DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 7     <-- 7 -->        PDF

O ustanovljivanju drvne količine sortimenata itd. 701


III. barem 14 cm na tanjem kraju i 20—25 cm u pol dužine,
a za cjepanice u oblom, da uz dužinu od 1 m imaju barem 14 cm
debljine na tanjem kraju. Onda se
1. nadzemne visine navedenih minimalnih (»graniče
nih«) promjera za građevno drvo (18, 16, 14) odnosno — što je
isto — dužin e onih dijelova debla, koji se nalaze između zemlje
i graničnog promjera za građevno drvo,
2. promjeri u sredinama odnosnih dužina
dadu lako ustanoviti uz predmnjevu, da promjeri u pojedinim
četvrtinama debla opadaju prema tanjem kraju sasvim jedno^
lično, t. j . proporcionalno sa udaljenošću od donjega (debljega)
kraja dotične četvrtine. Uz tu predmnjevu potraži se pomoću
promjera d> „ d ,, du, (navedenih u obrascu II.) ona četvrtina
debla, u kojoj se faktično nalazi dotični granični promjer (dg)
Ako je on n. pr. manji od d\,t a veći cd ^ i> onda se on nalazi
u trećo j četvrtini debla počevši od zemlje. Udaljenost (/) nje*
gove nalazne točke od donjeg kraja navedene četvrtine dade se
jednostavno pronaći proporcijom, u kojoj se kao poznanice
nalaze:
a) potpuna dužina dotične četvrti ( — );


b) pad promjera od debljega kraja naprama tanjemu t. j .
diferencija između promjera na debljem i promjera na tanjem
kraju dotične četvrti (d>,_—d>t);


c) pad promjera od debljega kraja dotične četvrti do faktič*
nog nalazišta samog graničnog promjera t. j. diferencija (dy,—d„).


Ta proporcija glasi dakle:


-f : (..—d*) = l:(d;-dg),


a iz nje proizlazi


A. (d., -dg )
1 = .-= 3 1.)
dl/2 — da, i ´


Nadzemna visina graničnog promjera za građevno
drvo dobiva se jednostavnim pribrojenjem dužine / k poznatoj
nadzemnoj visini donjeg (debljeg) kraja dotične debaone četvrti.
Udaljenost / računa se sa centimetričkom točnošću, a za nad=
zemnu visinu graničnog promjera dovoljno je, da se izrazi u
desetinama metra.


Promjer (ds ) u sredini navedene nadzemne visine (od*
nosno potpune trupčeve dužine) pronalazi se pomoću sasvim ana=
lognog razmjera, u koji ulaze kao poznanice:


a) dužina (—-) one debaone četvrti, u kojoj se prema obrascu


II. nalazi odnosni srednji promjer ds (recimo, da je to u našem
slučaju drug a četvrt);