DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Izvadak iz zapisnika 2. sjednice u. o. J. Š. U. održane u Skoplju dne 16. i 7. X. i u Tetovu 18. X 1923. Prisutni: Ćirković, Marinović, Čeović, Stamenković, Rohr, Manojlović, Knežević, Stojanović, Slijepčević, Petrović i Ružić. I. Nakon pročitanja i ovjerovljenja zapisnika daje tajnik izvješće, u kojem ističe svoj put u Bratislavu na međunarodnu drvarsku konferencu. Zaključeno: Uputiti predstavku Ministarstvu šuma, u kojoj će se skrenuti pažnju na važnost ovakovih međunarodnih sastanaka i štetu, koju trpi naša država, ako ne učestvuje na ovakovim sastancima (Bratislava, Lyon). Nadalje upozoriti na važnost zključaka bratislavske konferencije naročito u pogledu statistike, koja je baš kod nas vrlo površna i manjkava. Tajnikovo i blagajnikovo izvješće uzima se na znanje. II. Rasprava o Zak. projektu za neposredne poreze. Ing. Ružić referiše o historijatu dosad, postupka u tom predmetu. Osvrće se na referate ing. Lenarčića i dr. Nenadića te ističe, da je prvi u svom referatu obuhvatio sve poreze pa i one, koji sa šumarstvom nemaju veze. Pošto imamo više dobrih studija o tom predmetu, drži nepotrebnim a i nemogućim, da se na par stranica dade iscrpiv sud o tom predmetu. Dr. Nenadić naprotiv obu= hvatio je u svom referatu samo porez na šumsko zemljište, a ipak ima u šu= marstvu još i drugih poreza od velike važnosti. Tako se ne može mimoići porez na ukupni dohodak i na imovinu, koji su po svom iznosu još i veći od poreza na zemljište. Za to je izradio poseban referat, u kojem je obuhvatio još i ova dva poreza. Nakon pročitanih referata razvija se debata. Tijekom ove usvaja se s malim izmjenama Ružićev referat. Do većeg razilaženja dolazi samo kod poglavlja o porezu na imovinu. Ing. Roh r nastupa odlučno protiv takovog poreza kod šuma, jer ove reprezentuju velike kapitale, koji se slabo ukamaćuju i zato ne mogu biti tres tirani kao drugi kapitali s velikim ukamaćenjem. Os:m toga ne može se optes retiti šum. gospodarstvo ovim porezom, jer bi taj priječio dizanje intenzivnosti tog gospodarstva: čim je intenzivnije, čim se više polaže važnost na uzgojni momenat i čim su n. pr. prijednije kulture, to će biti veći porez. Tijekom debate usvaja se kompromisno riješenjc s time, da se rekne u obrazloženju, da šume ne bi uopće trebalo opteretiti porezom na imovinu te da se taj porez oslobodi nameta. III. Rasprava o bosanskim dugoročnim ugovorima obzi* rom na šum. komplekse Drinjača i Sebešić*Semešnica. Čitaju se referati gg. ing. Karopa, ing. Stojanović — ing. Radulovićev; šumarnika Montecucolia; ing. Sarnavke; nadsav. F. Pfibika; šum. Nikića i zaključak gg. Telara, Bajića, Strehe, Pogačnika i Pribika kao i jedan primjerak ugovora. Tijekom debate ustanovljuje se, da su svi članovi odbora načelno protiv ugovora, a za režiju. Samo se u postupku razilaze mišljenja. Jedni zastupaju stanovište, da je bolje pustiti one šume još neko vrijeme neizkorištene za re= zervu (radi naglog iskorištavanja bos. šuma putem ugovora, za servitute, male |
ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 693 prodaje itd. te naglog uništavanja požarom, popašom, krčevinama, krađom itd.) dok režijsko gospodarenje ne uznapreduje tako, da se može i na njih proteg* nuti. Ako država treba novcaa, neka omogući reformom organizacije režijski rad ondje, gdje se može provesti bez većih investicija; pa će dobiti isto takav prihod kao što je onaj, koji kani postići prodajom putem ugovora. Otklanjaju odlučno potrebu sklapanja ugovora. Druga struja naglašuje, da je uslijed nestašice novčanih srestava režija u većem stilu isključena, a država treba novaca, pa je jedini put prodaja ovih parcela putem ugovora, pa makar i uz momentanu štetu po šumarstvo. Većina se priklanja prvoj struji te se konačno nalazi izlazak u rezoluciji, s kojom se svi zadovoljuju, a koja glasi: Izvršujući zadatak glavne skupštine J. Š. U. da se donese mišljenje po pitanju unovčenja naših šuma uopće, naročito pak po pitanju unovčenja još neiskorištenih dvaju bosanskih šumskih kompleksa putem dugotrajnih ugovora a na način, kako se prodaju šume putem takovih ugovora u Bosni, upravni odbor J. Š. U. donio je nakon svestrane rasprave ovu rezoluciju: »I. U pogledu iskorištavanja naših šuma putem dugotrajnih ugovora, kod kojih se eksploatacija posvema prepušta u ruke kupcu, zauzela je već stano* vište beogradska i ljubljanska skupština ovog udruženja. Obe su skupštine odbacile ovaj način kao štetan tako sa stručnog kao i s narodnosgospodarstve* nog stanovišta, te su postavile za cilj budućeg gospodarenja u državnim šumama eksploataciju putem režije. Stojeći i dalje na tom stanovištu naglašujemo, da je potrebno uklanjati s puta sve ono, što priječi postepeno