DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Nacrt zakona o eksproprijaciji privatnog velikog šumskog posjeda. 725


Cl. 27.


Vrijednost šumskoga posjeda, koji se imade izvlastiti — eks«
proprisati — t. j . onoga dijela njegovoga, imade se ustanoviti
tako, da se napose ustanovi vrijednost samoga tla (šumišta, stoj=
bine), a napose vrijednost sastojine, i to na ovaj način:


A) Vrijednost šumskoga tla procjenjuje se prema njegovoj
faktičnoj tržnoj i uporabnoj vrijednosti, koja nesmije biti manja
od one vrijednosti, koja će se ustanoviti po katastralnom čistom
prihodu na temelju podataka, ustanovljenih revizijom katastralne
reambulacije i klasifikacije barem 1914. godine ili kašnje.


B) Vrijednost sastojine ustanovljuje se:


a) za mlade šume, koje još nemaju porabne vrijednosti isto
kao pod A), a ta svota povećana za vrijednost uloženih kulturnih
troškova, t. j . troškova osnivanja, čuvanja, njegovanja i uprave,
te poreza itd. (troškovna vrijednost).


Kamatnjak je 2x/2% povećan srazmjerno za toliko, u koliko
je tokom prilika povećavan i opći kamatnjak Narodne banke


S. H. S., prema onome prije rata;
b) za sve sastojine, koje su dostigle uporabnu dobu, imade
se ustanoviti njihova faktična porabna vrijednost prema onim
poprečnim cijenama šumskih produkata, koje su vrijedile unutar
godina 1908. do 1913.


CL 28.


Oštetna se svota izrazuje u novcu, a isplata se vrši u zlatu.
(U pariteti onoga vremena kada se vrši eksproprijacija.)


Cl. 29.


Objekti, kao što su putevi, ceste, mostovi, vodograđevine ili
slično, koji su s nepokretninom, koja se — ekspropriše — nepo=
kretno vezani, a vlasničtvo su onoga, od koga se izvlašćuje (eks=
propriiše), procjenjuje se napose, te se za njihovu procjenbenu
vrijednost povećaje otkupna svota.


Kod ovakovih objekata dolazi u obzir njihova faktična upo=
raba i kvalitativna vrijednost.


U svrhu procjene ovakovih objekata može u prednjem cl. 26.
ustanovljeni sud vještaka da kao savjetodavne vještake pozove
za svakoga interesenta po jednoga naročito kvalifikovanoga
stručnjaka — tehničara. Ove imenuje i zaprisiže po predlogu
predsjedatelja vještačkoga suda ona sudbena vlast, koja ekspro=
prijaciju provodi.


U slučajevima, gdje se ne može postići saglasnost članova
vještačkoga suda, podnosi svaki vještak za sebe svoje odvojeno
mišljenje, i to pismeno predsjedatelju, koji oba odvojena misije*
nja zajedno sa svojim podnosi predpostavljenoj sudskoj vlasti,
koja će konačno odlučiti.