DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma. 179


»Jasno jc, da je ovakav način obračuna etata jedan od posve


šablonskih i krutih oblika metoda rašestarenja površina. Taj sistem,


istina, olakšava nadzor, nu ne može se dovesti u sklad sa modernim


principima uređenja. Najhitnije pogreške toga sistema jesu:


1-) Što na razmjerno malenoj površini gospodarske jedinice
odnosno sjekoreda teži, da poluči jednakost i potrajnost prihoda.


2-) Težnja za polučenjem normalnog stanja dolazi previše do


izražaja, jer se ne vodi dovoljno računa o financijalno-statilčkim


momentima, koji su također od upliva na sječnu zrelost sastojina.


Pridonašati žrtve samo samo zato, da se to normalno stanje
u pogledu položaja i razmjera dobnih razreda poluči što prije, nikako
nije u interesu šumskog gospodarenja, a pogotovo našeg, koje
se nalazi još u počecima.


Ne smijemo misliti, da će normalan položaj i razmjer dobnih
razreda, ako ga uz velike žrtve i polučimo, ostati za uvijek takovim:
jer se promjenom površine (kupom ili prodajom) i ophodnje mijenjaju
i uvjeti norrnaliteta- Što više, možemo kazati, da onakovo normalno
stanje (gomilanje jednoličnih sastojina na velikim i suvislim
površinama), za kojim teži ovaj taksacioni sistem, ne smije da lebdi
kao uzor pred očima naprednog šumara.


3.) Potpuno je krivo, što okružje smatramo normalnom sječnom
površinom periode, jer to dovodi do štetnog gomilanja sječina
na jednom mjestu, što naročito kod čiste sječe vodi do štetnih posljedica


4.) Loše je osnivanje sječnog reda, koji počiva na sistemu pokrivanja
(Deckungsscbutz); mjesto toga trebalo je nastojati da se
ovako okružje učini samostalnim od susjednih- Za volju nokrivanja
i zaštite jednih sastojina, žrtvujemo druge i doprinašamo velike
žrtve i tamo, gdje bi mogli biti bez njih«.


Kako vidimo, zamjerke, što ih čine sami madžarski pisci
svome uredajnom sistemu, dosta su znatne- Način gospod- razdjeljenja
šume, obrazovanje potpunih sjekoreda. zastarjelo poimanje okružja
i upravo klasični šablonizam sile nas, da se posve odvratimo od
propisane metode.


Od cijelog toga uređaja ne preostaje gotovo ništa, što bi mogli
upotrebiti kod izgradnje našeg novog sistema, pa se moramo
ogledati za novim putevima i vidicima, da n a š n o v i sistem bude
odgovarao zahtjevima savremene nauke i napretka.


Iznijeli smo nešto opširnije sistem, po kojem se uređuje velik
dio naših državnih šuma zato, da ga prikažemo široj javnosti, kojoj
je bio potpuno nepoznat, a s druge strane i radi toga. da pokažemo,
da taj sistem nije bio baš tako napredan i savremen, kako se to tendenciozno
prikazivalo sa stanovite strane.


(Nastavit će se.)




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Uređivanje državnih Suma.


Na osnovu preglednog sastojinskog nacrta određuje se po
okružjim a normalni red sječe; kod toga se uzima obzir na starost,
stanje pojedinih sastojina, izvozne prilike, a kod crnogorice
(četinara) i na smjer opasnog vjetra- Razdoblje, u kom će pojedino
okružje predvidno doći do sječe, upisuje se na nacrtu crvenim rimskim
brojkama ispod broja okružja.


Kod velike opasnosti od vjetra, naročita se pažnja posvećuje
onom međusobnom položaju okružja, koji nastaje namjeravanim
sječnim redom- Sječine treba voditi protiv vjetra tako, da i susjedna
okružja budu zaštićena i pokrivena- Ako već stanje sastojina
nije dozvoljavalo strogo provadanje namjeravanog sječnog reda, nastojalo
se, da svojevremeno, iza polučenja normalnog stanja, a na
strani sa koje dolazi opasni vjetar, bude okružje do 20, a najviše 40
godina mlađe (dvije periode). Tako se ispred okružja, označenog
sa I. (dolazi u prvoj periodi do sječe), gledajući prema vjetru, moralo
nalaziti drugo, označeno sa II. ili najviše III., jer se vjerovalo,
da je uz takav poredaj dobnih razreda, oštećivanje vjetrom najmanje.


Takovo pokrivanje sastojina smatralo se nužnim ne samo
unutar okružja istog sjekoreda, nego i okružja susjednih sjekoreda-
Kao klasičan primjer takovog osnivanja sječnog reda spominjemo
Reuss-ovu šablonu-1


Ti su obziri bili nužni naročito u crnogoričnim šumama, dok se
kod listača čitavo osnivanje sječnog reda moglo projektovati mnogo
liberalnij e i uz veće uvažavanje konkretnih stojbinskih i sastojinskih
prilika.


Na osnovu tako projektovanog normalnog sječnog reda na nacrtu,
sastavljao se isti u obliku tabele, a na taj način, da se u svako
razdoblje uvrstilo toliko sastojina, koliko je potrebno da se ispuni
normalna sječna površina periode, uvažujući već projektovani opći
sječni red. Diferencije u površinama pojedinih perioda, izjednačuju
se premještanjem čitavih odsjeka ili njihovih dijelova, iz jedne periode
u drugu-


Tamo, gdje su se unutar okružja pokazivale veće razlike u
dobi ili gdje je bila velika razlika između faktične starosti sastojine
i one u kojoj će doći do sječe, tu se mogao polučiti normalitet samo
uz velike žrtve; tako vidimo, da su za volju sječnog reda ostavljane
prezrele sastojine da još dugo stoje iznad svojeg najpovoljnijeg sječnog
doba, dok su se druge, iz istih razloga, prije reda sjekle-


Uz tu opću sječnu osnovu trebalo je sastaviti pregledno stanje


o razmjeru dobnih razreda po izmaku prve "^hodnje. To je imalo
biti dokazom, ukoliko se moglo nadati Dovoljnom utjecaju predloženih
dispozicija na razvoj dobnih razreda. Na tom temelju sastavlja
se specijalna sječna osnova za slijedećih 20 godina-
Sav taj postupak karakteriše Musznav2 slijedećim riječima:


1) Quttenberg: Forstbetriebseinrichtung str. 96.


2) Musznav Oéza: O razvoju našeg uređenja šuma str. 125, 126.
« « Erdôrendezéstan (Uređivanje šuma) str. 274.




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma.


kaje treba izračunavati »pot raj ni etat i privesti šumu
u što kraćem vremenu u normalno stanje i to
prema površinama, koje su reducirane na jednaki
bonitet.«


Ova naredba, kao i ona iz godine 1883- svedoše čitavo uređivanje
na kruti sistem, koji je ostao nepromijenjen sa jedinom iznimkom,
da je godine 1906. napušteno reduciranje površina na jedan
bonitet, pa se za podlogu računa uzimaju konkretne površine.


