DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Lovstvo. 39 Kože od divljači. - Radi lijepog vremena zakasnili su zimski dani, te na tržište ne padaju veće količine kože od divljači da bi se mogle uzeti u obzir za izvoz i odredile im se tačno iskalkulisane cijene. Ali ipak primjećuje se izvjesno interesovanje za ovu robu. Prema današnjoj tražnji, u izgledu su za dobru (prima) robu ove cijene (po komadu) : lisice 350 Din. komad kune 900—1000 Din komad tvorovi 85— 95 Din. komad vidre 700— 800 Din. komad divlje mačke 80— 90 Din. komad jazavci 80— 90 Din. komad kurjaci 150 Din. komad zečevi 13— 14 Din. komad Leipzig : Nastupanje hladnog vremena učinilo je te se interesovanje za robu znatno pojačalo. Početkom ovoga mjeseca održana je velika aukcija koža od divljači svih vrsta. Dobro se prodavala koža zeca, a isto je interesovanje bilo i za svu ostalu divljač. Tendencija je momentano čvrsta, jer se pojavljuje veća tražnja robe. — Postignute su ove cijene: Zimska vjeverica crna dolara 0.30 (26 dinara) ; crvena 0.28 dolara: kuna 5—12 dolara (400—1000 dinara); jazavac prima 1 i pol do 2 dolara; hrčak 0.30—0.45 dolara. Sve sirova roba. »Jugosl. Llovd«. 1 Šumska industrija i trgovina. | Jugoslavenski eksport drveia u 1923. Prije nego pređemo na prikazivanje stanja našeg vanjskog drv. tržišta, osvrnut ćemo se u kratko na opće stanje svjetskih drv. pijaca, napose pak na naše glavne konkurente na polju šum. trgovine. Svjetsko tržište razvijalo se u prošloj godini u znaku nesigurnosti, koja nalazi svoj uzrok u sv´etskom ratu. Talasi ratnog potresa nisu se stišali ni u prošloj godini, te su se na privrednom polju odražavali u velikim valutarnim oscilacijama i u novčanoj krizi, koja je podigla kamatnjak do nevjerojatne visine. Sve je to izazivalo veliku skupoću, koja je poskupila proizvodne troškove do mjere, kod koje je poduzetnički dobitak jednak nuli, te se na mnogo mjesta živi i radi iz pričuva. Ova privredna kriza i nesigurnost naročito tišti šum. privredu, koja već po svojoj prirodi računa s dugim rokovima te zahtijeva što veću staloženost tržišta. Ako se još uzme u obzir, da su u pojedinim državama uz ove opće neprilike dolazile još i druge naročite poteškoće, s kojima se je imala boriti šum. trgovina i industrija, onda se tek može pravo prosuditi vrijednost onih brojaka, što označuju bilancu drvne trgovine dot. zemlje. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 44 <-- 44 --> PDF |
4U Šumska industrija i trgovina. Najbliži i u pogledu konkurencije naš najopasniji susjed Rumunjsk a imala je u prošloj godini mnogo poteškoća s Izvozom šum. produkata. Carinska politika išla je za tim, da se domaće potrebe pokriju što jeftinijim drvetom, što je uvelike oteščavalo izvoz. Ipak se je izvezlo u prvih 10 mjeseci o. g. 1,717.434 t u vrijednosti od 2.124,823.000 leja, što doduše nije puno za godišnju poprečnu produkciju od 25,000.000 ms, ali ipak čini 21.6% sveukupnog izvoza te pokazuje prema lanjskoj godini u vrijednosti porast od 90%. Izvozilo se je najviše u Madžarsku (preko 50%) odakle je Rumunjska dobivala vagone za drvo, u Grčku (107"), zatim u Jugoslaviju (u oktobru o. g. 8% cijelog izvoza ponajviše gorivog drveta), u Bugarsku, u zadnje vrijeme u Englesku osim toga u Egipat, Francusku, manje u Italiju, Čehoslovačku, Poljsku, Tursku i t. d. U zadnje vrijeme primljene su velike narudžbe za Japan. U Čehoslovačko j je trajala kriza šum. industrije i ove godine, akoprem je izgledalo s početka, da će ova godina biti vrlo povoljna. Ako se je i kretao izvoz u znatnim količinama, to je ipak izvozio velik dio te sume kao drvo Za rudnike i celuloze, a *|/,—2/.. otpala na okruglo drvo jačih dimenzija, dočim je izvoz rezane robe i gotovih produkata bio razmjerno neznatan. Izvoz se