DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja.


Izvadak


iz zapisnika 2. sjednice u. o. J. Š. U. održane u Skoplju dne 16. i 7. X. i u
Tetovu 18. X 1923.


Prisutni: Ćirković, Marinović, Čeović, Stamenković, Rohr, Manojlović,
Knežević, Stojanović, Slijepčević, Petrović i Ružić.


I. Nakon pročitanja i ovjerovljenja zapisnika daje tajnik izvješće, u kojem
ističe svoj put u Bratislavu na međunarodnu drvarsku konferencu.
Zaključeno: Uputiti predstavku Ministarstvu šuma, u kojoj će se skrenuti
pažnju na važnost ovakovih međunarodnih sastanaka i štetu, koju trpi naša
država, ako ne učestvuje na ovakovim sastancima (Bratislava, Lyon). Nadalje
upozoriti na važnost zključaka bratislavske konferencije naročito u pogledu
statistike, koja je baš kod nas vrlo površna i manjkava.


Tajnikovo i blagajnikovo izvješće uzima se na znanje.


II. Rasprava o Zak. projektu za neposredne poreze. Ing.
Ružić referiše o historijatu dosad, postupka u tom predmetu. Osvrće se na
referate ing. Lenarčića i dr. Nenadića te ističe, da je prvi u svom referatu
obuhvatio sve poreze pa i one, koji sa šumarstvom nemaju veze. Pošto imamo
više dobrih studija o tom predmetu, drži nepotrebnim a i nemogućim, da se
na par stranica dade iscrpiv sud o tom predmetu. Dr. Nenadić naprotiv obu=
hvatio je u svom referatu samo porez na šumsko zemljište, a ipak ima u šu=
marstvu još i drugih poreza od velike važnosti. Tako se ne može mimoići porez
na ukupni dohodak i na imovinu, koji su po svom iznosu još i veći
od poreza na zemljište. Za to je izradio poseban referat, u kojem je obuhvatio
još i ova dva poreza.
Nakon pročitanih referata razvija se debata.
Tijekom ove usvaja se s malim izmjenama Ružićev referat. Do većeg
razilaženja dolazi samo kod poglavlja o porezu na imovinu.
Ing. Roh r nastupa odlučno protiv takovog poreza kod šuma, jer ove
reprezentuju velike kapitale, koji se slabo ukamaćuju i zato ne mogu biti tres
tirani kao drugi kapitali s velikim ukamaćenjem. Os:m toga ne može se optes
retiti šum. gospodarstvo ovim porezom, jer bi taj priječio dizanje intenzivnosti
tog gospodarstva: čim je intenzivnije, čim se više polaže važnost na uzgojni
momenat i čim su n. pr. prijednije kulture, to će biti veći porez.
Tijekom debate usvaja se kompromisno riješenjc s time, da se rekne u
obrazloženju, da šume ne bi uopće trebalo opteretiti porezom na imovinu
te da se taj porez oslobodi nameta.


III. Rasprava o bosanskim dugoročnim ugovorima obzi*
rom na šum. komplekse Drinjača i Sebešić*Semešnica. Čitaju se referati gg.
ing. Karopa, ing. Stojanović — ing. Radulovićev; šumarnika Montecucolia; ing.
Sarnavke; nadsav. F. Pfibika; šum. Nikića i zaključak gg. Telara, Bajića, Strehe,
Pogačnika i Pribika kao i jedan primjerak ugovora.
Tijekom debate ustanovljuje se, da su svi članovi odbora načelno protiv
ugovora, a za režiju. Samo se u postupku razilaze mišljenja. Jedni zastupaju
stanovište, da je bolje pustiti one šume još neko vrijeme neizkorištene za re=
zervu (radi naglog iskorištavanja bos. šuma putem ugovora, za servitute, male