Kako vidimo, kod određivanja etata naročita se pažnja posvećivala
prevađanju konkretne šume u normalno stanje- Koji su to
uvjeti normaliteta poznato je, pa ih ne ćemo ovdje na široko razlagati-
Poznato je nadalje i to, da normalnih šuma u prirodi nema, a
pogotovo u nas, gdje je uredno gospodarenje tek novijeg datuma.


Kad bi zadaća uređivanja šuma bila samo ta, da šumu prevede
što prije u normalno stanje, to bi se taj cilj mogao postići već
tečajem prve ophodnje, sjekući svake godine normalnu sječnu površinu.
Koncem prve ophodnje uspostavio bi se sam po sebi normalan
razmjer dobnih razreda


Međutim, uspostava normalnog stanja šume, nije tako jednostavna
stvar. Uređujući neku šumu, moramo da stvorimo odredbe,
kako ćemo što bolje iskoristiti konkretne zalihe. I upravo u tom
pitanju je diamentraJno oprečno shvaćanje starih i modernih metoda
uređivanja- Prijašnje su metode, pa i rašestarenje površina,
isticale kao svoj cilj jedino potrajnost prihoda; one su težeći tom
cilju, stvarale dosta detaljne odredbe za daleku budućnost, dok za
sadašnjost, uslijed tih nastojanja, nisu dospjele da se brinu onoliko,
koliko bi trebalo-


Moderne metode postupaju obratno: one stvaraju u prvom
redu odredbe o onome, što je sad a najvažnije i najpreče, dok potrebe
dalje budućnosti uvažuju tek utoliko, ukoliko se kose sa hitnim
dispozicijama sadašnjosti i to više sumarno-


Prevadanje konkretne šume u normalnu spojeno je sa žrtvama,
koje su to veće, što su abnormalnije prilike neke gospodarske jedinice,
odnosno, što je veća divergencija od normalnog stanja.


Kako vidimo, ne smijemo nastojati, da što prije i pod svaku
cijenu prevedemo konkretnu šumu u normalnu, a pogotovo ne smijemo
to nasilno pTovađati kod gospodarskih jedinica malenih površina,
gdje se teže nađu uvjeti normaliteta.


Prevadanje konkretnih, abnormalnih šuma u normalno stanje,
treba obavljati putem prelažnih stadija. 1 u tom je
slučaju to spojeno sa žrtvama, nu ove su svakako manje nego onda.
kad nastojimo, da brzo i na svaki način dođemo do normaliteta-
Prema tome možemo da konstatujemo slijedeće:


Nastojanje ovog sistema uređenja za poluče
.i e m normalnog stanja je štetno, jer se to želi
prenaglo postići, ne vodeći računa o konkretnom
stanju šume, koja zahtijeva s a s m a drugi
postupak.


Sama tehnika obračuna etata sastojala bi se u slijedećem:




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 16     <-- 16 -->        PDF

176 Uređivanje državnih šuma.


U novije doba počelo se i u Madžarskoj uviđati, da obrazo


vanje potpunih sjekoreda nije savremeno, jer ne odgovara novim


pogledima nauke, pa su stoga Bun d i M u s z n a .1 predlagali, da


se napusti dijeljenje gospodarske jedinice na potpune sjekorede, već


da se na prikladnim mjestima polažu samo grupe sječina (vagassor),


koje bi odgovarale pojmu kratkog sjekoreda.


Pojam sjekoreda u značenju ovih naredaba trebao bi da nestane,
a mjesto njega bi trebalo upotrebljavati naziv šume prema
narodnoj oznaci. Tako bi na primjer mjesto I- ili VI- sjekoreda, trebalo
tu šumu nazivati »Anđelijina Kosa« ili »Orlova«, pod kojim je
imenom pozna sav kraj.


Konačno i sam postupak, kojim se određuje veličina okružja,
(odjela), potpuno je loši i neodrživ- Već ta činjenica, da je veličina
okružja ovisna o ophodnji, dovodi do prevelikih odjela. Tako na pr.
veličina okružja u šumi velikoj 1000 kat. jutara (ha) i sa 100-godišnjom
ophodnjom, iznašala bi prema ovim naredbama oko 200 katjutara
(ha), što je previše- To bi ujedno bila i površina jednog dobnog
razreda.


Ta činjenica, što okružje na ovaj način postaje sječnom površinom
jednog razdoblja, razlogom je nasilne jednoličnosti sastojinskih
prilika unutar okružja, do koje se međutim dolazi jedino uz cijenu
velikih žrtava-


Takovom tvorbom okružja i nehotice se očituje težnja, da
razlika u dobi sastojina ne bude veća od 20 godina, t- j- od duljine
trajanja jedne periode. Kako nauka uči, sasma su drugi razlozi mjerodavni
za određivanje veličine okružja, a ne visina ophodnje i normalna
sječna površina jednog razdoblja!


Gledajući jednolični sastojinski nacrt šume u nizini, razdijeljene
pravilnom mrežom prosjeka na jednodobna okružja, redovno
se i ne pomišlja, kolikim je žrtvama na prirastu plaćena ta pravilnost
i »lijepi razmještaj« pojedinih dobnih razreda


c) Zaključak.


Iz svega, što smo dosad naveli možemo zaključiti, da čitavi
sistem gospodarskog razdijeljenja državnih šuma. koji proizlazi iz
spomenutih naredaba, ne odgovara današnjim nazorima nauke, a ni
potrebama života, da je posve neuporabiv za daljnji rad, pa ga zato
valja zamijeniti boljim i savremenijim-


Odredbe svih ostalih taksacionih instrukcija, koje su na snazi
u našoj državi, mogo su savremenije, pa bi se mogle upotrebiti. uz
neke manje preinake, kod uređivanja državnih šuma.


Obračun etata-


Ministarskom naredbom iz godine 1880- propisana je metoda
»rašestarenja površina« (Flachenfachwerk. térszakozâs). pomoću


´) Musznay Qcza: Erdôrendezésiink feilesztésérôl (O razvoju našeg uredidivauja
šuma) Šćavnica 1911. strana 107.




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Uređivanje državnih Suma.


Potpuni sjekoredi su vrlo nepovoljni u uzgojnom pogledu-U


pravilu se daljnja sječina ne bi smjela otvoriti, doklegod prijašnja,


susjedna nije pošumljena- Potpuni sjekoredi ne vode o tom nika


kovog računa, nego iz godine u godinu nižu sječinu jednu do druge,


bez obzira na to, da li je prijašnja već pošumljena ili nije-


Potpuni su sjekoredi stvorili zloglasno gospodarenje sa velikim


čistim sječinama (Grosskahlschlagwirtschatt), koje je grubi udar na


prirodne principe produkcije.


Dugački, potpuni sjekoredi su logična konzekvencija metode
rašestarenja površina; njihove loše posljedice u uzgojnom pogledu,
dovele su do toga, da su se u zemljama sa naprednijim šumarstvom
već odavna počeli odvraćati od njih, pa su otpočeli sa osnivanjem
kratkih sjekoreda. Time je omogućeno prenašanje sječina na razna
mjesta šume. uslijed čega je čitavo gospodarenje postalo slobodnije,
gipkije i elastičnije- Današnje moderno šumarstvo operiše sa kratkim,
nepotpunim sjekoredima.