postignuće spomenutog cilja kao i podu* pirati i pQduzimati sve one mjere, koje će naše državno šumarstvo privesti tome cilju, a to je u glavnom: 1. U administrativnom pogledu: Pojednostavljenje državne administracije, proširenje djelokruga upravnih šumarskih organa, postepeno smanjenje površina šum. upravnih jedinica upo« redo s umnažanjem personala radi intenzivnosti gospodarenja, izobrazba šumars skog osoblja u trgovačkom pogledu, osnivanje uzornih šumarija za režijsko poslovanje te privremeno dodjeljivanje šumarskog osbolja takovim šumarijama, uvađanje nagrada za uspješno poslovanje — kao i poduzimanje svih onih mjera, koje su u tom pravcu predlagane tako sa strane ovog udružnja kao i po pojes dinim šum. nadleštvima; 2. U finansijskom pogledu: Staranje za kredit radi izgradnje šum. prometila u drž. režiji, povećanje obrtnog fonda za režijsko poslovanje, uprošćenje načina prodaje režijom izrađenog drveta te uklanjanje onih članaka zakona o državnom računovodstvu, koji posvema sapinju dapače onemogućuju režijsko poslovanje. II. Uvjereni smo, da bi se postepenim uvađanjem režijskog poslovanja na sva područja, gdje ga prilike omogućuju, te postepenim proširivanjem radiusa toga poslovanja i na sve ostale drž. šume (naročito na one, gdje ističu ugovori te su već sagrađena šumska prometila) — zahtjevima drž. finansija pomoglo u istoj onoj mjeri, koja se namjerava postići davanjem još neotvorenih šumskih kompleksa na eksploataciju privatnom kapitalu. Nu ako eksploatacija u režiji na cijelim spomenutim bosanskim šumskim kompleksima (SebešićsSemešnica i Drinjača) za sada nije moguća bila stoga, |
ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 64 <-- 64 --> PDF |
694 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. što država nema dovoljno finansijskih sredstava za investicije, bilo radi neđo* statka osoblja itd. te se gornja svrha (zahtjevi držav. finansija) imade postići prepuštanjem eksploatacije privatnom kapitalu putem dugotrajnog ugovora, onda J. Š. U. kao najviša stručna organizacija u državi moli, da se kod sklas panja tih ugovora sa strane Ministarstva Šuma i Rudnika u dotične ugovore unesu još i ove stavke dot. istaknu ovi principi: a) Radi zaštite uzgojnog momenta da se posvema isključi gola sječa te se dopusti samo naravno pomlađenje putem oplodne ili preborne sječe. Do« zvoliti se može potpuna sječa starog drveća samo u onom slučaju, gdje je bilo naravnim, bilo umjetnim načinom osiguran pomladak. b) Da se u ugovoru što strožije primenjuju propisi šum. zakona u pogledu uzgoja i njege šuma (obaranje stabala, izrada, izvoz itd); naročito pak propisi šum. zakona, koji se tiču šumskih požareva (upozorujemo na članaka 34—39 predloga Zakona o Šumama J. Š. U.). c) Drvna masa, koja nije predmetom kupoprodaje, imade se izraditi u državnoj režiji, a kupac dotičnog šumskog kompleksa ima se ugovorom obve= zati, da tu drvnu masu pravodobno izveze na svojim prometnim srestvima. d) Da se započne sa sistematskim uvođenjem režijskog gospodarenja, treba kod sklapanja ugovora izlučiti od prodaje stanovite komplekse šuma u istom gravitacijonom području sa svrhom, da se te šume izrade u vlastitoj režiji. Iz tih šuma izrađeno drvo izvozilo bi se na prometilima kontrahenta uz pravednu oštetu. Da se režija uzmogne nakon izminuća ugovora proširiti i na ostale dijes love eksploatacijonog područja, potrebno je, da se ugovorom osigura prelaz u vlasništvo državnog erara nakon izminuća ugovora ne samo za dolnji, nego u slučaju potrebe i za gornji stroj šumskih željeznica (naravno uz pravednu oštetu). e) Radi zaštite drž. interesa trebao bi kubiciranje oborenog drveta vršiti po izrađenim sortimentima, odnosno po sekcijama (a ne samo po srednjem promjeru i duljini cijelog debla). f) Ako kontrahent želi, da u stanovitom perijodu posiječe više stabala, nego što ugovor predviđa, netreba ga vezati za kakav termin, nego te molbe treba u svako doba primati i u opravdanom slučaju riješavati u obliku naknad» nog preliminara. g) U ugovoru treba osigurati kontrolu drveta po drž. šum. organima na kupčevim pilanama i ostalim šumskoHnd. postrojenjima. h) Da se odredi u ugovoru pravovremeno plaćanje obroka. Prekoračenje može se dozvoliti samo u određenom roku, zašto se plaćaju kamati u visini, koja se plaća Narodnoj banci za posuđen novac (inače se ugovor razvrgava). i) Kao jedan od uvjeta izdavanje ovih dvaju šum. kompleksa da se stavi obveza kupčeva na izgradnju željezničkih spojeva, koje zahtjevaju opći nacijo» nalno«ekonomski interesi. Nakon toga su pretresenc još neke tačke eventualija i primljeni ovi novi članovi: Redoviti : Šnikovec Bogomir, potšumar I. kl. Aleksinac Srbija. Davorin bar. Turković, veleposjednik NovosCelje z. p. Petrovce Slovenija. |