DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. Konačno i razni slučajni užici razlogom su poteškoćama kod knjiženja. Njihovu množinu treba približno procijeniti prema dosadanjim rezultatima gospodarenja, uvažujući kod toga sastojinske i stojbinske prilike- U okviru šestarskih metoda ne nalazimo nikakovog prostora za tu vrst prihoda. Obično se pomaže na taj način, da se drvna masa takovih budućih prihoda reducira na površinu potpunog obrasta. Već sama potreba, da se služimo takovim izvještačenim sretstvima jasno dokazuje, da šestarske metode nisu podesan način za obračun etata 2. Šestarske metode ne vode dovoljnog računa o ekonomskoj važnosti drvne mase. Prema nauci o čistom prihodu, koja shvaća drvnu masu kao kapital uložen u produkciju, treba stanje sastojine podvrći ispitivanju u pogledu njihove sječne zrelosti. Prirast mase i vrijednosti su najodlučniji faktori za sječnu zrelost, a prema tome i za visinu etata. Združenju šestarskih metoda sa financijalnim momentima, koji zahtijevaju primjereno ukamaćenje drvne mase stoje kod nepovoljnih prilika velike i principijelne zapreke. Zapravo je posve suvišno obavljati opsežna istraživanja o sječnoj zrelosti, ako će to imati samo taj rezultat, što će se prema uređajnom planu »Fachwerka«, dodijeliti jedna petina ili šestina površine (već prema ophodnji) prvoj, odnosno isto toliko svakoj daljnjoj periodi. Tehničkom zahtjevu, da se promjene u stanju sastojina ne smiju provađati prenaglo, može se udovoljiti i drugim načinom, a ne samo sastavljanjem općeg sječnog reda. 3- Za osiguranje potrajnosti nisu potrebne šestarske metode. Dodijelimo li kod 100-god. ophodnje petinu, a kod 120-godišnje šestinu čitave šumske površine, jednoj 20-god. periodi, a ostatak pridržimo za sva ostala razdoblja i propišemo li uz to napredan postupak sa tim sastojinama, to smo za budućnost dovoljno učinili, ako uz to i kulturama i njezi sastojina posvetimo dovoljnu pažnju. Izjadnačenje prihoda u onom smislu, kako su to naučavali Q. L. Hartig, Mundeshagen, K. ..... i mnogi drugi, izgubilo je u novije vrijeme mnogo od svoje važnosti. Naglašavanje jednoličnosti prihoda bilo je donekle potrebno u ono doba, kad su šume bile oterećene servitutima ili kad se drvo nije moglo nadomjestiti drugim materijalom i konačno, dok je otprema drveta radi voluminoznosti, a malene vrijednosti, zadavala velikih poteškoća. Dandanašnji su se te prilike u mnogome popravile. Sasma nezavisno o manje više konzervativnom gledištu, koje zastupaju upravnici, možemo ustvrditi, da za veliki i mali uređaj, za državno, općinsko i privatno šumsko gospodarstvo stroga periodična jednoličnost prihoda iz pojedinih gospodarskih jedinica, nije više potrebna! 4. Niti za dokaz i tvorbu sječnog reda nije potreban način rada šestarskih metoda. Sjekoredi, koji su obuhvaćali čitave periode, bili su predugački- Sigurnost sastojina pred vjetrom dade se polučiti i drugim sretstvima, a ne jedino nizanjem perioda u idealni sječni red. Široke prosjeke, stvaranje plašteva uz rubove (Tranfschutz, Loshiebe), sve su to sretstva, kojima jačamo otpornost |