Pošto je potpuni sjekored mala gospodarska jedinica, za koju
treba osigurati potrajnost prihoda, to se za svaki sjekored napose
izračunava godišnji état- Time je ujedno određena granica za stupanj
iskorištenja toga sjekoreda.


Prema dosadanjim propisima, u jedan sjekored se uvrštuju
pojedini dijelovi gospodarske jedinice, koji sami za se imaju neku
stanovitu samostalnost, kao na pr-: sliv jedne doline, planinska kosa
stanovite ekspozicije, a prema tome i pravca izvoza, zatim izolirani
šumski kompleksi.


Redovne sječine običavalo se smještati na taj način, da se u
svakom sjekored ušematski propisivala normalna površina periode
(ili ona, koja proizlazi iz stanovitog uporabnog razdoblja), bez
obzira na to, što bi razlozi lakšeg izvoza i unovčenja drveta zahtijevali
jače dotiranje. Kadi toga dolazimo do abnormalne pojave, da
u nekim sjekoredima ostaju propisani drvosječi nedirnuti, dok u drugima
propisani etat nije dostatan da podmiri čitavu potrebu; ali
odstupiti od osnove nije dozvoljeno!


Silom prilika bivamo primorani, da neiskorištene etate iz nenačetih
sjekoreda prenašamo u one, gdje je lakše unovčenje, odnosno
gdje je veća potreba drveta, pa u ovima, iskorišfavamo prištednje
sa drugih mjesta, ne prekoračujući etat čitave gospodarske
jedinice-


Iz svega, što je do sad navedeno opažamo, da je i samo praktično
gospodarstvo prešlo preko uskih granica takovih sjekoreda


— malih gospodarskih jedinica, — jer su se pokazali pretijesnima za
slobodan razvitak gospodarenja. Jedna jedina iobra strana sistema
potpunih sjekoreda jest ta, što se njihovom tvorbom priječi prenagla
sječa čitavih predjela, što često nastupa kod velikih eksploatacija-
Međutim ta se svrha može postići i bez potpunih sjekoreda:
obrazovanjem kratkih nizova sječina, držeći u vidu potrebu okoliša
ili stalno snabdjevanje prometala, što neki predjel mora da podmiruje
kroz dulje vremena.


ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 14     <-- 14 -->        PDF

174 Uređivanje državnih šuma.


postaviti, da će kriterij »jednaka ophodnja«, za pripadnost


istoj gospodarskoj jedinici, vremenom sve više slabiti, a ostajat će


samo preostali uvjeti-


Zoni zaštitnih šuma, koje se protežu kao pojas razne širine
ispod alpinske granice šume, treba u buduće posvećivati više pažnje-
Tako se na pr. u nekim Upravama Gorskog Kotara gospodarska
šuma proteže sve do alpske granice šume, do zone planinskih pašnjaka
— suvati (Alpe, havas), dok je svakako trebalo izlučiti pojas
zaštitne šume, čime bi se umanjio i etat gospodarske jedinice- Kako
u našoj otadžbini imamo mnogo planinskih vijenaca iznad 1300—
1-400 m. treba izlučenju pojasa zaštitnih šuma u buduće posvećivati
veću pažnju, nego je to bivalo do sada- Širina pojasa zaštitne šume
i njena doljnja granica ovise o lokalnim odnošajima, pa je treba iza
temeljite pregledbe sastojinskih i stojbinskih prilika izlučiti i označiti
u terenu vidljivim znakovima.


b) Sjekored i okružje.


Što se tiče odredaba o tvorbi sjekoreda, to im je bila glavna
zadaća, da se sječine razdijele na više mjesta i da se unutar svakog
sjekoreda poluči normalno stanje, po mogućnosti sa potpunim nizom
sječina kroz čitavu ophodnju- Da se to postigne, trebali bi da imamo
unutar sjekoreda normalan ili približno normalan razmjer dobnih
razreda- Uslijed abnormalnih sastojinskih prilika naših šuma, ne
nalazimo uvjete normaliteta ni unutar velike površine gospodarske
jedinice, a pogotovo ih ne ćemo naći na manjoj površini sjekoreda,
koji je tek jedan njezin dio- Do normalnog razmjera dobnih razreda
moguće je doći u kratkom vremenu, tek putem velikih žrtava
i to tim većih, što su ekstremnije sastojinske prilike šume- Što se
na manjoj površini krećemo, tim teže dolazimo do normaliteta sastojinskih
prilika, a pogotovo do razmjera dobnih razreda


Već kod nazmatranja o gospodarskoj jedinici vidjeli smo, da
ne smijemo isticati potrajnost, kao jedan od njenih kriterija, a
upravo to isto traži propis za sjekored, koji je njezin sastavni dioŠto
znači sjekored sa potpunim nizom sječina kroz čitavu ophodnju?
Takav potpuni sjekored bio bi jedna mala, normalna gospodarska
jedinica u okviru veće- Kod naših abnormalnih sastojinskih prilika,
dijeliti veću gospodarsku jedinicu na više manjih nema smisla, jer
se time samo povećavaju abnormalnosti; ujedno bez potrebe, na
više mjesta počinjemo borbu za tvorbom normaliteta na manjoj površini,
što bi nam lakše uspjelo u velikoj gospodarskoj jedinici.


Dioba gospodarske jedinice na sjekorede (u smislu ovih naredaba)
nema smisla ni radi toga, jer tobožnje njihove prednosti kao:
razdiobu sječina na razna mjesta, izjednačenje prihoda i bolje
iskorištavanje radne snage, možemo da polučimo i bez njih-


Sliv neke doline, možemo smatrati jednim gravitacionim područjem
i u njemu propisujemo toliko sječina, koliko je potrebno
za okoliš kroz dulje vremena, a da ipak ne smatramo to područje
naročitom manjom gospodarskom jedinicom.




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma. 17»


ničkog obračuna etata za neko područje- Potrajnost .je gospodarski
pojam, koji leži izvan opsega gospodarske jedinice, koja je samo
formalni izraz nastojanja, da za skup sastojina izračunamo zajednički
etat.


Još se i danas često čuje nazor, da se u svakoj gospodarskoj
jedinici mora osigurati potrajnost prihoda. Tako W e b e r definira
gospodarsku jedinicu kao »skup dijelova šume, koji su udruženi u
potrajno gospodarenje i sa kojima se i u buduće mora gospodariti
na jednak način i uz istu ophodnju«, tirane r isto naglasujfe momenat
potrajnosti kao kriterij gospodarske jedinice.


Takovom naziranju o gospodarskoj jedinici Guttehberg 1 se
odlučno protivi i naziva ga zastarjelim, jer potječe od ideje normalne,
idealne šume. koja se umjetno dade iskonstruisati kao neki ideal,
tra koji se u zbilji rijetko nalazi-


Shvatimo li i mi gospodarsku jedinicu kao »skup sastojina,
kojima gospodarimo jednakim načinom (visoka, srednja i izdanačka
šuma), jednakom ophodnjom i za koje obračunavamo jedan etat. uvažujući
kod toga pravac izvoza, stojbinske i sastojinske prilike (ako
se protežu na velikim površinama) i servitute, to držimo, da je to
ograničenje dovoljno i da je posve suvišno stavljati još i potrajnost
kao daljnji kriterij gospodarske jedinice.


