DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. 297 »Šestarske su metode u većini zemalja bile temeljem za vođenje uređenog šumskog gopodarenja; uslijed toga, one su i vršile veliki utjecaj na stanje njemačkih šuma. Radi promijenjenih prilika novog doba gubile su međutim sve više od svoje važnosti. Protiv sve tri vrste šestarskih metoda navada Martin .sllijedeće razloge: 1. Šestarske metode ne odgovaraju glavnom zahtjevu, koji se stavlja na taksacioni sistem, a taj je, da se ovaj mora prilago dit i i podredit i šumcko-uzgcjnim mjerama gospodarenja. Da to dokažemo promotrit ćemo sam način osnivanja sastojina, njihov ti proredu, progalu i prozraku. a) Zahtjevi šestarskih metoda glede vođenja gospodarenja ne mogu se prilagoditi ni prirodnom ni umjetnom: pošumjfenju onih sastojina, koje su određene za sječu u slijedećih 20 godina. Kod prirodnog je pošumljenja trajanje pomlađenia površina neke sasto jine, računajući od prve sječe do posljednjeg dovršnog sijeka, d u 1 i e od trajanja jednog razdoblja.13 Brzina pošumljenja ovisi o urodu sjemena, stanju tla, razvoju mladika, pa se ona ne da unapred odrediti. Tomu zahtjevu prirodnih faktora mora se podrediti svaka metoda uređenja. S toga je opravdanije, da se samo dio drvne mase odsjeka (trećina, polovica ili dvije trećine), propiše za sječu, a ne da se uvršćuJe sa svojom čitavom površinom i drvnom masom u slijedeće zadobije. Kod umjetnog pošumljenja čini se, da su prilike za šestarske metode nešto povoljnije, jer sa strane prirode nema nikakovih zapreka. Ali ni ovdje se ne slažu zahtjevi gospodarenja i uređenja. Pravila o vođenju sječa nalažu, da kod osjetljivijih vrsti drveća sječine ne budu preširoke i da se tek postepeno, na prekide, nižu jedna za drugom. Nova sječina smije se tek onda otvoriti, ako Je prijašnja već pošumljena i osigurana od opasnosti prve mladosti. Koliko je vremena za to potrebno, o tome se ne daju unapred stvoriti nikakove odredbe. Faktično napredovanje sječina u velikom okružju vrši se sporije, nego li to odgovara periodi šestarskih metoda. b) 1 kod ostalih sječa dolazi do protivnosti između odredaba cvih metoda i samog vođenja gospodarenja. Kod proreda se danas zahvaća i u samu glavnu sastojinu, čime se drvne mase dovršnih sječa znatno umanjuju. Prihodi takovih proreda, u koliko se crpu iz okružje kasnijih perioda, moraju se evidentirati kao glavni užici, dok kod ovib metoda u pravilu uopće ne dolaze do izražaja. Progalni i prozračni sijekovi dolaze u još veću protivnost sa odredbama šestarskih metoda. Ovdje je još teže povući oštru granicu između glavnog sječivog prihoda i prozraka, nego li između prvoga i proreda. Jedna prozračena i podsađena sastojina ne pripada samo jednoj periodi, nego se siječe na račun više razdoblja, što treba uzeti u obzir kod određenja etata. 10 Primjedba pisca: Ta vrijedi samo za opore klimate i slaba staništa. 2 |