DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja.


Izvadak


iz zapisnika 2. sjednice u. o. J. Š. U. održane u Skoplju dne 16. i 7. X. i u
Tetovu 18. X 1923.


Prisutni: Ćirković, Marinović, Čeović, Stamenković, Rohr, Manojlović,
Knežević, Stojanović, Slijepčević, Petrović i Ružić.


I. Nakon pročitanja i ovjerovljenja zapisnika daje tajnik izvješće, u kojem
ističe svoj put u Bratislavu na međunarodnu drvarsku konferencu.
Zaključeno: Uputiti predstavku Ministarstvu šuma, u kojoj će se skrenuti
pažnju na važnost ovakovih međunarodnih sastanaka i štetu, koju trpi naša
država, ako ne učestvuje na ovakovim sastancima (Bratislava, Lyon). Nadalje
upozoriti na važnost zključaka bratislavske konferencije naročito u pogledu
statistike, koja je baš kod nas vrlo površna i manjkava.


Tajnikovo i blagajnikovo izvješće uzima se na znanje.


II. Rasprava o Zak. projektu za neposredne poreze. Ing.
Ružić referiše o historijatu dosad, postupka u tom predmetu. Osvrće se na
referate ing. Lenarčića i dr. Nenadića te ističe, da je prvi u svom referatu
obuhvatio sve poreze pa i one, koji sa šumarstvom nemaju veze. Pošto imamo
više dobrih studija o tom predmetu, drži nepotrebnim a i nemogućim, da se
na par stranica dade iscrpiv sud o tom predmetu. Dr. Nenadić naprotiv obu=
hvatio je u svom referatu samo porez na šumsko zemljište, a ipak ima u šu=
marstvu još i drugih poreza od velike važnosti. Tako se ne može mimoići porez
na ukupni dohodak i na imovinu, koji su po svom iznosu još i veći
od poreza na zemljište. Za to je izradio poseban referat, u kojem je obuhvatio
još i ova dva poreza.
Nakon pročitanih referata razvija se debata.
Tijekom ove usvaja se s malim izmjenama Ružićev referat. Do većeg
razilaženja dolazi samo kod poglavlja o porezu na imovinu.
Ing. Roh r nastupa odlučno protiv takovog poreza kod šuma, jer ove
reprezentuju velike kapitale, koji se slabo ukamaćuju i zato ne mogu biti tres
tirani kao drugi kapitali s velikim ukamaćenjem. Os:m toga ne može se optes
retiti šum. gospodarstvo ovim porezom, jer bi taj priječio dizanje intenzivnosti
tog gospodarstva: čim je intenzivnije, čim se više polaže važnost na uzgojni
momenat i čim su n. pr. prijednije kulture, to će biti veći porez.
Tijekom debate usvaja se kompromisno riješenjc s time, da se rekne u
obrazloženju, da šume ne bi uopće trebalo opteretiti porezom na imovinu
te da se taj porez oslobodi nameta.


III. Rasprava o bosanskim dugoročnim ugovorima obzi*
rom na šum. komplekse Drinjača i Sebešić*Semešnica. Čitaju se referati gg.
ing. Karopa, ing. Stojanović — ing. Radulovićev; šumarnika Montecucolia; ing.
Sarnavke; nadsav. F. Pfibika; šum. Nikića i zaključak gg. Telara, Bajića, Strehe,
Pogačnika i Pribika kao i jedan primjerak ugovora.
Tijekom debate ustanovljuje se, da su svi članovi odbora načelno protiv
ugovora, a za režiju. Samo se u postupku razilaze mišljenja. Jedni zastupaju
stanovište, da je bolje pustiti one šume još neko vrijeme neizkorištene za re=
zervu (radi naglog iskorištavanja bos. šuma putem ugovora, za servitute, male




ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 693


prodaje itd. te naglog uništavanja požarom, popašom, krčevinama, krađom itd.)
dok režijsko gospodarenje ne uznapreduje tako, da se može i na njih proteg*
nuti. Ako država treba novcaa, neka omogući reformom organizacije režijski
rad ondje, gdje se može provesti bez većih investicija; pa će dobiti isto takav
prihod kao što je onaj, koji kani postići prodajom putem ugovora. Otklanjaju
odlučno potrebu sklapanja ugovora.


Druga struja naglašuje, da je uslijed nestašice novčanih srestava režija
u većem stilu isključena, a država treba novaca, pa je jedini put prodaja ovih
parcela putem ugovora, pa makar i uz momentanu štetu po šumarstvo.


Većina se priklanja prvoj struji te se konačno nalazi izlazak u rezoluciji,
s kojom se svi zadovoljuju, a koja glasi:


Izvršujući zadatak glavne skupštine J. Š. U. da se donese mišljenje po
pitanju unovčenja naših šuma uopće, naročito pak po pitanju unovčenja još
neiskorištenih dvaju bosanskih šumskih kompleksa putem dugotrajnih ugovora
a na način, kako se prodaju šume putem takovih ugovora u Bosni, upravni
odbor J. Š. U. donio je nakon svestrane rasprave ovu rezoluciju:


»I. U pogledu iskorištavanja naših šuma putem dugotrajnih ugovora, kod
kojih se eksploatacija posvema prepušta u ruke kupcu, zauzela je već stano*
vište beogradska i ljubljanska skupština ovog udruženja. Obe su skupštine
odbacile ovaj način kao štetan tako sa stručnog kao i s narodnosgospodarstve*
nog stanovišta, te su postavile za cilj budućeg gospodarenja u državnim šumama
eksploataciju putem režije.