je uopće od aprila mjeseca konstantno smanjivao i to u Njemačku i Madžarsku radi pada valute, a u Francusku i Belgiju radi ruhrskog konflikta. Kasnije ]e uplivisalo na smanjenje izvoza i povišenje njem. tarife, pa se je uglavnom izvozilo okruglo drvo (naročito Holandiia, Švicarska, Jugoslavija). Za rezanu robu pokazivala je interes Njemačka, Engleska, Francuska, Madžarska, Holandija i Argentinija i naslj. zemlje. Šum. industrija se tuži na poteškoće radi visokog stanja valute, velikih poreza, još uvijek visokih želj. tarifa i carina kao i visokih nadnica, što je sve postiglo 10-rostruku predratnu visinu, dočim se cijene gotove robe nisu ni izdaleka digle u istoj visini. Njem . Austrij a upućena je ponajviše na Italiju, Njemačku i Madžarsku. Prošle godine istisnuta je iz Italije uslijed jugosl. konkurencije. Njemačka je radi pada svoje valute bila nesposobna, da primi veće količine drveta, a u Madžarskoj je rumunjska i čehoslovačka konkurencija onemogućila Austriji, da u većoj količini plasira svoje drvo. Uvidjevši, da u okolnim zemljama nema velikih izgleda, Austrija je upravila svoje poglede na udaljenije zemlje, no koje bi bile stalni kupci. Tu je došla u prvom redu Francuska, s kojom je sklopljen u zadnje vrijeme trgovinski ugovor, a i poskupljenje njem. željeznica doprinijelo jje, da se je austrijska roba počela tražiti u većoj mjeri. Čehoslovačko, poljsko i rumunjsko drvo ne može podnijeti troškove duše vožnje, dočim Austrija ima relativno kratku vezu preko Basela i Buchsa. (»Holzmarkt«). Uz francusko tržište pojavila se austrijska roba i na englesko m tržištu, jer se je produkcija rezane robe znala akomodirati engleskim dimenzijama. Izvoz trpi još uvijek od velikih izvoznih pristojba, a i produkcijoni troškovi su tako veliki, da se ne može razmahati pravi posao; naročito je velika taksa na panju. Stručni listovi preporučuju emancipaciju od bližih tržišta i osvajanja novih stalnih pijaca. U Italiji je na pr. drvo austr. provenience za gotovo 60 dinara skuplje od jugoslovenskog, koje je doduše slabije kvalitete (naročito bosansko), ali se većma traži. A sada da pređemo na našu državu. Zbrojivši podatke, što su od vremena do vremena objelodanjivani u »Trgovinskom Glasniku« iznosio je naš izvoz šumskih proizvoda za prvih devet mjeseci : |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. Drvo za gorivo 245,882.223 kg 110,972.849 Din » gradu 651,749.335 « 947.134.964 « 2elj. pragovi bukovi 44,379.427 « 36,341.464 « » hrastovi 4,603.680 « 5,684.128 « Izrade iz drveta 18,448.043 « 37,537.664 « Ekstrakt za štavljenje 7,813.157 « 37,157.400 « Tanin 3,360.194 « 20,641.498 « Ukupno 976,236.059 kg 1.195,469.967 Din Ukupni izvoz za to vrijeme iznosio je 2,153.327 kg i 5.501,857.562 Din, pa prema tome iznosi izvoz šum. produkata 21.7% cijelog izvoza prema 18% god. 1922. (767,139.815 kg i 645,850.913 Din) dot. 7.6%1921. Ova velika količina izvezenog drveta i konstantni porast izvoza pokazuje, kakovu ulogu igra šumarstvo u našoj privredi. Što unatoč rodne godine procenat izvoda drvnih produkata ne samo da nije zaostao, nego se još i podigao do \lr> cjelokupnog izvoza pokazuje, da je drvo naš najvažniji eksportni artikl. Važnost je njegova još veća, ako se uzme u obzir, da taj izvoz njl´e ovisan o rodnim godinama, zaraznim bolestima i si. okolnostima, koje igraju veliku ulogu kod drugih naših produkata (žito, stoka i t. d.) Bilo bi vrlo dobro, kada bismo uz količinu izvezene robe mogli navesti i rasporedenje izvoza po zemljama, u koje je uvezena ta količina. O tom nažalost nije stručna javnost obaviještena, akoprem je to vrlo važan momenat za prosuđivanje izvoza kao i svih mjera, koje treba poduzeti, da se izvoz u stainvitu zemlju posješi.