O ustanovljivanju drvne količine sortimenata itd.
b) pad promjera od debljega do tanjega kraja dotične četvrti
(,< — «?.,);
c) udaljenost A. trupčeve sredine od donjega kraja dotične
debaone četvrti (ona nam je poznata kao diferencija između pol
trupčeve dužine i između nadzemne visine promjera, nalaznog na
debljem kraju dotične četvrti).
Obrazac II.
«
cV ..
V
c S s
0,
V 0
4-» s® "S
W a c
" «
12 rt c
c "«
. >o -,S.*3
Promjeri u pojedinim četvrtinama visine nad zemljom i
pripadni konkretni visinski iznosi
h h 3 h
´cfl 0
_c .ii. 3 > d.M d>2 c!"/<
´M*
Q
a.
cm m — cm m cm m cm m
18 23 0-76 16-3 5-75 13-7 11-50 9-0 17-25
22 25 0-74 19-6 625 16-3 12-50 10-6 18-75
26 26 0-70 22-4 6-50 18´2 13-00 11-4 19-50
30 27 0-63 25-4 6-75 20 4 13-50 12-6 20-25
34 27 0-67 28-7 6-75 22-7 13-50 13-9 20-25
38 28 0-65 31-5 7-00 24-7 14-03 14-8 21-00
42 29 0-63 34-1 7-25 26-4 14 50 15-5 21-75
46 30 0-60 36-3 7-50 276 15-00 15-6 2-3-50
Kao nepoznanica ulazi u navedeni razmjer pad promjera od
debljega kraia četvrti do kraja dužine i t. j . do točke, u kojoj
se nalazi srednji promjer (c/s) trupca. Taj razmjer glasi dakle:
—— : (di . — di/s) = l : (di, — ds ).
Iz njega proizlazi:
/. (d´4 — d´,-0
d.„
4
a odovud:
(d´4 ~ d4)
d.<-2.)
h
4
Ako sa n označimo sasvim povoljnu četvrtinu stabaone vi=
sine (osim prve četvrtine), onda se općenit o može formula
|
