DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 16 <-- 16 --> PDF |
710 O ustanovljivanju drvne količine sortimenata itd. deblo ima da dotiče lijevi kraj izmjeri podvrgnutog promjera. Držak G ima da služi za držanje instrumenta (prigodom izmjere) lijevom rukom, no na ovdešnjem primjerku instrumenta nema toga drška, već se taj primjerak vrlo zgodno drži lijevom rukom kod nepomičnog zrcala. Desnom rukom drži se prigodom izmjere micaljka pomičnog zrcala. Lijevi je rub micaljke, gdje pokriva razdjeljenjem proviđenu plohu ravnala, naoštren, te služi kao indeks za očitovanje promjera. Upotreba hipsometričkog dijela instrumenta poznata je iz dendrometrije. Hoćemo li da u stanovitoj visini stabla izmjerimo promjer , potrebno je, da se okularni dio vizurne cijevi prisloni rubom ispod obrve. Zatim se vizuje tako, da navedeni šiljak (si. 2.) baš dotiče lijevu konturu debla, koja se u naravi vidi kroz gornju polovicu vizurnog otvora (si. 2.). Pomičući zrcalo 52 od desnog kraja ravnala L naprama lijevom vidjet ćemo u zrcalu 5, (t. j . u donjoj polovici vizurnog otvora) sliku debla lijev o od naravnog debla, koje se — kako je rečeno — vidi kroz gornju polovicu vizurnog otvora. Najprije se slika nalazi podalje od nas ravnog debla, a neprekidnim pomicanjem zrcala S2 naprama zrcalu Sj primiče se ona sve više k naravnom deblu. U momentu, kad desna kontura slike deblove baš točno koinciduje sa lijevom konturom naravnog debla (si. 2.), izmjeren je promjer debla na dotičnom mjestu, te se njegov iznos može odmah očitati na rav= nalu L. U tom momentu udaljenost pomičnog zrcala od nepo= mičnog zrcala iznosi u n a r a v i (ne u umanjenom mjerilu) prak= tički toliko, koliko u naravi iznosi izmjereni promjer. Prema tome lijevo zrcalo vrši ovdje donekle istu ulogu kao nepomični, a desno kao pomični krak na kakovoj promjerki. Navedena okolnost osniva se na ovim principima: Kad bismo dva valjkasta i posve jednako debela vertikalna stupa postavili jedan ti k drugoga, onda promjer svakoga od njih mora odgovarati udaljenosti njihovih uzdužnih osi. Postavimo li ih dalje jednog od drugoga, onda udaljenost njihovih uzdužnih osi mora biti veća od promjera. Kad bismo ih međusobno po* stavili tako, da — uz paralelan položaj njihovih uzdužnih osi — jedan zasegne u drugi, onda bi bila udaljenost uzdužnih osi manja od promjera. Dakle je njihov promjer samo onda jednak udalje* nosti njihovih uzdužnih osi, ako se oni po dužini dotiču. Isti odnošaj postoji između naravnog debla i slike njegove u zrcalu, kad se oboje gleda kroz vizurnu cijev instrumenta. Zrake svjetla, koje — dotičući oba ruba uzdužnog profila deblova — padnu naj* prije na pomično zrcalo, a otud refleksijom putem nepomičnog zrcala dospiju u naše oko, prevale približno isti put, kao one zrake, koje nakon dotaknuća navedenih rubova dospiju izravno u vizurnu cijev i otud u naše oko. Stoga se na objektivnom kraju vizurne cijevi debljina naravnog debla prikazuje našem oku kao približno jednaka debljini slike deblove, pa može dakle (obzirom na međusobnu paralelnost obaju zrcala pod kutem od 45° na* |