U današnje se vrijeme ni pojam ophodnje ne shvaća više u
tako uskim granicama kao prije, kad se svaki odstup od ophodnje
smatrao žrtvom i oštećivanem šume. Ophodnja je rezultanta prirodno-
produkcionih, ekonomskih i šumsko-tehničkih prilika nekog
šumskog gospodarstva. Jasno ie dakle, da se ophodnja ne može odrediti
tolikom oštrinom ni pomoću formule ni ostalih brojčanih dokazala,
a da se upravniku ne bi smio dozvoliti odstup od nje.


Ustanovljenje ophodnje ima većinom karakter procjene, kod
čega treba uzeti obzir i na faktore, koji se daju brojčano izraziti kao
i na one, kod kojih je to nemoguće-2


To što ophodnju uzimamo sa 80. 100, 120 godina, to taj određeni
broj upotrebljavamo jedino za to, da fiksiramo momenatk
za koji smatramo, da je svrha produkcije postignuta i da možemo
stvoriti neku predodžbu o normalnom i konkretnom razmjeru dobrih
razreda, a prema potrebi i normalnoj drvnoj masi i prirastu, dok će
faktično sječno doba, u kome ćemo sastojine sječi, više ili manje
oscilirati oko te sredine. Stoga se dandašnji manji odstupi sječnog
doba od prihvaćene ophodnje ne shvaćaju tako strogo kao nekada-


Tako na pr. kod ekstremnog sastojinskog gospodarenja ne
možemo ni govoriti o općoj ophodnji, koja bi bila obvezatna za čitavu
gospodarsku jedinicu, nego samo o sječnoj dobi pojedine sastojine-
Što će se više voditi računa o svakoj pojedinoj sastojim, kao
primarnoj jedinici, a na principima sastojinskog gospodarenja, to će
sve više blijediti upliv jedne opće ophodnje tako. da možemo pret


*) Guttenberg: Die Forstbetriebseinrichtims nach iliren gegenwârtigen
Aufsaben und Zielen. Vv´ien 1896. str. 18. i 19.


2) Martin: Die Fortbiidung i t. d. str. 64 i 65.




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 12     <-- 12 -->        PDF

172 Uređivanje državnih šuma.


Taksaciona instrukcija za Bađen1 određuje, da samo razlike u
ophodnji, načinu sječe (oplodna i čista s jedne i preboena sječa s
druge strane), svrsi i načinu uzgoja (visoka, srednja, izdanačka
šuma), mogu biti povodom za tvorbu posebnih gospodarskih jedinica.


Slično određuje i Austrijska instrukcija iz god. 1901-;2 jedino
dodaje, da su razni servituti, zatim razni oblici sječe (Ungleiche
Schlagform), nu ovo samo kod velikih, suvislih površina, razlogom
tvorbi naročitih uređajnih jedinica. Njihov broj treba ograničiti na
najpotrebnije.


Instrukcija za uređivanje šuma knezova Thurn i Taxisa8 predviđa
tvorbu gospodarskih jedinica samo u slučajevima, velikih raz
lika u bonitetima tla, raznog smjera transporta, raznog načina
uzgoja, oterećenja servitutima, i razlikama u vrsti drveća, nu sve to
na većim površinama.


Nadalje, nema nikakovog opravdanja propis, prema kojem bi
same suvisle površine smjele sačinjavati gospodarsku jedinicu, jer
sasma lijepo pristaju u nju i raštrkani šumski kompleksi, ako odgovaraju
ostalim, napred navedenim kriterijima gospodarske jedinice-
Takovu tvorbu predviđa Austrijska instrukcija i Naputak iz god.
1903- za uređivanje šuma izvjesnih kategorija u Hrvatskoj i Slavoniji,
što je potpuno opravdano.


Upravo kod ovog se pitanja u praksi mnogo i često griješi,
kad se svaki izolirani šumski predjel, svaka mala šumica smatra sa
mostalnom gospodarskom jedinicom. Naše je mišljenje, da je sa
takovim manjim parcelama lakše gospodariti, ako ih smatramo sastavnim
dijehovima neke veće gospodarske jedinice, a ne zasebnim
uredajnim razredom. U ovom posljednjem slučaju, prije nastupaju
poteškoće sa obračunom etata, za čiju potrajnost na manjoj površini
češće manjkaju potrebni uvjeti kao: normalan razmjer dobnih razreda
i prirast, a uslijed toga i normalna drvna zaliha- Potreba okoliša
na drvu. može se prema našem mišljenju osigurati i bez obrazovanja
naročite gospodarske jedinice za svaki izolirani kompleks
šume.


Dobra je odredba naredbe, da gospodarska jedinica mora
da bude sposobna za samostalno gospodarenje, nu nikako nije na
mjestu propis, da se u njenim granicama mora težiti za potrajnosti
prihoda.


Pojam potrajnostj nema ništa zajedničkoga
sa tvorbom gospodarskih jedinica. Cilj. svrha gospodarenja,
osiguranje potrebe na drvu, uvjetuju strožiiu ili slabiju potrajnost,
dok tvorba gospodarskih jedinica ima samo svrhu zajed


1) Dienstanweisung uber Forsteinrichtung in den Domanen u. s. w. W iklungen
des Grossherzogtums Baden. §. 34. str. 21.
2) Instruction fiir die Begrenzung, Vermessung und Betriebseinrichtung đei
Oestr. Staats- und Fondsforste. Wien 1911 str. 48—49.
3) Anleitung ziir Forsteinrichtung. Verordnungsblatt 1911. broj 1. Regensburg.
-




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma.


Svrha takove diobe gospodarske jedinice jest ta, da se poluče
potpuni sjekoredi, koji će sadržavati sječine za čitavu ophodnju. Takovom
tvorbom s.^koreda nastojalo se razdijeliti sječine po čitavoj
Upravi, da se razlike prihoda, koje potječu uslijed raznih stojbinskih
i sastojinskih prilika, unutar gospodarske jedinice izjednače, a uz to
da se dijeljenjem sječina što bolje iskoristi radna i kirijaška snaga
okoliša.


»Sjekored ili samu gospodarsku jedinicu, ako već nije razdijeljena
na sjekorede, treba razdijeliti na toliko okružja, koliko razdoblja
ili perioda obuhvaća ophodnja«. Iz ovoga slijedi, da je veličina
okružja u glavnom jednaka normalnoj površini jednog razdoblja«.


Sa takovom tvorbom okružja i nehotice se očituje težnja, da
se okružje ličini sječnom površinom jednog razdoblja i da se sastojinske
prilike unutar okružja učine jednoličnima, t. j . da razlika u
dobi sastojina ne bude veća od duljine trajanja jedne periode (20
godina).


Da vidimo, u koliko se takovi propisi slažu sa zahtjevima moderne
nauke o uređivanju šuma!