Stojeći i dalje na tom stanovištu naglašujemo, da je potrebno uklanjati
s puta sve ono, što priječi postepeno postignuće spomenutog cilja kao i podu*
pirati i pQduzimati sve one mjere, koje će naše državno šumarstvo privesti
tome cilju, a to je u glavnom:


1. U administrativnom pogledu:
Pojednostavljenje državne administracije, proširenje djelokruga upravnih
šumarskih organa, postepeno smanjenje površina šum. upravnih jedinica upo«
redo s umnažanjem personala radi intenzivnosti gospodarenja, izobrazba šumars
skog osoblja u trgovačkom pogledu, osnivanje uzornih šumarija za režijsko
poslovanje te privremeno dodjeljivanje šumarskog osbolja takovim šumarijama,
uvađanje nagrada za uspješno poslovanje — kao i poduzimanje svih onih mjera,
koje su u tom pravcu predlagane tako sa strane ovog udružnja kao i po pojes
dinim šum. nadleštvima;


2. U finansijskom pogledu:
Staranje za kredit radi izgradnje šum. prometila u drž. režiji, povećanje
obrtnog fonda za režijsko poslovanje, uprošćenje načina prodaje režijom
izrađenog drveta te uklanjanje onih članaka zakona o državnom računovodstvu,
koji posvema sapinju dapače onemogućuju režijsko poslovanje.


II. Uvjereni smo, da bi se postepenim uvađanjem režijskog poslovanja
na sva područja, gdje ga prilike omogućuju, te postepenim proširivanjem radiusa
toga poslovanja i na sve ostale drž. šume (naročito na one, gdje ističu ugovori
te su već sagrađena šumska prometila) — zahtjevima drž. finansija pomoglo
u istoj onoj mjeri, koja se namjerava postići davanjem još neotvorenih šumskih
kompleksa na eksploataciju privatnom kapitalu.
Nu ako eksploatacija u režiji na cijelim spomenutim bosanskim šumskim
kompleksima (SebešićsSemešnica i Drinjača) za sada nije moguća bila stoga,




ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 64     <-- 64 -->        PDF

694 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja.


što država nema dovoljno finansijskih sredstava za investicije, bilo radi neđo*
statka osoblja itd. te se gornja svrha (zahtjevi držav. finansija) imade postići
prepuštanjem eksploatacije privatnom kapitalu putem dugotrajnog ugovora,
onda J. Š. U. kao najviša stručna organizacija u državi moli, da se kod sklas
panja tih ugovora sa strane Ministarstva Šuma i Rudnika u dotične ugovore
unesu još i ove stavke dot. istaknu ovi principi:


a) Radi zaštite uzgojnog momenta da se posvema isključi gola sječa te
se dopusti samo naravno pomlađenje putem oplodne ili preborne sječe. Do«
zvoliti se može potpuna sječa starog drveća samo u onom slučaju, gdje je bilo
naravnim, bilo umjetnim načinom osiguran pomladak.


b) Da se u ugovoru što strožije primenjuju propisi šum. zakona u pogledu
uzgoja i njege šuma (obaranje stabala, izrada, izvoz itd); naročito pak propisi
šum. zakona, koji se tiču šumskih požareva (upozorujemo na članaka 34—39
predloga Zakona o Šumama J. Š. U.).


c) Drvna masa, koja nije predmetom kupoprodaje, imade se izraditi u
državnoj režiji, a kupac dotičnog šumskog kompleksa ima se ugovorom obve=
zati, da tu drvnu masu pravodobno izveze na svojim prometnim srestvima.


d) Da se započne sa sistematskim uvođenjem režijskog gospodarenja,
treba kod sklapanja ugovora izlučiti od prodaje stanovite komplekse šuma u
istom gravitacijonom području sa svrhom, da se te šume izrade u vlastitoj
režiji. Iz tih šuma izrađeno drvo izvozilo bi se na prometilima kontrahenta uz
pravednu oštetu.


Da se režija uzmogne nakon izminuća ugovora proširiti i na ostale dijes
love eksploatacijonog područja, potrebno je, da se ugovorom osigura prelaz
u vlasništvo državnog erara nakon izminuća ugovora ne samo za dolnji, nego
u slučaju potrebe i za gornji stroj šumskih željeznica (naravno uz pravednu
oštetu).


e) Radi zaštite drž. interesa trebao bi kubiciranje oborenog drveta vršiti
po izrađenim sortimentima, odnosno po sekcijama (a ne samo po srednjem
promjeru i duljini cijelog debla).


f) Ako kontrahent želi, da u stanovitom perijodu posiječe više stabala,
nego što ugovor predviđa, netreba ga vezati za kakav termin, nego te molbe
treba u svako doba primati i u opravdanom slučaju riješavati u obliku naknad»
nog preliminara.


g) U ugovoru treba osigurati kontrolu drveta po drž. šum. organima na
kupčevim pilanama i ostalim šumskoHnd. postrojenjima.


h) Da se odredi u ugovoru pravovremeno plaćanje obroka. Prekoračenje
može se dozvoliti samo u određenom roku, zašto se plaćaju kamati u visini,
koja se plaća Narodnoj banci za posuđen novac (inače se ugovor razvrgava).


i) Kao jedan od uvjeta izdavanje ovih dvaju šum. kompleksa da se stavi
obveza kupčeva na izgradnju željezničkih spojeva, koje zahtjevaju opći nacijo»
nalno«ekonomski interesi.


Nakon toga su pretresenc još neke tačke eventualija i primljeni ovi novi
članovi:


Redoviti :
Šnikovec Bogomir, potšumar I. kl. Aleksinac Srbija.
Davorin bar. Turković, veleposjednik NovosCelje z. p. Petrovce Slovenija.