DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. 253 Toj se neprilici nastojalo ukloniti t. zv. otvaranje m II periode , iz koje su se morali nadomjestiti etati, koji se u I. razdoblju nisu smjeli posjeći na propisanim površinama.« W e d e k i n d je još godine 1834. predlagao, da se drvna grumada iz nedovršenih konačnih sječina označi »lik v i daći on om mas o m«, koja ostaje stalnom, jer se neprestano prenaša iz jedne periode u drugu. M i c h a e 1 i s^ što više pomoću grafikona i računa određuje površinu i masu tih prehvata( Vorgriffsmasse). »Tim je prvi put u svojim temeljima poljuljana zgrada šestarskih metoda, jer dolaze u grubu koliziju sa prirodnim faktorima produkcije. Dodjeljivanjem čitavih okružja stanovitoj periodi, vrši se neka sila; to se štetno djelovane još više povećava time, što se pojedinim periodama dodjeljuju prostorno suvisle površine, a sve iz bojazni pred vanjskim opasnostima. Tako dolazimo do »Deckungsschutza «, kao neposredne posljedice takovog prostornog reda- Svojim opće poznatim dijeljenjem površina na čitavu oi)hodnju, šestarske metode određuju posve ta;čno; oblik i veličinu sječine jednog razdoblja, pomladno doba, nizanje sječina pojedinih perioda, a ostavljaju još jedino slobodu u izboru vrsti drveća i načina sječe (čista ili razni oblici oplodne sječe).« Stručnjaci kao: N e ., Hugo S p e i d e1, K a u t z s c h, D o rrer i Martin listom se dižu protiv rašestarenja površina, jer se dodjeljivanje okružja pojedinim periodama ne slaže sa zahtjevima uzgoja. Prema K a u t z s c h u je kombinovana metoda Prokrustov krevet, u kome se doduše dadu mučiti listače, nu nikako crnogorica. Marti n dolazi do rezultata, da se tok gospodarenja prema šestarskim metodaiTia ne da dovesti u sklad ne samo sa prirodnim pu mlađenjem (pogotovo kod jele), nego da ne postoji nikakovo suglasje ni sa umjetnim pošumljenjem C- W a g n e r je mišljenja, da je današnja nesposobnost gospodarstva, da sa uspjehom provodi prirodno pošumljenje, plod prostornog uređenja šestarskih metoda- Kako vidimo, većini prigovora protiv metode rašestarenja pvršina uzrokom je upliv toga uređa.jnog sistema na prostorni poredak. »Prostorni red metode rešestarenja površina, bazira na razdiobi površina na čitavu ophodnju- Ta je dioba posve nesigurna, jer je nemoguće ve ć sad a proreci, kad će koje okružje zapravo doći do sječe; naprotiv, sa mnogo više sigurnosti možemo pretskazati, da ćemo u budućnosti morati da promijenimo čitavi niz sadašnjih odredaba. Pre tome počiva prostorno uređenje ovih metoda, na vrlo labavim temeljima.« S t i) t z e r, braneći sistem šestarskih metoda navada, da sadanje odredbe ne znače ništa definitivnoga i da nema zapreke, .da u budućnosti promijenimo ono, što nam tada ne bi odgovaralo. ^ Michaelis: Die Betriebsregelung in den Preussischen Staatsforsten Nen damm 1906., str. 57—61. |