DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 38 <-- 38 --> PDF |
34 Lovstvo. Zagrize li slučajno vuk preparirani zalogaj, to mu se nerastopljeni strihnin prospe po ždrijelu, ostaje na nepcu, jeziku i´ medu čeljustima, pomiješa se sa slinom i rastapa se.* Kad vuk osjeti gorak tek, već je prekasno, on ´ već ne može više daleko. Ovom bi se metodom polučio siguran uspjeh, kad bi se sistematski provela u svim krajevima, gdje ima vukova. Prednost ove metode leži još i u tome što se zalogaji, koji bi ispali iz mrcine ili se sa komadima mrcine raznesu, čim nastane toplo vrijeme, rastope i utjecajem topline,, vlage i zraka ishlape i prestaju biti otrovni. Jedna je mana te metode, da lovac rijetko kada nađe vuka, da mu može kožuupotrebiti. Tako izgubi prvu nagradu´za svoju muku. Trebalo bi zato lovcima osigurati neku nagradu. U velikim bh. lovačkim revirima, koji su teško prohodni nadu se strvine vukova često samo slučajno, jer su daleko od zatrovane mrcine. U proljeće nalaze čobani kozari strvine. Kože su vrlo znatiželjne, pa kad koja nađe strvinu, meci tako dugo dok ne dođu sve koze i kozar. Događa se, da se strvine u opće ne nađu. Dobro je, da se lovac s čobanima dobro pazi, jer mu to često valja i donosi ´ koristi. Držim se stare lovačke regule: »Želiš ., da tvoja lovačka radost traje dulje od 8 dana, pazi na mir i ljubav kod seljaka«. ´ Sve radnje oko trovanja traže mnogo napora i vremena, a i troška. Otrov je skup, i nadležna vlast "bi ga morala nabavljati. Ne smije se ići samo za sabiranjem vučjih koža, jer je cilj cijelog ovog nastojanja konačno istrebljenje vukova kao štetnika za domaće blago i korisnu divljač. Uspjeha može biti samo onda, pozvani o-rgani imaju za to smisla, volje i ljubavi, jer je inače uzalud goniti organe osobito zimi, po nevremenu da kontrolišu zatrovane mrcine. Da bi čitaoc imao sliku o uspjehu ovakovog nastojanja, donosim ovđe iskaz utamanjenih vukova i šteta od vukova po stanje korisne divljači u bosansko- hercegovačkoj branjevini (zabrani) broj IV. U toj je branjevini od mjeseca septembra 1921. do kraja mjeseca februara 1923. pronađeno 26 vučjih leševa (9 ubijeno puškom, a 17 zatrovano). Od toga bilo je 13 vučica i 5 vukova, a za 8 komada nije se već mogao ustanoviti spol. U istoj zabrani pronađeno je u vremenu od 31. augusta 1921. do 28. feb. 1923. razderanih i uginulih srna 248 komada. Od toga su vuci razderali 115, psi 61, psi i vuci 44, od bolesti (proljeva) u .proljeću uginulo 26 komada, od zvierokradica ranjeno i uginulo 2 komada. Napokon moram upozoriti još na to, da vuci, kad u jednom kraju unište korisnu divljač, traže opet krajeve, u kojima ima više divljači, osobito u lovne zabrane. Napisao F. Siraet, nadlovac. <3SëX§29 * Običaje se u strihnin pomiješati i sitno stučenog stakla, koje u ovom slučaju izrani jezik i nepce, te pospješuje dolazak strihnina u krv. Op. Ur. |