Zahtjev, da gospodarsku jedinicu ima sačinjavati samo jedna
vrst drveća nije općenito opravdan, a provediv je samo tamo, gdje
svaka vrst zaprema dovoljno velike i suvisle površine i gdje postoji
znatna razlika u visinama ophodnja i načinu gospodarenja- Naprotiv
u većini slučajeva, kao na pr. kod brdskih šuma, gdje su vrlo različite
sastojinske prilike, to je neprovedivo. Po prisojnim stranama
nalazimo kesten i hrast, u uvalama i hladnijim ekspozicijama bukvu,
a u znatnijim visinama i jelu- Kad bismo htjeli za svaku vrst drveća,
da stvaramo posebnu gospodarsku jedinicu, to bi njihove površine
bile iskidane, dok ista naredba želi baš protivno. Stvaramo li
mnogo gospodarskih jedinica, to je teško gospodariti sa tim malim
površinama, jer nam manjka slobodan prostor za nesmetano gospodarenje,
izbor načina pošumljenja i iskorištavanja- Uz prikladne
gospodarske odredbe sasma lijepo pristaju jedno uz drugo hrast i
bukva, ili bukva i jela pogotovo, ako nisu odijeljene po površini, već
ako su u smjesi.


1 sama je praksa osjetila neprovedivost tih odredaba, pa je izbjegavala
tvorbi prevelikog broja gospodarskih jedinica, jer svaka
treba da ima svoje posebne propise, evidenciju i kontrolne knjige.
što sve otešćava knjigovodstvo.


U novije doba opaža se i u taksacionoj literaturi tendencija, da
se broj gospodarskih jedinica reducira na najpotrebniju mjeru. Nije
potrebno za svaku minucioznu razliku ophodnje, načina gospodarenja
i smjese drveća stvarati naročite gospodarske jedinice- Tako
i Martin1 preporuča, da se broj gospodarskih jedinica u Saskoj
snizi, a pogotovo tamo. gdje je to uvjetovano neznatnom razlikom
u ophodnjama.


.) Martin: Die Fortbildimg des Sachs. Forsteinrichtungsverfahrens Berlin
1920., strana 30.




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 10     <-- 10 -->        PDF

170 Uređivanje državnih Suma.


U čitav naš sistem uređivanja trebalo bi, da što više unesemo
gospodarske momente, koji su za svaku produkciju, pa i šumarsku,
od najveće važnosti. U ostalim naprednim zemljama, iskazuje se za
svaki srez napose čisti prihod i ukamaćenje kapitala uloženih u produkciju,
1 od čega smo mi još vrlo daleko.


Dodamo li još tome i tromu državnu administraciju to držimo,
da smo čitavi naš dosadanji taksacioni sistem u glavnim crtama dovoljno
osvijetlili, pa bismo mogli da pređemo na razmatranje specijalnih
odredaba.


Gospodarsko razdjeljenje šume.


Svrha mu je opće poznata, pa se kod objašnjavanja tog pojma
ne bi dulje zadržavali, nego ćemo odmah da pređemo na daljnje
razmatranje propisa napred citiranih naredaba o tom pitanju- Naglašujemo,
da imamo pred očima veće šumske komplekse, jer su gospodarske
jedinice kod državne šumske uprave redovito dosta velike.
U većini slučajeva podudaraju se sa veličinom jedne Šumske
Uprave- Odredbe naredaba u glavnom glase:


a) Gospodarska jedinica


»Cjelina višeg stepena jest gospodarska jedinica, u koju snadaju
sve površine, za koje se izračunava zajednički etat- U jednu te
istu gospodarsku jedinicu, uvrštuju se sve sastojine, kojima su
uz istu ophodnju, svrha i način gospodarenja isti i koje imaiu no
mogućnosti isti smjer izvoza i unovčenja šumskih proizvoda- Gospodarsku
jedinicu neka po mogućnosti obrazuje ista vrst drveća, a
pošumljenje i sječa treba da se vrše jednakim načinom- Gospodarska
jedinica, neka je suvisle površine, izuzev zaštitne šume. koje se nalaze
na rubu alpinske granice šume i koje se mogu sastojati iz pojedinih
prostorno odijeljenih kompleksa- Po mogućnosti treba nastojati,
da se čitava Šumska Uprava sastoji samo iz jedne jedine gospodarske
jedinice. Konačno, svaka gospodarska jedinica treba, da
ima svoj samostalni sječni red; ona mora biti sposobna za samostalno
gospodarenje, a unutar svake jedinice treba težiti za jednakosti
prihoda.


U onorn slučaju, kad je površina gospodarske jedinice tako velika,
da normalna godišnja sječina u jednom kompleksu, ne bi odgovarala
uvjetima sigurnog i uspješnog pošumljenja ili, kad bi sječina
uopće bila prevelika, tad treba gospodarsku jedinicu u smislu naredaba
iz god. 1880- i 1883- razdijeliti u dva ili više sjekoreda (vâgâssorozat)-
Time se želi postići, da svaki sjekored dobije samo staln
i niz sječina tako, da se unutar svakog sjekoreda, ako već
ne odmah, a ono nakon nekog vremena, poluči jednakost i potrajnost
prihoda«.


.) Dr. Martin: Die Fo-rtbildimg des sâchsischen Forsteinrichtungsverfafahrens
1920. str. 137—144.
Pursche: Die Reinertragstibersichten der kgl. Saeh. — Staatsforsten fiir d.
Jahr 1898.. izašlo u: Tarander Forstl. Jahrbuch 1900. svezak 50.


i




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma.


učini u tom konkretnom slučaju, jer gospodar- osnova u tom pravcu
ništa ne određuje- Nije čudo, ako je uslijed takovih prilika potpuno
zamrla svaka samostalna inicijativa.


Tako se i Hufnagl1 tuži na prevlast taksacionog sistema: »Taj
sistem, usprkos svoje zaostalosti, nastupa u šumskom gospodarenju
kao neki vrhovni sudija; on stvara odredbe o postupku sa sastojinama,
počam od njihovog postanka pa do sječe. »Red« poput more
pada na sve, što se pogotovo osjeća u Njemačkoj- Za volju sječnog
reda posječeno je na hiljade hektara nezrele šume. dok su na drugim
mjestima ostavljane prezrele sastojine, da decenijama čekaju,
dok na njih ne dođe »red« za sječu-«


Sa Hufnaglom diže svoj glas i H. .... protiv presizanja taksacije.
jer njezin krati sistem sprečava prirodno pomlađenje šume i
koja bez prava uzurpira izdavanje odredaba o načinu pošumljenja,
trajanju pomladnog razdoblja, izboru vrsti drveća i sličnom. Taj
kruti taksacioni sistem mrzi preborni način sjače, jer je kompliciran
i nije pregledan, a što je glavna zamjerka, oreborna sječa se protivi
šablonskoj jednoličnosti, za kojom neopravdano teži takav uređajni
sistem-


Odredbe metode rašestarenja površina nisu u stanju, da se prilagode
tečaju prirodnog pošumljenja, a pogotovo oplodnoj sječi-1´1 U
mnogim se slučajevima primjenjivala mjesto oplodne sječe čista, sa
skupim umjetnim pošumljen jem i nepotrebnom promjenom vrsti drveća-
Sječine obrasle topolom, ivom, brezom, johom, bujadi i Epilobium-
om, to su slike i posljedice takovog gospodarenja, koje ne
vodi dovoljno računa o prirodnim faktorima produkcije-


Kod sastava osnova nije se vodilo nikakovog računa o tome,
da li su propisane sječine zaista i povoljno unovčive, a s time u savezu,
nisu se ni tražila sretstva, pomoću kojih bi se povećali prihodi
šuma- Na izgradnju prometila i valjano provađanje proreda nije
se polagala dovoljna važnost-


Kasnije, kod revizija gospodarskih osnova, nije se posvećivala
veća pažnja tome, da se iskaže dosadanji uspjeh gospodarenja i rentabilnost
produkcije.


