DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 6 <-- 6 --> PDF |
700 O ustanovljivanju drvne količine sortimenata itd. visinsko-debljinskih primjernih stabala.´ Pomoću prsnih promjera tih stabala i pomoću njihovih visina dade se zatim grafički ustanoviti visina prosječnog stabla u svakom pojedinom debljinskom stepenu, a pomoću prsnih promjera i promjera u pol visine dade se na isti način za svaki pojedini debljinski stepen ustanoviti prosječni iznos promjera u !/2 v i s i n e. Ako nam je ovaj potonji poznat za svaki pojedini debljinski stepen, onda prosječni stepenski oblični kvocijenat q2 proizlazi kao kvocijenat između prosječnog stepenskog ^2 i pro= sječnog stepenskog d. Zatim valja pomoću svih ovih veličina iz drvnogromadne skrižaljke (obrazac I.) povaditi i k svakom pojedinom debljina skom stepenu pripisati najprije odnosne promjere u .., V2 i % stabaone visine. I ovi promjeri predstavljaju dakako prosječne iznose za pojedino stablo u svakom debljinskom stepenu. Ako slučajno drvnogromadna skrižaljka ne sadržaje nave* dene gornje promjere (u V4, .2 odn. % visine) baš za onaj prosječni stepenski oblični kvocijenat odnosno prsni promjer, za koji treb a da ih ustanovimo, onda se ti gornji promjeri dadu lako ustanoviti interpolacijom pomoću analognih promjera, koji pripadaju najbližem manjem i najbližem većem obličnom kvoci* jentu odnosno prsnom promjeru. Zajedno sa promjerima u V4, .% i % visine valja u navedenu tabelu (obrazac II.) unijeti i visine tih promjera iznad zemlje (---->—>—). One su nam poznate odmah nakon ustanovljenja pro= sječne stabaone visine za svaki pojedini debljinski stepen. Dalje se kod ustanovljivanja drvnih količina za pojedine sortimente građevnog i gorivog drva radi samo još o tom, da se za prosječno stablo svakog pojedinog debljinskog ste* pena (pomoću podataka u navedenom obrascu II.) ustanovi: 1. dužin a onog dijela deblova, koji pripada k stanovitom sortimentu; 2. promjer u sredini te dužine. Za dužinu odnosnog dijela deblova mjerodavan je u glavnom minimalan promjer na tanjem kraju, što ga treba da imaju trupci pojedinih vrijednosnih razreda odnosno krupniji komadi gorivog drva (cjepanice u oblom). Neka se n. pr. za smrekove trupce pojedinih vrijednosnih razreda uz minimalnu dužinu od 16 m traži, da imaju promjere od: I. barem 18 cm na tanjem kraju i preko 30cm u pol dužine; II. barem 16 cm na tanjem kraju i 25—30cm u pol dužine; 1 Još je potpunije teorija i upotreba ovih — kao i drugih — primjernih stabala, potrebnih za kubisanje sastojina, prikazana u mojoj publikaciji »Die Bestandesmassenaufnahme mittels Probestiimmen. Blsherige und neue Gesiehts* punkte«, Wien 1922. (Knjižara Frick.) |