DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Kalkulacija šumske takse. Ing. Josip Waszner (Sarajevo): Kalkulacija šumske takse. Bivša zemaljska vlada u Sarajevu izdala je pod brojem 171661 od 14. septembra 1919- naredbu u svrhu ustanovljenja šumske takse kod prodaje drva na panju- U toj je naredbi bazirano matematičke riiešenje o pitanju šumske takse na principu, da se šumska taksa dobije na logični način kao konačni rezultat izračunavanja- Prema tome bila je postavljena za poduzetnički dobitak formula 1-+1CJJ , . p ´ i za šumsku taksu formula Š (V — G) — U IL)" U ovdješnjim stručnim krugovima je vrlo dobro poznato, da je istom nakon izdanja ove naredbe stručni rad zauzeo maha i pokazao sigurnije rezultate, nego što je to dotada bilo, te da se i prilikom raspravljanja novih ugovora s trgovcima drvetom odnosno industrijalcima, radilo sasvim po formulama i pregledima ustanovljenim u toj naredbiTačno po ovom pregledu i po onim formulama kalkulirane su već šumske takse u procjenbenim operatima područja: Šedinac i Glasinac iz 1906- godine, Ravna planina iz 1907- godine, Bjela-Kiser iz 1907- godine, Dobrotuš-Bokšanica iz 1908- godine, Mišoca iz 1909- godine, Čemernica iz 1910- godine, koji su pohranjeni u odeljenju za uređivanje šume u Sarajevu, šte dokazuje, da su te formule bile poznate dotičnom činovniku već u ono vrijeme- Navod gosp- Ing-^ Lohwassera u njegovom članku »Ustanovljenje šumske takse« (»Šumarski List« broj 4 iz god- 1923-, strana 214), — prema kojem se »upotrebljuje Barthina formula i kod državnih šumskih nadleštava kao podloga za kalkulacije drveta na ´panju« — ne može se odnositi na bosanske prilike, jer je Bartha objelodanio svoju metodu o izračunavanju šumske takse istom u godini 1914- u listu »Erdészeti-Lapok«. Ne može se nikako prihvatiti ni mišljenje, da su Barthine formule već bile upotrebljene osam ili devet godina prije od onog stručnjaka, koji je izračunao šumske takse za gore navedene područje * U := poduzetnički dobitak, V = prodajna cijena, p = pestotak nodnzetničkog dobitka, Š = šumska taksa, G proizvodni troškovi. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ft«, . Kalkulacija šumske takse. Ako se formula I. o poduzetničkom dobitku valjano upotrijebi, m da se ništa prigovoriti pravilnosti rezultata. Ali kako izgleda, imade stručnjaka, koji još nisu na čistu s ovom formulom, budući da tvrde, da je poduzetnički dobitak ovisan samo o prodajnoj cijeni (V), uslijed čega se kod izračunavanja postizavaju nepravilni rezultati- Ali isti zaboravljaju, da u formuli, kao regulator za riziko, koje je s preduzećem skopčano, dolazi još u obzir faktor p (posto tak poduzetničkog dobitka), koji prema tome kakav je riziko, mora biti visok ili nizak. U kojoj se mjeri mora preduzeti ova promjena, odlučuje razmjer, u kojem stoje produkcijoni troškovi raznih prtduzeća međusobno- Stoji do onoga, koji računa, da postupa pravedno i ispravno, pa će biti kako poduzetnički dobitak, tako i tražena šumska taksa ispravno ustanovljena. Po formuli II- dobije se šumska taksa samo za jedan sortimenat drva, odnosno prosječnu cijenu od više sortimenata- No kod četinjavog korisnog drveta nalazimo tolike razlike u kakvoći, da su se u trgovini drvetom stvarale različite klasifikacije, pa također i za drvo u stablima kao i za dijelove jednog te istog debla- Tako je nastala kod stabala i trupaca četinjavih drveta klasifikacija korisnog drveta na I- i II- klasu- Pošto iz ovih sortimenata proizlaze kvalitativno i kvantitativno različiti drveni produkti, koji se po različitim cijenama prodaju, to je samo po sebi razumljivo, da razlike u kakvoći moraju doći do izražaja i u šumskoj taksi. Ako smo po formuli II. ustanovili prosječnu taksu (Š) četinjkorisnog drveta, pitanje je, kako možemo na temelju ove cijene ustanoviti šumsku taksu korisnog drveta I- i II- klast (Si i Su)? Da je to moguće, valja da su nam poznati slijedeći podaci, koji se moraju ustanoviti već prilikom procjenbenih radova u šumi, i to: 1- Postotni razmjer između drvne mase korisnog drveta I- kl. ( P, ) i II. klase ( P„ ).