Ni dandašnji nije pojedina Šumska Uprava jedna, bar donekle
samostalna financijalna i gospodarska jedinica- Bilansa gospodarenja
ne zaključuje se za svaku Upravu napose, nego tek za čitavu
Direkciju, kao jednu cjelinu. Nijedan upravitelj ne zna uspjeh svoga
gospodarenja, pa se prema tome ni ne poduzimlju nikakove mjere za
podizanje prihoda- Kad bi upravitelj vidio, da su njegove šume pasivne,
trgnuo bi se iz letargije, pa bi nastojao, da rentabilitet
svoje Uprave bar donekle popravi, ako već ne može — u glavnom
radi nestašice prometila, — da ga podigne na najveću moguću visinu.


1) Hufnagl: Centrallblatt fur das gesammte Forstwesen 1909. Juliheft.
2) H. Mayr: Der Waldbau auf naturgesetzticher Grundlagc Berlin 1:9()9.
str. 251, 252 i 547.
:!) Fekete Zoltan : Oplodna sječa i rašcstarenie površina. Erdćszeti Lapok
1911. strana 225.




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 8     <-- 8 -->        PDF

168 Uređivanje državnih šuma.


Odredbe, koje su u spomenutim naredbama izložene, sad su
preuske; one smetaju slobodno kretanje i vezuju svaki liberalniji
pokret- Principi tih naredaba već odavna ne vrijede u savremenoj
znanosti, a i praktični je život prešao preko njih


Čitav sistem tih naredaba odviše je krut, jer sputava slobodno
gospodarenje. Glavna pogreška toga sistema uređivanja jest ta, što
kontrola dolazi u prevelikoj mjeri do izražaja. U vrijeme izdavanja
prve naredbe, bila je prevelika bojazan u pogledu održanja šuma i
previše se nastojalo osjegurati potrajnost i jednakost prihoda.


Polazilo se sa gledišta, da je najbolja kontrola iskorištavanja


— sječna površina; radi lagane kontrole u vođenju sječina uzeta je
metoda rašestarenja površir.a (Flachenfachwerk. térszakozâs). Uz
snažni šablonizam čitavog sistema to je dovelo do čistih (golih)
sječa i tamo, gdje ih nije trebalo provadati- Potreba snažnog nadzora
opravdavala se malenim brojem nedovoljno obrazovanog šumarskog
i pomoćnog osoblja- Te bojazni i nastojanje, da se nadzor što
više olakša, bijahu povodom mnogim nedostacima-
Prva posljedica toga sistema bila je ta, da je čitav uređaj postao
nekom šablonom, koja je u mnogočem smetala slobodnom radu
upravnika, vezujući mu ruke i u onim pitanjima, koja bi sasma
mirno mogao da riješi-


Ovo nepovjerenje u upravnog činovnika- dolazilo je do izražaja
ne samo u naredbama za uređivanje šuma, nego i u čitavoj ondašnjoj
državnoj šumarskoj administraciji.


Šumska nadzorništva i taksacioni uredi (zvanja) previše su
se držali mrtvog slova naredbe; glavna im je briga bila. da sa sebe
skinu odgovornost i u onim´ slučajevima, gdje su već i same naredbe
dozvoljavale neki širi djelokrug.


Mnogo su griješili i upravitelji, koji nisu ništa poduzimali, da
se po njihovom mišljenju loše odredbe gospodarskih osnova isprave;
ograničavali su se jedino na to, što su se među sobom žalili na sastavljače
osnova i na one, koji su ih odobravali, dok nisu poduzimali
nikakove stručne akcije i javne kritike, da se taj nesavremeni sistem
zamijeni boljim- Prevelik je bio autoritet vlasti i naredbe, a da
bi se smjelo išta poduzimati protiv njih! Samo je na taj način mogla
nastati opća žalba na pretjerane zahtjeve i upliv taksacije i nadzorništava,
koji su kočili svaki slobodniji razvoj šumskog gospodarenja-


Mora se priznati, da takovo stanje nije vladalo samo kod nas.
nego i kod drugih naprednijih naroda- Uslijed svog specijalnog naziranja
na šumu i šumsko gospodarenje, dolazila je taksacija sa
svojim etatno-kameralističkim zahtjevima previše do izražaja- Prejaka
je bila težnja, da se sve stegne u uske i nepomične odredbe gospodarske
osnove. Nastojalo se. da se sve unapred uredi i propiše,
a kad se dogodilo nešto nepredviđenoga, nije se znalo, što da se


Bund Kâroly: Erdészeti Lapok 1905. str. 251.. 301., 488.: Kritička ocjena
madžarskog taksacionog sistema i nekoliko predloga za njegovo usavršenje.


Muzsnay Qéza: 0 razvoju našeg uređivanja šuma, Šćavnica 1911.,


210. strana.


ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Uređivanje državnih mnia.


sastavljati, ako želimo, da dođemo do njih i da od njih bude neka
korist. Opća ie potreba dakle, da se što prije izgradi takav taksacioni
sistem po kome bi se državne šume jednostavno i dobr
o inventarisale i po kome bi se ustanovila njihova prihodna
sposobnost.


Taj će sistem biti osnovicom daljnjeg ekonomisanja sa šumama
tako, da mirno možemo da ustvrdimo, da razvoj i daljnji prosperitet
državnog šumarstva, dobrim dijelom počiva na solidnim
temeljima savremenog i modernog taksacionog sistema-


U ostalim naprednim zemljama je taksacija duša čitavog gospodarenja;
u nas tek vegetira bez većih pogleda i upliva na gospodarenje,
a uz to se često smatra kao nešto suvišnoga, što »koči rad«
uprave-


Ne samo metodu uređenja, t- j . način obračuna etata, nego čitav
sistem treba popraviti, jer će samo na taj način taksacija moći
da posvršava velike zadaće, koje na nju čekaju-


Naša izlaganja ograničit ćemo samo na državne šume, nu držimo,
da bi se pojedini predloži i opažanja mogli primijeniti i na
ostale kategorije vlasništva.


t


A.
OPĆA KRITIKA PROPISA ZA UREĐIVANJE DRŽAVNIH
ŠUMA U HRVATSKOJ, SLAVONIJI I VOJVODINI-
Preko 40 godina prošlo je od onog doba, otkad su utvrđene
prve smjernice za uređivanje ovdješnjih državnih šuma- Kroz to
dugo vrijeme mogao se taj sistem1 uređivanja u praksi dovoljno
iskušati, pa se mogao iskristalizovati i ispravan sud o njegovoj vrijednosti
i uporabivosti.


