovoljno računa o promijenjenim prilikama. Slabom uspjehu prirodnog pošumljenja, na što se tuži K a u t z s c h, nije uzrokom sistem šestarskih metoda, nego drugi nedostaci kod njegove provedbe.« Kako vidimo Stoetze r nije u stanju, da obeskrepi napred navedene prigovore šestarskim metodama, a pogotovo kombinovanoj. Ovu metodu preporuča još jedino kod zamršenih prilika, dok se kod jednostavnijih zadovoljava sa 10-god. dispozicijama ..... načinu sastojinskog gospodarenja. Iz ostalih Stoetzerovih razlaganja slijedi, da okružje nije više jedinicom gospodarenja, da potpuni sjekoredi ne leže u bitnosti metode, uređajna osnova za čitavu ophodnju ograničena je samo na zamršene slučajeve (ona je više predodžba, kako taksator zamišlja budući poredak), propisi gospodarske osnove nisu nikakovo evanđelje, osiguranje stroge potrainosti i jednoličnosti prihoda u kasnijim razdobljima nije svrha ove metode tako, da zaista moramo dati pravo Marti n u, kad pita: »Pa što onda ostaje iza tih šestarskih metoda, nakon tolikih ustupanja od njihovog prvobitnog principa?« Odgovor bi glasio: »Još jedino ime!« Kad je već toliko toga napušteno, treba se odvažiti i učiniti još posljednji korak, napustiti te metode i ogledati se za novijim, savre..... uređajnim sistemom. Dugotrajna i ogorčena borba, koja se vodila u Njemačkoj oko šestarskih metoda svršena je na njihovu štetu. Na njihovo mjesto dođoše noviji i stvremeniji sistemi. Uvažimo li sve što je navedeno z a šestarske metode i p r o t i v mih, to smatramo, da je ispravan slijedeći konačni sud o tom ure đajnom sistemu: |