* Ovo je bez sumnje velik nedostatak naše statistike to više, što privredna javnost dobiva osjećaj, da su i oni podaci,, koji se od vremena do vremena a prije oficijelne knjige o izvozu i uvozu objelodanjuju, tek monopo l stano viti h privrednih listova. Bilo bi vrlo poželjno i po razvoj našeg eksporta izvanredno korisno, kada bi se podaci barem svakog mjeseca službeno objelodanjivali i to po artiklima i zemljama. U tu svrhu bi mogla pojedina ministarstva, u ovom slučaju Min. Šuma i Ruda, delegirati svoje činovnike, koji bi vadili i sređivali za šum. privredu potrebne podatke, te ih mjesečno objelodanjivali u kojem stručnom listu, jer samo tako može se voditi kontrola o izvozu i još za vremena staviti predloge za uklanjanje raznih zapreka izvoza.** Prema tome mogli bismo na žalost samo nagađati približne podatke, kuda je išla naša roba, i oslanjati se se na iskaze pojedinih tvrtki. * Zanimivo je, da bečki list »Wiener Allg. Forst- und Jagdzeitung« u broju od 28. ... donosi podatke o izvozu našeg drveta u prvih 9 mjeseci o-. g., koji se u nekim detaljima slažu s našima. Ovdje se donosi i razvrstanje izvoza po zemljama, no taj je iskaz vrlo površan, jer zbroj podataka svih zemalja ne daje ni polovinu cjelokupnog izvoza. Ako se već šalju podaci stranim listovima prije nego li domaćima, onda bi trebalo te podatke barem valjano provjeriti. ** U zemljama, gdje je statistici posvećena dolična pažnja, donose stručni listovi tjedn o podatke o kretanju izvoza u pojedine ´zemlje. Tako na pr. bečki »Der Holzmarkt« donosi tjedno takav »Wochenausweis«. To ne vrijedi samo za zemlje sa starijom organizacijom, nego i za nove države. Tako na pr. Č. S. R. daje mjesečn i iskaz svoje vanjske trgovine. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Šumska- industrija i trgovina. Italija je i ovaj puta odnijela najveći dio našeg izvoza. Ona nije uzimala samo za svoju potrebu, nego i za preprodaju. Tako je na pr. Italija igrala ulogu posrednika između nas i Španije, koja je udarila veliku carinu na uvoz drveta iz zemalja sa slabom valutom, te je Italija, kao zemlja jake valute, prodavala naše drvo pod svoje. Svi koraci naše vlade kod Španije, da se toj anomaliji stane na kraj, ostali su do sada bezuspješni. Poznato je, da pitanje naše luke na sjev. Jadranu nije još uvijek riješeno, pa se najveći dio izvoza našeg drveta iz Hrvatske, Slovenije i sjev. Bosne odvija preko Trsta i Rijeke. Poznato je, da primorska mjesta kao Delnice, Fužine, Vrata i dr. šalju svoju robu okolo preko Trsta, jer još uvijek nema otvorenog robnog prometa sa Sušakom, koji je udaljen tek kojih desetak ilometara. Ne treba naročito naglašavati, što znači ta ovisnost i koliki je gubitak s time skopčan. Isto je tako posredovala prodaju našeg drveta za zapadne zemlje Austrija, naročito za Švicarsku, Francusku i Holandiju. Naročiti interes za našu parenu bukovinu pokazivala je Švicarska, za zéij.. pragove Madžarska i Čenoslovačka, dočim je renomirana slavonska hrastovina imala svoje stare kupce u zapadnim zemljama. Po sortimentima izvozilo se najviše: Goriv o drv o u Italiju, Madžarsku, Švicarsku, Austriju i južne zemlje.. Tvrd o drvo naročito hrastovo potraživala je najviše Francuska, Švicarska, Belgija, Engleska, Austrija, Italija itd. Bukovin u naročito parenu Švicarska, Španija, Italija, zemlje Sredoz. mora, Austrija i t. d. Mek o drv o izvozilo se u Italiju, Francusku, Njemačku, zemlje Sredozemnoga mora (Grčka, Egipat, Alžir, Tunis, Albanija) i nešto u Madžarsku. Želj . pragov e tražila je Italija, Francuska, Švicarska, Madžarska, Ćehoslovačka i dr. Dužic e je tražila najviše Francuska. Tanin a (koji je u statističkom iskazu odijeljen od ekstrakta za štav ljenje [?]) — izvezeno je prošle godine samo iz udruženih 5 tvornica u Hrvatskoj 1062 vagona i to