U stvarnoj kritici toga sistema uređivanja, osobito su učestvovali
Bund Kâroly (tajnik šum. udruženja) i Muzsnay Géza (bivši
profesor uređivanja na Visokoj šumarskoj školi u Sćavnici), pa
niže navađamo popis njihovih radova, kojima su kritikovali svoj
taksacioni sistem1


1 Bund Kâroly. Erdészeti Lapok 1901. str. 195., 277.: Skice o taksacionom
sistemu u inostranstvu.
Bund Kâroly: Erdészeti Lapok 1901. str. 751.: Organizacija taksacionog
sistema.
Bund Kâroly: Erdészeti Lapok 1901. str. 1076.: Gospodarske osnovenadzorništva.
Bund Kâroly: Erdészeti Lapok 1901. str. 1207.: Metode uređivanja u
inostranstvu.
Bund Kâroly: Erdészeti Lapok 1902. str. 264.: Gospod, osnove i šumska
nadzorništva.
Bund Kâroly: Erdészeti Lapok 1902. str, 391., 513., 1400.: iWetode uređivanja
u inostranstvu.
Bund Kâroly: Erdészeti Lapok 1903. str. 828.. 833., 1141., 1159.: Metode
iuredivania u inostranstvu.




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma.


strane ne da se ni to zatajiti, da sa drž- šumama, koje čine jezgru


našeg šumarstva, treba gospodariti po nekom jedinstveno m


sistemu , uvažujući kod toga specijalne prilike pojedinog kraja. U


raznim instrukcijama se na razne načine određuju smjernice budu


ćeg gospodarenja. Isto tako se na razne načine riješavaju principi


jelna i važna pitanja o upotrebi drvne mase, ophodnje i potrajnosti


tako, da uviđamo, da heterogeni taksacioni sistemi sprečavaju je


dinstveno ekonomisanje i rad u svim drž- šumama i onemogućuju


tako potrebnu homogenost u taksac operatima. Jedinstveni taksaci


oni sistem, koji bi u svojim temeljnim principima vrijedio


za sve državne šume naše prostrane Otadžbine, smatramo iza unifi


kacije šumarskog zakonodavstva, najprečom potrebom državnog


šumarstva-


Sa toga gledišta ćemo sadanji taksacioni sistem državnih šuma


u Hrvatskoj i Vojvodini podvrći objektivnoj kritici- Kod tog razma


tranja ne ćemo se zaustaviti na uskim granicama državnog šumar


stva bivše ug. pole monarhije, nego ćemo nastojati, da sa neke


šire baze obuhvatimo i analiziramo i druge taks- sisteme, koji se


primjenjuju u ostalim državnim šumama.


Ovom prilikom naročito ističemo, da ćemo za sada naša raz


matranja ograničiti jedino na šume, u kojima se gospodari čistom


i raznim oblicima oplodne sječe (Flâschenwirtschaft) ; za sada osta


vljamo po strani kraške i ostale šume, u kojima treba vršiti pre


borni ili slični način sječe, jer ova zahtijeva drugi sistem rada i


obračuna etata.


Kod ovih razmatranja bavit ćemo se samo idejnom stranom
toga pitanja- Nikako ne želimo da ulazimo u pitanja konvencionalnih
znakova, tabelarnog (formalnog) oblika taks. operata, jer to smatramo
manje važnim i donekle sporednim pitanjima-


Pokaže li se kod ovog razmatranja, da nas koji od sadanjih naših
sistema uređivanja drž. šuma više ne zadovoljava, tad bi potražili
nove puteve. kojima bi naš novi taks- sistem trebao da pođe, težeći
za progresom i savremenošću-


Ujedno ćemo se ukratko osvrnuti i na metode, po kojima se
uređuju šume u nekim stranim zemljama sa naprednim šumarstvom.


Daleko smo od toga, da bi jednostavno kopirali uredbe stranih
zemalja, a bez obzira na naše specijalne prilike- S druge strane opet
ne uviđamo, zašto ne bi od inostranstva preuzeli ono, što se ondje
pokazalo dobrim i što bi posvema odgovaralo i našim prilikama.


U prirodnom toku razvoja ne smiju se preskočiti pojedine faze
evolucije, nu na nama je, da trajanje tih prelaznih stadija što više
skratimo, a pogotovo, da izbjegnemo faze stagnacije, koja često nastupa.


Svi osjećamo potrebu dizanja intenziteta gospodarenja; nu to
će biti moguće samo onda. ako nam je poznato stanje šuma, njihova
prihodna sposobnost i ako smo nacistu sa svrhom i načinom
budućeg gospodarenja. Riješenje toga kompleksa pitanja moguće je
jedino na temelju valjanih gospodarskih osnova (privrednih planova)-
Treba dakle da izgradimo valjani sistem po kome ćemo ih




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma. 165


o uređivanju šuma iz godine 1856- mijenjana godine 1878-, pa 1893-,
dok konačno nije godine 1901. izdana u svom najnovijem obliku-
Bavarska instrukcija iz godine 1830. mijenjana je 1844. pa 1879-,
a 1911., izašla je nova popravljena uredba. U Badenu, Pruskoj i
Saskoj prošle su iste instrukcije kroz razne faze razvoja, dok ne
polučiše svoj sadanji sadržaj-
I naše šumsko gospodarenje se razvija; iz poznatih razloga
ono, istina, još nije na stepenu šumarstva zapadnih naroda, nu naša
je zadaća, da ga što prije dignemo na onaj položaj, koji ga pripada
prema njegovoj važnosti- Samo takovo napredno šumsko gospodarstvo
moći će da i u ekonomskom pogledu dade ono, što se od njega
s pravom očekuje-


S tom općom težnjom k napretku treba uporedo da korača i naš
sistem uređivanja šuma- Teško je dići šumsko gospodarenje u uzgojnom
i eksploatacionom pogledu na viši stepen, ako je taksacioni
sistem trom. zastario, neelastičan i nesposoban, da se prilagodi
novim prilikama.


Taksacioni sistem treba da drži korak ne samo sa potrebama
života, nego i nauke- On mora da pravovremeno usvoji sve moderne
tekovine nauke, da napreduje sa duhom vremena, a ne, dazaostane
za njim i da postane a n a h r o n i z m o m.