— 2- Prosječna prodajna cijena rezanog materijala (Vi) dobivenog iz 1 m3 korisnog drveta I- kl- i onog dobivenog iz 1 ma korisnog drveta II- klase ( Vu ) zatim rudokopnog drveta i t- d- Na temelju ovih podataka dadu se postaviti slijedeće jednadžbe: c ( S, . P, ) + ( Su X P,0^ a) 5 100 Si y» ´ S[, . b.) c ^" s . c.) Ako uvrstimo vrijednost Si (formula b) u formulu a), tad ćemo éebiti iz jednažbe |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Kalkulacija šumske takse. (SlXP.)+(^ S,X P„) S 100 S . 100 -( P, + -^Vi,-—. P„ ) . S S x 100 IH.)s, v" . .. p pp„ t-j -šumsku taksu korisnog drveta I-klase- Ako uvrstimo vrijednost Su (formula c) u formulu a), dobit ćemo (v~:S„ . P) + (S„ . P„ ) S 100 S . 100 ( ~| P, + .. ) . S„ S . 100 .. . IV.) s„ P. + .. Vu šumsku taksu korisnog drveta II-klase- Primjer: Od veće količine četinjastog drveta, koja će se prodati, otpada — prema procijenbenom operatu — 75%(Pi ) na korisno drvo I-kli 25% (Pu) na korisno drvo II-klase (od toga 20% na balvane do 20 cm debljine na tankom kraju i 5% na rudokopno drvo do 10 cm debljine na tankom kraju)-Prilikom procjenjivanja šume bilo je ustanovljeno, da se iz 1 m3 korisnog drveta I-klase može očekivati: 30% dasaka I. klase, a m8 = 800 Din. 35o/„ , II. ,,-.„-700 „ 27% „ III. „ , . = 580 ,8% okoraka „ =300 „ a iz 1 m3 korisnog drveta II. klase 15% dasaka II. klase, a nv´ 700 Din. 35°/o „ III. „ „ = 580 . 40o/0 , IV. „ . 460 , 10% okoraka m* 300 „ uslijed čega je prodajna cijena 1 m3 rezane robe iz korisnogdrveta I. klase 800 . .L = 240 Dinara 700 *.-.L> 245 , |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 14 <-- 14 --> PDF |
10 Kalkulacija šumske takse. 580 X ~ -- 157 Dinara 300 . jL= 24 „ S" = 666 Dinara a prodajna cijena 1 m3 rezane robe iz korisnog drveta II. kl. 700 X -jôô = 105 Dinara 580 X — = 204 460 X JE. = 184 100 10* » 300 X — - 30 S" = 522 Dinara Kako vidimo, prosječna je prodajna cijena 1 m3 rezanog materiiala S = 666 X 75 + 522 X 20 tenjaia a ___ ^ 635 .. Dinara-Prodajna ci jena 1 ms rudokopnog drveta bila je ustanovljena sa 240 Dinara- Sada je pitanje, kolika je šumska taksa 1 m3 okruglog korisnog drveta I- kl- (Si ) i kolika je 1 m3 okruglog korisnog drveta II. kl( Su ) ako troškovi proizvodnje 1 m3 rezane robe iznašaju (G) 40© Din-, a poduzetnička dobit 20% (p) proizvodnih troškova i šumske takse- Prema formuli I- je poduzetnički dobitak U - $55 = 105 Din. 1 + 20 a prema formuli II- je prosječna šumska taksa 1 m3 rezane robe S = (635—400) — 105 == 130 Din-; kod 60% iskorišćavanja je dakle prosječna šumska taksa 1 m* okruglog korisnog drveta S = 130 X 0-6 = 78 Din-, što odgovara 78 X 100 12-.% prosječne prodajne cijene rezanog materijala635 Kako smo gore naveli jest prodajna cijena 1 m3 rezanog materijala iz korisnog drveta I- klase = 666 Din., dakle vrijednost materijala 1 m3 okruglog korisnog drveta I- kl- (Vi) = 666 X 0-6 = 399-6 okruglo 400 Din. Prodajna cijena 1 m3 rezano? materijala iz korisnog drveta II- kl. = 522 Din-, dočim je vrijednost rezanog materijala iz 1 m3 okruglog ´korisnog drveta 522 X 0-6 == 313-2 Din-, a ona 1 m3 rudokopnog drveta = 240 Din. Pošto se ali u 1 m3 okruglog korisnog drveta IIkl- nalazi 80% za rezani materijal valjanih balvana i 20% rudokopnog drveta, za to je vrijednost robe iz 1 m3 okruglog korisnog drveta II- kl = 298-40 ( Vu ) = = 313 . 80100 + 240 . 20 okruglo 298 Din. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Kalkulacija šumske takse. Na temelju dosada izračunatih podataka jest šumska taksa 1 .´ okruglog korisnog drveta I- kl- prema formuli III 78 . loo „_ _. ... Sl = 83,31 " 7s + g 25 * *3 4oo´ 83. X loo : 0..&´´ 13l2/o ^635 ´ = prosječne prodajne cijene 1 m3 rezanog materijala, a šumska taksa 1 m3 okruglog korisnog drveta II. klase prema formuli IV 78 x lQO = 62-o7 Din. S„ 1^.75 + 25 298 to jest x 62-o7 loo = 9-77o/0 prosječne prodajne cijene 1 m» 635 rezanog materijala ili 62 07 + loo 7450°/o šumske takse 1 ms okruglog korisnog 83´3i drveta I. klase. — Ako preračunamo zadnji postotak na prostorne metre, iznašala bi šumska taksa 1 prost- metra okrug- korisnog drveta II- .74- 5 X 0-75 = 55-87% šumske takse 1 m3 okr- korisnog drveta I- kl. Iz ovoga primjera može se razabrati, u koliko je štetno za prodavaoca, ako se korisno drvo II- klase proda jednostavno pod imenom gorivog drveta i za cijenu posljednjeg odnosno — ako se šumska taksa ne ustanovi prema klasifikaciji korisnog drveta |