najviše u Njemačku (272), Austriju (166). Čehoslovačku (155), Englesku (142), Rumunjsku (72), Holandiju (31), manje u Švicarsku (12), Bugarsku (11), Francusku (10), Belgiju (4), Španiju {VA) i Dansku (1^), dočim je kod kuće potrošeno 112 vagona. Produkcija slovenskih tvornica potrošena je većim dijelom kod kuće i tek manja količina izvezena je u inozemstvo (Ju´g. Lloyd). U statističkom iskazu ne nalazimo naročito spomenut izvoz produkata destilacije drveta, a to su pored drv. ugljena methylal kohol i aceton. Prošle godine trpio je mnogo izvoz ovih produkata uslijed američke konkurencije. Prema grafikonima lista »Drug & Chemical Markets« nastala je u zadnje pol godine tolika hiperprodukcija methyla na amerik. tržištu, da su cijene pale za 40%, što je imalo velikog utjecaja i na našu produkciju, koja ima dvije tvornice svejskog glasa. (Teslić i Belišće.) ..Naprijed navedena velika količina, našeg drvnog izvoza u prvo % godine znači doduše mnogo u .našoj trg. bilansi, pa ipak se naša drv. industrija |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina-. 43 nalazi u krizi, koja je još latentna, ali može svaki čas da izbije velikom snagom. Visina izvoza pokazuje; samo, da je kapacitet ove grane naše privrede ogroman te da su uklonjene neke smetnje izvoza, koje su ga priječile prošliri godina, no iz tih brojaka ne može se još ni izdaleka zaključiti, da je stanje zdravo. Da se uzmogne prosuditi pravo stanje, bilo bi potrebno promotriti još i izvoz zadnjeg četvrgodišta, koji je bezuvjetno nazadovao prema onom ostalih četvrgodišta. Spomenuta kriza imade svoj uzrok u općoj krizi, koja se svađa na nestašicu novca, nastalu deflacijonom politikom Ministra finansija. Ova politika, kojoj je uspjelo stabilizirati našu novčanicu, zahtijeva ogromnih žrtava, koje će platiti u prvom redu industrija. Nismo pozvani, da kritikujemo ovu politiku, već ćemo samo s par crta prikazati dnevne tužbe naših privrednih krugova. Uslijed deflacijonističke politike, koja je imala za žrtve pad više novčanih zavoda i poduzeća, a i u krugovima šum. industrije našla je već svojih žrtava — skučila je Narodna banka kredite novčanim zavodima, a ovi poduzećima, koja su finansirale. Nastala je nestašica novca, i poskočio je kamatnjak do velike visine. ´lome zlu pridružilo se drugo iz vana bilo kao razvoj tam. domaćih prilika, bilo kao reakcija na naše novčane poteškoće. Dolazi s jedne strane pad zapadnih valuta, a s druge strane smanjivanje potražnje uslijed političkih zapletaja (Ruhr). Njemačka, Belgija, Francuska i Italija smanjuju naručbe, a što je najgore, ne plaća se roba unaprijed, nedaju se predujmovi, niti se otvaraju akreditivi. Ostala ministarstva ne poduzimaju nužne korake, da ublaže krizu, koju sobom nosi konzekventno provođenje nove . finansijske politike, već svako ministarstvo radi tako reći na svoju ruku, želeći postići ravnotežu vlastitog budžeta bez obzira na cjelokupnu narodnu privredu. Tako Ministarstvo Saobraćaja povisuje tarife, a da pri tom ne uvažuje opravdane molbe industrije, da se olakša jeftinijom tarifom dovoz trupaca do pilana, da se uvedu naročite lučk e tarife za eksportno drvo, te da se urede ugovori s vicinalnim željeznicama. Dočim se Ministarstvo Finansija ne odlučuje na brzo uvedenje izravnih poreza, povećaju se neizravni porezi u obliku raznih taksa i prireza. Carinska politika ne vodi istovremeno brigu o zaštitnim carinama i strano drvo poplavljuje cijelu Vojvodinu u tolikoj mjeri, da je svaka konkurencija domaćem drvetu nemoguća. .U isto vrijeme rastu cijene živežnih namirnica i radnici traže povišice. Borba za opstanak između velikog broja drvnih poduzeća, koji je broj narasao naročito iza rata, tjera cijene drvetu do visine, koja prelazi svjetski paritet. Sve u svemu, proizvodni troškovi dosegli su maksimum, a cijene na vanjskom tržištu ne samo da ne rastu, nego uslijed nazadovanja tečajeva zapadnih novčanica još i padaju. U nadi dobre konjukture nagomilana roba prodaje se često ispod ispod troškova proizvodnje, samo da se dođe do toliko potrebnog novca za nastavak pogona, koji se mjestimice reducira ili dapače obustavlja. Manje tvrtke gledaju sa strahom u krizu, koja je sve teža, i tek velike, stare tvetke gledaju nešto mirnije u budućnost, oslanjajući se na jake pričuve z starih, boljih vremena. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. Val krize, koji je zahvatio Čehoslovačku i njezinu razvijenu šumsku industriju, kuca evo i na naša vrata i u tom raspoloženju očekuje se 1924. godina. Dužnost je države, da sa svoje strane u tom pogledu olakša ovu krizu< koliko god može. Djelovanje države imalo bi se razviti u više smjerova. Osim pitanja nabavke kredit a ima se čim prije pristupiti medenju čitavog kompleksa carinsko g pitanja. Tu je ne samo regulisanje izvoznih i uvoznih carina, nego i razne na oko sitne stvari, koje sprečavaju izvoz i dižu troškove. (Spominjemo »Uverenja« koja se daju kod izvoza i razno tumačenje najnovijeg cjenovnika, izdanog za regulisanje pokrića stranih vrednota.) Nadalje pitanja tarifaln e politike : Lučke tarife, računanje izravnih tarifa, speci jalizovanje tarifa za razne sortimente, eksportne premije itd. Mislimo, da bi drž. šumska uprava mogla sa svoje strane pomoći šumsku industriju, kada bi se već jednom ozbiljno pristupilo studiju pitanja izrade šuma u režiji državnoj. Ne zaboravimo, da je C. S. R. samo zato prošla tako glatko kroz veći dio krize, što su šume u cijeloj Slovačkoj i Potkarpatskoj Rusiji izrađivane u drž. režiji te se je izrađivalo samo toliko, koliko je trebala šumska industrija za održanje pogona. U nestašici novca i vremenu velikog kamatnjaka uzela je država na sebe izgradnju prometala i sve troškove produkcije te je tako oslobodila svoju industriju od velike brige i izdataka. Da nije država preko svog šumarstva suzdržala veliki val krize, koji je ona jedva osjetila, sigurno bi taj val progutao više žrtava, nego li je doista bilo. Ovaj primjer najbliže prijateljske države mogao bi potaći na ozbiljno razmišljanje one krugove naše šumske industrije, koja se s tolikim elanom opire i samoj pomisli, da se kod nas započne s režijskim radom u većem stilu. Pri tom se naravno zaboravlja, da je preduvjet režijskog rada reorganizacija cijele birokratske uprave, od koje bi svi imali koristi, a koja bi već odavno bila provedena, da se nije protiv režijskog poslovanja podigla kuka i motika, kojemu su protupokretu nažalost kumovali i neki uvaženi šumari. Razumijemo stanovište velikih poduzeća, koja su naročito u slavonskim šumama dotjerala eksploataciju i preradbu do stanovite visine, ali ne razumijemo stanovište manjih poduzeća, naročito u crnogoričnim i bukovim šumama, pogotovo onih, koja nemaju svojih šuma. Oporavljanje Rusije, sređivanje stanja u Poljskoj, Rumunjskoj i drugim zemljama prisilit će naskoro producente crnogoričnog drveta, da slabiju kvalitetu naše jelovine nadoknade preciznijom izradbom, akomodiranjem novim tržištima, izradom novih, traženih sortimenata i si. ako misle izdržati konkurenciju na starom, i zauzeti nova tržišta. To je moguće samo onda, ako se poduzeća oslobode brige oko eksploatacije te sav novac i znanje posvete usavršavanju preradbe . Vremena poratnih konjuktura prolaze i nije daleko vrijeme, kada ne će biti dosta jednostavno pozivanje na priznatu »svjetsku marku«. Predstojeća kriza naučit će mnoge, da se u svjetskoj konkurenciji cijeni i pobjeđuje u prvom redu sposobnost za evoluciju, a ne grčevito držanje one stare: »pleti kotac kao i otac«. Ing. Marinović, |