Nije svejedno, da li šume uređujemo konzervativnim
metodama, uvažujući kod toga pretjerane zahtjeve stroge potrajnosti,
ostavljajući njoj za volju prestare i prezrele šume da stoje za
daleka, buduća decenija, a sve u cilju, da polučimo jednoličnost prihoda
ili, uređujemo li ih prema modernoj metodi razmjera dobnih
razreda, kombinovanoj sa principima sastojinskog gospodarenja,
koja je posljednja faza u razvoju današnjeg sistema uređivanja.1


Kako smo u prošlosti bili razdijeljeni na više državnih i upravnih
područja, ostao je u svakom iza oslobođenja prijašnji taksacioni
sistem; tako u Hrvatskoj imamo uz spomenute propise za državne
Išume još i posebne odredbe sadržane u »Naputku« iz god.
1903.; prema ovome treba uređivati šume, koje stoje nod osobitim
javnim nadzorom. U Sloveniji ostadoše na snazi propisi Austrijske
instrukcije iz godine 1901., a u Bosni naslijedismo na njemačkom jeziku
privremenu instrukciju iz god. 1909. Uz to neki strani veliki
šumski posjedi (Thurn i Thaxis) imaju svoje naročite instrukcije
tako, da možemo kazati, da se na području naše države nalazi svega
oko pet raznih taksacionih sistema, a državn e šum e da se uređuju
na tri razna načina, odnosno prn-nisa-


Da ta heterogenost bude još veća, imamo u pojedinim krajevima
naše otadžbine velikih kompleksa državnih šuma. za koje još
ne postoje nikakovi taksacioni propisi i koje treba tek po prvi put
i inver.tarisati i urediti.


Taksacioni sistem, istina, mora se prilagoditi stanju šume i
Dpćim gospodarskim i izvoznim prilikama nekog kraja- S druge


´) Micklitz: Alterklassenmetoden und Bestandeswirtschaft, Wien 15´/.,
;trana 72.




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma.


siljenim da, koristeći se iskustvima negativne prirode, pređeni na
pozitivno, konstruktivno polje rada i da nađem način, kako bi tre
balo uređivati državne šume-


To bi bili motivi, koji su doveli do ove radnje, kod koje sam
u prvom redu imao u vidu šumarske pjriHke Direcije Šuma u Zagrebu-
Uza sve to držim, da bi se ovi moji izvodi mogli primijeniti
eventualno uz izvjesne modifikacije, i u ostalim oblastima sličnih
prilika.


Iz izvjesnih razloga nije bilo moguće, da ova radnja prije bude
Iznesena pred šumarsku javnost.


Međutim Ministarstvo Šuma i Rudnika, svojim riješenjem od
26-1- 1924. broj 2641, pokrenulo je pitanje sastava jedinstvenog taksacionog
»Pravilnika«, koji bi vrijedio za sve državne šume naše
prostrane Otadžbine- Tim povodom osjećam se ponukanim, da ovu
svoju raniju radnju iznesem pred šumarsku javnost i da je obavijestim
o tom. tako važnom pitanju.


Pitanje sistema uređivanja državnih šuma od općeg je interesa,
pa pisac ovog prikaza rado doprinaša svoj dio, da se to pitanje
pravilno shvati i riješi.


Nakon ovog kratkog objašnjenja prelazimo na sam predmet.


I. Općenito o iaksacionim sistemima naše države.
Temeljni principi, prema kojima je trebalo uređivati državne
šume u madžarskom području bivše Austro-Ugarske monarhije, izloženi
su u naredbama bivšeg ug- ministr. za poljoprivredu broj:


54666


23374—1880-, 4190. i 6016—1883, 9600-1890 i konačno broj ´^´


— 1906.
Kako su i državne šume u Hrvatskoj i Slavoniji, spadale u djelokrug
ug- minist. poljoprivrede, te su gornje naredbe, posve prirodno,
vrijedile i za ove šume-


Našim narodnim oslobođenjem i ujedinjenjem, riješili smo se
tuđe uprave sa državnim šumama; uprava je tada prešla u ruke
naših šumarskih stručnjaka, nu uza sve to je ostao nepromijenjen
taksacioni sistem onako, kakav je bio i prije toga vremena-


Od onog doba, kad su udareni prvi temelji uređivanja državnih
šuma bivše ugarske pole monarhije, prešlo je preko četrdeset
godina, pa nam se čini opravdanom sumnja u valjanost toga
sistema i u današnje doba, kad su opće prilike druge, nego li su bile
u vrijeme sastava tih propisa.


Neprekidno razvijanje znak je napretka; od te težnje za evolucijom
ne smije se izuzeti ni sistem uređivanja šuma- Ne smijemo se
grčevito držati starih metoda, koje je i nauka već davno zabacila, a
pogotovo, ako je i život prešao preko njih, kao preko nesavremenih
metoda rada.


1 u stranim zemljama sa naprednim šumarstvom mijenjao se
vremenom taksacioni sistem, prilagođujući se razvoju nauke kao i
iskustvima i potrebama života- Tako je na ... u Austriji instrukcija




ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Broj 4. Šumarski List. Godina 48.


Ing. Žarko Miletić (Zagreb):


Uređivanje državnih šuma.


UVOD.


Kao- taksator kod kr- Direkcije Šuma u Zagrebu imao sam
prilike i sreću, da potanko upoznam šumsko-gospodarske i taksacione
prilike na čitavom njenom prostranom području, koje zaprema
okruglo 226-337 kat- jutara, ili 130-144 ha, od čega je pod šumom
okruglo 221-300 kat- jut- ili 127-246 ha


Šumsko-gospodarske prilike na čitavoj toj velikoj površini,
vrlo su zanimive i raznolike. Malo koja šumarska oblast obasiže
tako heterogene odnose, kao zagrebačka Direkcija. Na njenom području
nalazimo prostrane komplekse inundacionih šuma: Žutice i
Česme draganačke i Štorgine Grede, Šumske Uprave u Pitomači-


Na praporu (Lôssu) Bilo Gore i njenih ogranaka, gnajsu i granitu
Moslavačke Gore i strmim vapnencima (krečnjacima) Kalnika,
nalazimo bujnih i prestarih bukovih šuma, kao i mladih branjevina-


U sredogorju Banovine nalazimo zanimive brdske hrastike,
bukvike i naročito kestenare; na planinskom vijencu žumberačkog
područja, t-j- Uskočkih Gora ili Gorjanaca, protežu se nadasve interesantne
bukove prašume na vapnencima kraškog" karaktera-


Dodamo li tome još i šume Uprava u Gorskom Kotaru, koje su
jedan još neriješeni problem u pogledu uzgoja, uređivanja i eksploatacije,
to držimo, da smo u kratkim potezima dovoljno istaknuli heterogenost
šumarskih prilika spomenute Direkcije-


Kako najveći dio šuma ove Direkcije ima taksacione operate,
to je uslijed toga i gospodarenje u glavnim potezima donekle
regulisano.


Provadajući dakle odredbe tih gospodarskih osnova (privre


dnih planova), imao sam priliku, da se u detalje uputim u njihovu


;eoretsku stranu a i praktičnu provedbu. Vremenom se u meni sve


/iše rađala sumnja u valjanost toga taksacionog sistema, dok se ko


lačno nije utvrdilo uvjerenje, da ovakav taksacioni sistem, kakav


e do sada vrijedio za ovdješnje državne šume, više ne odgovara


lanašnjim prilikama. To bi ujedno bila jedna važna konstatacija u


egativnom pravcu


Međutim, baveći se i sastavljanjem eksplotacionih planova,


alkulacija etata i novih gospodarskih osnova, osjećao sam se pri