DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. metoda, Judeich" uzvraća, »da bi ga veselilo, kad bi zaista tako bilo, nu pogled na nacrte i pregled šuma uređenih prema tom sistemu, dokazuju protivno. Rašestarenje površina nastoji, da umjetno stvara neki poredaj među dobnim razredima, što je naročito nezgodno u brdskim šumama- Te pogreške ne proizlaze jedino iz principa same metode, već iz njihovog lošeg provađanja. Sa zahtjevima financijalnog gospodarenja harmonira stara metoda rašestarenja površina tek u toliko, što joj je težnja, da uvede red u nizanju sječina.« 0kombinovanoj metodi izrazuje se Judeich7) na ovaj način: »Kombinovana metoda u svojem najjednostavnijem obliku, može da postigne svoju idealnu svrhu jedino slučajnim sticajem povoljnih prilika. Nastojanje, da se sve periode nadijele jednakim površinama i jednakim drvnim masama, nailazi na nerazrešive zapreke, koje su tim veće, što su abnormalnije sastojinske prilike i što više nastojimo, da uvedemo neki poredak u vođenju sječina. U većim šumama sa brojnim sječinama mogu se tek slučajno ostvariti namjere računa gospodarske osnove. Manje, nu abnormalno obrasle šume, za koje slučajno odgovara račun gospodarske osnove, mogu se ubrojiti među najveće rijetkosti, pa Judeich odustaje od daljnjeg nabrajanja primjera. Usprkos toga, našla je ova metoda u praksi velik broj pristalica, nu i to samo u njenoj pojednostavljenoj formi, koja se odriče obračuna prihoda za kasnija krajnja razdoblja. Ne smijemo zaboraviti, da samo osiguranje površina sječina za kasnija razdoblja, nije dovoljnom garancijom za najstrožiju potrajnost nu odreknemo li se ove — što je posve u redu —, tad je za obezbeđenje primjerene potrajnosti posve dovoljno, ako za budućnost sumarn o rezervišemo odgovarajući dio šume. Umjerenoj kombinovanoj metodi ne možemo da osporimo tu glavnu zaslugu, što je oslobodila šumsko gospodarenje od okova najstrožije potrajnosti. Upravo radi toga je praksa ođabirala ovu metodu u njenim raznim modifikacijama i ako se to nije htjelo otvoreno priznati. U tom napuštanju zastarjele dogme o strogoj potrajnosti krila se mogućnost za daljnim napretkom u izgradnji taksacionog sistema. Uvažimo li konačno, da je Judeich8) najviše doprineo izgradnji sistema sastojinskog gospodarenja na principima zemljišne rente, to će nam biti jasno, da je i ovaj veliki taksacioni autoritet definitivno obračunao sa šestarskim metodama, a naročito sa kombinovanom. Od svih novijih pisaca djela o uređivanju šuma Martin* za uzima najodlučnije stanovište protiv svih šestarskih metoda, pa ćemo ukratko iznijeti njegove razloge protiv ovog sistema uređivanja: 6 Judeich-Neumeister: Die Forsteinrichtung 1922. str. 427. 7 Spomenuto´ djelo, str. 384. i 385. 8 Isto djelo, str. 423. i 424. 9 Martin: Die Forsteinrichtung 1910. str. 212.—214. |