DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 30 <-- 30 --> PDF |
252 Uređivanje državnih šuma. prihoda (Krtragsreselung). Razlozi, l^oji su ga kod toga vodili-bili su više uređajne. a manje šumsko-uzgojne prirode, Jer je i Cotta tada bio ioš toliko obuzet etatnim obzirima, da se nije mogao uzvisiti nad njihove zahtjeve. Tako na drugom mjestu navada: vDiobom ophodnje u periode stvoreno je toliko »fahova« (pretinaca), koliko razdoblja ima ophodnja, pa sada treba okružja unijeti u fahove.« Mundeshagen pristaje uz Cottinu 4. tezu, nu istovremeno naglašuie, da ta teza ne stoji u skladu sa metodom rašestarenja površhia, koju Cotta toliko preporuča- Prostorni red kod ove metode stoji samo prividno u prvoj liniji, jer zapravo taj joj i nije svrha. Ta metoda niti ne bazira na prirodnim elementima produkcije, već su Joj ovi samo sretstvo k cilju: da se što J e d n 0 s t a V n i j e i s i g u rn J e ustanovi etat. Produkcioni zahtjevi, ukoliko se uopće o njima vodi računa, uvažuju se tek šematski. Etatno-tehnički momenti u prvom, a produkc i 0 .. i tek u posljednjem redu, to su one pokretne sile šestarskih metoda, koje djeluju na prostorno uređenje šume. Princip ovih metoda Jest razdioba površina na pojedina razdoblja ophodnje- Ta se razdioba tako oba-vlja- da se Jedni m a k t o m ustanovi etat prema principima potrajnosti (a do neke granice i gospodarstvenosti) čime se ujedno određuje i prostorni položaj sječina, dakle, da se jednom te istom operacijom uredi gospodarenje u vremenskom i prostornom smislu. Šestarske metode pretpostavljaju — kao prvi upliv na prostorni red —. opstojnost oštro odijeljenih i jednako starih površina, koje odmah mogu služiti i kao jedinice razdjeljenja- Time one dovode do visoke šume sa okružjima po mogućnosti Jednako starim i u kojoj se gospodari sa velikim sjočinama. Prva posljedica toga sistema Jest ta. da je potrebna podjednaka starost pojedinih jedinica površine. Razlike u starosti unutar jednog okružja ne smiju biti veće od trajanja jedne periode. Daljnja posljedica toga sistema jest ta, da se pojedine površine silo m uvrštuju na sječu u pojedina oštro određena razdoblja. Šestarske metode određuju posve tačno vrijeme, kad koja sastojina dolazi do sječe, a sve u cilju, da se u budućnosti tačno postigne potrajnost i)rihoda. Ove metode prema tome posve tačno određuju ne samo početak, nego i tečaj i svršetak prirodnog poŠLiinijcnJa; time one potpuno negiraju svaki upliv prirodnih faktora na uređivanje šuma, a prema tome i na vođenje gospodarenja. M a r t i 11, M i h a Ć4 i s i čitavi niz praktičnih šumara posve su ispravno opazili, da se tepaj prirodnog pošumljen ja nikako ne može prilagoditi propisima gospodarskih osnova, sastavljenim prema principima šestarskih metoda. Jer se tok prirodnog pošumljenja i trajanje periode ne slažu. Tako se na pr. rijetko kad može posjeći čitava drvna rnasa okružja, koje je sa čitavom svojom površinom i drvnom masom uvršteno u I. periodu. Jer to ne dozvoljava napredak prirodnog pošumljenja. |